Požar u konaku manastira Sv. Nikolaja u Draževini
Višegrad - Dobrunska Rijeka
U požaru, koji je izbio u nedelju veče, 19. avgusta, u potpunosti je izgorio treći sprat konaka manastira Svetog oca Nikolaja u Dobrunskoj Rijeci kod Višegrada.
Po riječima monaha i brojnih vjernika požar se pojavio na dijelu krovne kontrukcije i ubrzo proširio na cijelo potkrovlje. Oni su vatru pokušali lokalizova, a potom su pristigle vatrogasne ekipe iz Višegrada i Rudog koje su efikasnom akcijom spriječile širenje požara na donje spratove.
Zahvaljujući usapješnoj intervenciji vatrogasaca spašena je vrijedna arhiva Izdavačke kuće “Dabar“, Mitropolije dabrobosanske, te časopisa „Dabar“ i Soko“.
Po riječima arhimandrita Jovana Gardovića, igumana manastira, nakon požara u nedelju veče obišao ih je načelnik opštine Višegrad Mladen Đurević, koji je obećao širu i koordiniranu pomoć kako bi se interventno sanirala šteta od požara.
Gardović je dodao da je već u ponedeljak prtistigla mehanizacija i radnici višegradskih firmi koji su započeli uklanjanje preostale krovne konstrukcije, kako bi se što prije organizovalo pokrivanje konaka.
Monah Gavrilo Đurić podsjeća da su, ipak, na trećem spratu izgorjele vrijedne knjige manastirske biblioteke.
Nakon obavljernog uviđaja biće poznati uzroci požara i visina pričinjene štete, koja je nesumnjivo velika.
Pored pomoći višegradskih firmi pomoć u saniranju požara najavili su i brojni vjernici iz Višegrada, Rudog, Priboja, Mokre Gore i drugih mjesta Republike Srpske i Srbije.
Pomozite u obnovi konaka Manastira Svetog Nikolaja u Draževini.
ŽIRO RAČUN - 562-00680-841467-50
NLB Banka a.d. Banja Luka
http://www.visegrad24.info/stradala-manastirska-arhiva/
Miro Miketić, Kroz pakao i natrag,1-3,Beoštampa, Beograd 2010;
U narednih desetak dana redakcija savremeneistorije (www.savremenaistorija.com) objaviće najinteresantnije delove iz treće knjige Miketićeve trilogije "Kroz pakao i natrag". O ovoj knjizi mi smo pisali nedavno prenoseći recenziju mladog istoričara Nemanje Devića, a danas prenosimo tekst pod naslovom "Egzodus Djurišićeve kolone", koji je 17.06. objavljen u "Novostima", a koji može poslužiti kao uvod u prikaz delova treće knjige, koja govori o stradanju ove bezgrobe kolone na Lijevče polju i u Sloveniji, viđenog očima devetogodišweg dečaka.
O sudbini ljudi iz ove bezgrobe kolone i njihovim potomcima najbolje svedoče reči Matije Bećkovića:
"- Da nije poražen komunizam, ni 60 godina od pobede nad fašizmom ne bi bilo dovoljno da se okonča njihovo posmrtno mučeništvo. Oni nisu bili brisani samo iz spiska živih, nego i iz mrtvih, kako bi se poništilo njihovo postojanje. I zato oni danas ne traže ništa više nego pravo na smrt i ničeg nisu željni nego grobnog mesta."
Dokumenti: Unapredjenje kapetana Nikole Kalabića
U vreme nastupanja kroz Bosnu, glavnine snaga JVuO iz Srbije, komandantu Komande Srbije JVuO divizijskom generalu Miroslavu Trifunoviću 30. novembra 1944. godine radiogramom je stigla depeša Vrhovne komande JVuO, kojom je kapetan Nikola Kalabić unapređen u čin majora.
3. decembra 1944. general Trifunović je depešom komandantu Gorske Kraljevske garde kapetanu Nikoli Kalabiću preneo naređenje Vrhovne komande o unapređenju u čin majora.
U prilogu je fotokopija dokumenta
Oslobađanje koncetracionog logora Dahau – 29.april 1945.
Dahau je bio nacistički koncentracioni logor, i prvi logor otvoren u Nemačkoj (1933.) na mestu napuštene fabrike municije, kod srednjeovekovnog grada Dahaua, oko 16 km severoistočno od Minhena. Dahau je služio kao prototip i model za ostale nacističke koncentracione logore.
Preko 200.000 zatvorenika bilo smešteno u Dahau (25.613 zatvorenika je umrlo u glavnom logoru, a još oko 10.000 u okolnim logorima uglavnom od posledica torture, bolesti, neuhranjenosti i samoubistava) Početkom 1945.godine od posledica epidemije tifusa stradao je veliki broj zatvorenika.
U ovom logoru, između ostalih, bili su zatočeni Patrijarh Srpski Gavrilo Dožić i Vladika Nikolaj Velimirović, koji je svoje misli u logorskom zatočeništvu beležio pretočaću ih u kasnije objavljenu knjigu pod naslovom «Kroz tamnički prozor».
Dramski umetnik Stevo Žigon proveo je dve godine u ovom logoru, pre nego što je oslobođen od strane saveznika 29. aprila 1945.
Prenosimo deo dnevničkih beleški zatočenika ovog logora ( R 64923), koji je imao sreću da preživi i svedoči.
Popularni članci
Комеморација у Камничкој Бистрици Црногорцима, Бокељима и Херцеговцима умореним маја и...
У суботу 12. јуна 2021. одржани су у долини Камничке Бистрице, близу Љубљане, литургија и помен за душе између 3.500 и 6.000 жртава који...
Komentari