Najnovije

ПРОБЛЕМ СРПСКОГ МОНАРХИЗМА – Милош Павковић

Имајући у виду свеобухватниу ситуацију у Србији од завођења републиканског облика владавине па све до данас, монархизам у Србији се сусреће са бројним како унутрашњим тако и спољашњим проблемима. Ово питање је веома сложено и захтева једно дубоко разматрање свих непосредних и посредних чинилаца који су имали утицај на његов развој. Покушаћу да из свог угла дам један пресек актуелне ситуације са историјским освртом на ову проблематику. На Другом заседању АВНОЈ-а 1943. године донесене су одлуке уставног значаја на којима ће се у будућности темељити нова Југословенска држава. Иако без потребног легитимитета, комунистичко руководство, показује своје право лице и усред светског рата доноси одлуке које се не односе на даље вођење ратних операција већ одлчује о одузимању права законитој влади Краљевине Југославије у избеглиштву и о забрани повратка у замљу краљу Петру II Карађорђевићу.

Partizanski zločin u Rudom 1943. godine

Ne samo pri kraju Drugog svetskog rata 1944. i 1945. godine, već i tokom njega, partizanske jedinice su se obračunavale i vršile likvidacije političkih neistomišljenika, potencijalnih protivnika revolucije i svih onih koji bi po procenama komunističkih poverenika na terenu, mogli predstavljati smetnju ili pretnju uspostavljanju “pravednog i humanog komunističkog poretka”. Ne retko o likvidacijama su odlučivali pojedinci, a za krivicu je bilo dovoljno da “neko” u vas ponišani prstom, da vas lažno okleveta. Bilo je dovoljno da ste pripadali gazdinskoj ili kulačkoj porodici, građanskom staležu ili da vam je neko iz bliže ili dalje porodice bio u “neprijateljskim” formacijama, posebno ako je bio pripadnik JVuO, pa da budete na listi ZA ODSTREL.

Četnički pokret nije fašistički – Hrvatski istoričar šokirao hrvatsku javnost

Istoričar Hrvoje Klasić spada u mlađe hrvatske intelektualce koji nisu omiljeni “širokim masama”. Njegove ocene događaja iz nedavne prošlosti odudaraju od stereotipa, pa ga zapenušani “domoljubi” presreću na ulici i optužuju da je Srbin, izdajnik, prodana duša… O prošlosti bez predrasuda: Dr Hrvoje Klasić Često dobijate preteće poruke, pisma, telefonske pozive? - Da, prozivaju me kao Jugoslovena, Srbina, iako me ime odaje. Ali onda mi napišu Hrvoje Jovo Klasić. Nedavno u centru Zagreba u jednom kafeu punom gostiju sede tri starija gospodina, lepo obučena. U jednom trenutku jedan od njih viče, okrenut prema meni, ustaje, prilazi i gotovo preteći govori: “Lažeš, loš si istoričar, krivo govoriš…” Nisam se iznenadio, ali me šokiralo saznanje da se to nikad nije desilo onima kojima se sudi za milionske krađe, pronevere. Oni gradom šetaju kao heroji i ljudi ih uglavnom ljubazno pozdravljaju.

Saopštenje savetodavnih tela Krune o odnosu države i državnog protokola prema Kraljevskoj porodici Karađorđević

Ove godine navršilo se sto godina od izbijanja Prvog svetskog rata. Naši saveznici u toj svetskoj kataklizmi nazvali su ga Velikim ratom za civilizaciju! Mi Srbi smatrali smo ga ratom za oslobođenje i ujedinjenje Srba i drugih južnih Slovena. Nismo ga izazvali, nismo mu težili, ali smo kao narod i kao država na napad odgovorili onako kako je trebalo i kako smo morali! Sve države i narodi koji su imali sudbinu da u tom ratnom vihoru učestvuju, voljno ili nevoljno, obeležile su sećanje na te davne događaje, davne vremenski, a bliske po posledicama koje i danas snosimo i živimo. I u Srbiji je učinjen napor da se uspomeni i žrtvama oda dužna pažnja i priznanje. Da li je učinjeno dovoljno možemo se slagati ili ne, ali napor nije sporan, a verujemo ni želja da potomci ne dokazuju svoju savremenu štedljivost na zahvalnosti precima, niti namera da se njihov heroizam ne uloži u sopstveni politički i etički pragmatizam.

Pomen generalu Mihailoviću na Crnogorskom primorju

0
Ravnogorci, potomci boraca JVuO i poštovaoci Ravnogorskog pokreta danas su u nekoliko hramova i manastira duž crnogorskog primorja prisutvovali pomenu besmrtnom komandantu kraljeve vojske generalu Dragoljubu Mihailoviću i njegovim saborcima. U manastiru Reževići nadomak Petrovca na Moru, jednom od najznačajnijih paštrovskih manastira parastos generalu Draži i njegovim stradalim i upokojenim borcima održan je danas, 17. jula, u 9 časova. Veliko prisustvo građana ovom događaju dokazuje da mnogobrojne srpske žrtve iz ovih krajeva nisu zaboravljene a njihovi potomci dostojanstveno i uz veliko poštovanje održaše svečani pomen svojim precima i njihovom slavnom komandantu.

Miro Miketić, Kroz pakao i natrag, Knjiga III, Deo šesnaesti –...

0
Nedaleko od naše barake gdje smo prenoćili žubori bistra i hladna Bistrica. Zvona sa crkve Pećke patrijaršije tiho i tužno zvone, ili se meni tako čini. Zvone, ali se u tom zvuku osjeća neki strah, nekakav pritisak, kao da bi željela da što jače zvone, ali ih nešto uznemirava, nešto ih guši, pritiska. Da li tuga i žalost za prošlim vremenima ili strah od nove vlasti, a možda se mole za nas i one nesrećnike koji ostaše u Titovim žicama u Mariboru. Narod u baraci ustaje, svi se krste uzdignute glave, gledajući visoko, gore ka nebesima, moleći se svako u sebi, svako na svoj način. Osjeća se tiha molba Gospodu, svetom Arhanđelu, svetom Savi, svetom Petru Cetinjskom, svetom Vasiliju Ostroškom. Majka Vasilija uzdiše, tiho izgovara svoju molbu Višnjem: „Za sve mrtve i žive, da Gospod podari svakom sreću i zdravlje a mrtvim rajsko naselje i vječni život u Nebeskoj Srbiji. Gospode, ‘vala što jutros čujemo Tvoj glas preko zvuka sveti‘ zvona našeg Cara Svedržotelja. ‘Vala ti, Gospode, na jutrošnjoj poruci spasa, mira i Božje ljubavi.“ Majka presta da se krsti, okrenu se put mame: „Anđo, ovo nešto znači jutros. Ova zvona, ovi topli zvuci mirosti, ovaj žubor Bistrice, kao da će sve biti bolje.“

Pravi Kalabić u Moljevićevim memoarima „ Ravna gora u svetlu i...

0
“I na pragu 2014.godine zvanična istorija u Srbiji ostaje (neo) komunistička. То vidimo po njenom najnovijem (ne) delu: najavi štampanja „Мoljevićevih mеmoara“ – mada је reč о falsifikatu Udbe, najverovatnije iz radionice Nikole Milovanovića Grbe” (“Pogledi” 28-12-2013) Ovako piše administrator foruma „Četnički pokret“, nastavljajući na portalu „Pogleda“ i fejsa nekakve svoje bitke, etiketirajući knjige, koje nisu još ni objavljene, ali i ljude, koji se profesionalno i časno bave istorijskom naukom. Ovo etiketiranje je poznato još iz vremena kojim se na istovetan način etiketirale knjige, koje nisu ni pročitane.Sve u stilu Vlada Šegrta, koji je svojevremeno osudio Vukov „Nož“ ,iako ga kaže „nijesam pročitao.“ Jasno je da u slučaju Moljevićeve knjige etiketiranja ne bi bilo da se u njoj ne pominje ulogu pravog Nikole. Sve je „Udba „ što pominje ulogu pravog Kalabića I to je presudni argument kojim administrator foruma „Četnički pokret“ i dalje meri kada etiketira.

Na danasnji dan 4.maja 1980. godine umro je Josip Broz Tito

0
Na današnji dan, pre 32 godine umro je Josip Broz Tito, doživotni predsednik SFRJ, posle 36 godina autoritarne vladavine. Spiker radio-televizije Miodrag Zdravković ovu vest saopštio je javnosti rečima: "Umro je drug Tito". Četiri dana kasnije Broz je sahranjen u Kući cveća u Beogradu, a sahrana je bila jedna od najvećih koju pamti moderno doba. Biografija Josipa Broza puna je kontraverzi što je dalo povoda za različita viđenja njegove ličnosti. Bilo kako bilo, Broz je obeležio jednu epohu u kojoj je na prostore bivše Kraljevine Jugoslavije, posle krvavog građanskog rata, koji je trajao sve vreme okupacije zaveden komunistički režim - vladavine jednog čoveka i jedne partije, čiji je on bio i doživotni vođa. Pristalice Josipa Broza i danas žale za vremenom njegove vladavine, dok ga protivnici ocenjuju kao jednog od najvećih diktatora XX veka

Popularni članci

Šta se krije iza najavljenih filmova „rasvetlhavanju ubistva“ austrougarskog prestolonaslednika Franca...

0
Velika revizija istorije na velikom ekranu. Stogodišnjica početka Prvog svetskog rata, po svemu sudeći, poslužiće pojedinim istoričarima, ali I filmskim umetnicima, da istorijske događaje izrežiraju na način koji odgovara današnjim centrima moći. Jer, posle izjava nekoliko uglednih evropskih istoričara da su za Veliki rat krive Srbija i Rusija, sada je najavljeno i snimanje igranih filmova o Sarajevskom atentatu, koji će, po rečima producenata, "baciti novo svetlo na ubistvo Franca Ferdinanda". Tako je austrijski reditelj Andreas Prohaska dobio sredstva iz Fonda za podsticaj filma grada Beča za snimanje trilera "Sarajevo". U pitanju je priča iz ugla istražnog sudije Lea Pfefera, koji pokušava da "rasvetli pozadinu atentata". Takođe u Austriji, povodom stogodišnjice atentata, počinje i snimanje dokumentarnog filma, dok se sličan projekat sprema i u Sarajevu, gde režiser Jasmin Duraković priprema igrano-dokumentarni film o Ferdinandu i Sofiji.

Komentari