Посљедњи витез солунске епопеје (нови број часописа Глас Гуслара – Канада)
Из новог броја часописа Глас Гуслара доносимо прилог посвећен Ђорђу Михајловићу чувару српског војничког гробља на Зејтинлику. Лист гусларског друштва "Филип Вишњић" - Глас...
Miro Miketić, Kroz pakao i natrag, Knjiga III, Deo osamnaesti –...
Pred nama se otvara dolina Zlorečice i Lima. Balj ostaje na desnu stranu, u poluluku se savija sve više i više udesno. Padine Balja Lim je davno ocrtao i isklesao svoje korito, tamo u pravcu Marsenića rijeke i dalje.
Sve se pojavi pred nama, Mali Krš, Veliki Krš, a Komovi iza njih podupiru nebesa. Komovi nijesu ništa veseliji nego što su bili prošle godine u oktobru, kada smo ih posljednji put vidjeli sa Čakora. Željevica se skučila, a sve uokvirilo staru i izlinjalu Andrijevicu, pogurenu nad Zlorečicom i Limom. Prosulo se proletnje sunce po njoj a ona zakovana za svoje vrleti, čeka na jadnike sa golgotskog puta.
Mislim se, dočekaće samo mali broj nas, čak ni jednu petinu onih koji je napustiše prošle godine. Možda je u bolu, kao da zna kako se većina njenih građana neće više nikada pojaviti, na nekada njenoj jedinoj ulici, sa radošću, sa osmijehom, sa borbenošću i sa ljubavlju. Za nju i Gospoda nestala je plejada rodoljuba i vjernika. Moja draga Andrijevica, uvela, žalosna, pogurena, svjedok strijeljanja, jamarenja, svjedok najtežih događaja u njenom životu i svjedok svih neočekivanih čuda na koje nije naučila. Kao što je i ranije bila svjedok paljenja, rušenja, prolaza raznih neprijatelja sa mačem i vatrom, svjedok pljački i konfiskacija.
SVEŠTENOMUČENIK PLATON JOVANOVIĆ EPISKOP BANJALUČKI
Ubrzo nakom formiranja NDH mučeničkom smrću je stradao episkop banjalučki i zaštitnik srpskog naroda, Platon Jovanović.
Platon Jovanovć (1874-1941) je rukopoložen za vikarnog episkopa moravičkog 4. oktobra 1936, u Sremiskim Karlovcima. Patrijarh Varnava mu je tokom obreda uputio sledeće riječi:
Život i rad tvoj, dragi Platone, pobuđuje da se čovek mora zadiviti i osvedočiti se, da Bog kroz naše ljudske nemoći i slabosti doista čuda čini…
Episkop Platon je poslušao patrijarhove reči. Živeo je i radio u skladu sa njima. Samo dva mjeseca kasnije episkop Platon je pokazao da ima umjeća i smjelosti da brani prava Crkve kojoj pripada. Naime, najvjerovatnije je on bio autor brošure „Primjedbe i prigovori na projekat konkordata između naše države i Vatikana parafiranog 25. VII 1935”, koja je u javnosti, iako zabranjena, pokrenula raspravu i čitav niz akcija koje su dovele do pada konkordata. U jedenoj od poslednjih akcija, u „Krvavoj litiji”, povrijeđen je i vladika Platon uz još dvojicu episkopa.
Na današnji dan pre sto godina prvi srpski pilot izgubio je...
Mihajlo Petrović poginuo je tokom Prvog balkanskog rata, kada je u njegov "farman" pogodila snažna vazdušna struja. Bio je jedan od prvih srpskih pilota koji su se školovali u Francuskoj, a njegova srpska legitimacija nosila je broj jedan.
Navršio se vek otkako je poginuo Mihajlo Petrović, prvi srpski pilot koji je izgubio život na borbenom zadatku. Komemoracija povodom stogodišnjice od smrti Mihajla Petrovića biće održana na Novom Groblju u Beogradu danas u 11 sati.
Mihajlo Petrović bio je pilot sa dozvolom broj jedan. Pripadao prvoj grupi od šest srpskih pilota školovanih u Francuskoj 1912. godine.
Nakon srednje škole u Kragujevcu, Petrović je pokušao da upiše neku od vojnih akademija u St. Petersburgu u Rusiji. Kako mu to nije pošlo za rukom, vratio se u Srbiju gde je učio u podoficirskoj artiljerijskoj školi.
Kao dvadesetjednogodišnji vodnik 1905. godine bio je raspoređen u Gardijski artiljerijski puk u Nišu, a narednik je postao pet godina kasnije u garnizonu Beograd.
Popularni članci
Сто година Великог рата: Офанзивни горњодрински фронт 1914., Нова књига Предрага...
Овај књига представља нешто измјењен текст студије „Офанзивни Горњодрински фронт 1914. године“ коју сам излагао на научном скупу „Црна Гора у Првом свјетском рату“ 26. и 27. јуна 2014.године у Подгорици. Скуп је одржан поводом обиљежавања сто година Великог рата у организацији Српског националног савјета Црне Горе.
На овом скупу учествовали су најеминентнији стручњаци из Србије, Црне Горе и Републике Српске, познати у сфери науке у Европи и свијету, који су у протеклом периоду, бавећи се искључиво струком, дали велики допринос научном тумачењу овог периода историје.
У конгресној сали хотела „Подгорица“ учеснике скупа пргодном бесједом поздравио је др Момчило Вуксановић, предсједник Српског националног савјета Црне Горе.
Komentari