Najnovije

Предраг В. Остојић, Бедем на Дрини (Од Дрине до Мојковца), Београд 2025.

Предраг В. Остојић, Бедем на Дрини (Од Дрине до Мојковца), Београд 2025. Рецензија: Први светски рат заузима изузетно важно место у колективном памћењу Срба. То „време...

На данашњи дан 1946. заробљен је генерал Драгољуб Дража Михаиловић

На данашњи дан 13. марта 1946. године, прије 79 година, заробљен је армијски генерал Драгољуб Дража Михаиловић (1893-1946), начелник штаба Врховне команде и министар...

Дан сjећања на жртве холокауста, геноцида и других жртава фашизма у Другом свjетском рату

СТРАДАЊЕ СРБА У ИСТОЧНОЈ БОСНИ У ДРУГОМ СВЈЕТСКОМ РАТУ Окупаторска војска, углавном њемачко-италијанске јединице, су послије капитулације Краљевине Југославије биле суочене са отпором углавном српског...

Na današnji dan – 10. aprila 1941. godine osnovana Nezavisna Država Hrvatska

«Hrvatski narode! Božija providnost i volja naših saveznika, te mukotrpna višestoljetna borba hrvatskog naroda i velika požrtvovnost našeg poglavnika dr Ante Pavelića, te ustaškog...

SEDAMDESET GODINA OD ZAROBLJAVANJA GENERALA MIHAILOVIĆA

0
Na danasnji dan pre sedamdest godina zarobljen je general Mihailović. Akcijom sa najvišeg vrha, tadašnjeg komunističkog režima, rukovodio je lično u odsustvu Josipa Broza, Aleksandar Ranković. Operacija zarobljavanja izvedena u periodu od 6-13. marta 1946. godine. Prilikom akcije ubijeni su lični pratioci generala Mihailovića Nikola Majstorović i Blagoje Kovač, kao i komandant Višegradske brigade JVuO major Dragiša Vasiljević. Sa mesta događaja u Undrulji to jutro uspeo je pobeći Lazar Gajić, brat od strica Budimira Gajića, čoveka koji je lično generalu Mihailoviću izrazio sumnju u "grupu četnika" koja se nesmetano tih dana kretala terenom i koja je nepuna dva meseca uz "pomoć"majora Kalabića" bezuspešno pokušavala uspostaviti vezu sa komandantom JVuO. Ubačenu "grupu za hvatanje Mihailovića" predvodili su tada visoki oficiri Ozne Svetolik Lazarević i major Dragoljub Vasović uz logističku podršku pukovnika Jova Kapičića, koji je pod šifrom "Marjan" iz rejona Višegrada vršio koordinaciju akcije sa saveznim ministrom Aleksandrom Rankovićem u Beogradu. Danas sedamdeset godina posle ovog događaja, više stotina prisutnih, odali su počast generalu Mihailoviću i pripadnicima JVuO, stradalim prilikom akcije zarobljavanja generala Mihailovića, koji je 17 jula 1946.ubijen posle montiranog sudskog procesa u Beogradu. Njegovo grobno mesto i danas je ostalo nepoznato. "Nema groba i nema istine" kratak je komentar o golgoti srpskog naroda, koja na žalost traje i danas i čiji je kraj, još uvek nesaglediv.

Pero Simić: Đeneralova smrt duža od života

0
Razgovor sa autorom knjige, publicistom Perom Simićem Draža Mihailović je paradigma adaptiranja istorije prema potrebama politike i duže je predmet besomučne manipulacije i korišćenja u dnevnopolitičke potrebe nego što je živeo. Rekao je to u intervjuu novinar i publicista knjige "Draža Mihailović - Smrt duža od života" Pero Simić. Osnovna ideja je bila, prema njegovim riječima, objektivna biografija Draže Mihailovića, ni crna ni bela, i da se ne prećuti ništa i ne tumači selektivno ni jedna bitna činjenica o Drugom svetskom ratu. Simić smatra da narodi na području bivše Jugoslavije moraju da se suoče sa realnim činjenicama naspram istorije koja je puna iluzija, uz ocjenu da postoje dokumenti na osnovu kojih bi se mogla donijeti presuda o poništavanju optužnice protiv Mihailovića. * GLAS: Knjiga "Draža Mihailović - Smrt duža od života" je objavljena ove godine. Šta ona sadrži u sebi i zbog čega je treba pročitati?

Sedam decenija od presudne bitke kod Alamejna u II svetskom ratu...

0
Početkom septembra 1942. godine (izv. VK JV br. 636 od 14.9.1942) general Mihailović je izveštavao predsednika Jugoslovenske vlade Jovanovića: “Preduzeli smo sabotažu na železnicama i poštama, svuda sa vrlo dobrim rezultatima. Vozovi i lokomotive, čak i na stranoj teritoriji, izbacuju se iz upotrebe... U celoj Srbiji strašne nemačke represalije...”, a početkom oktobra, predložio (br. 720 od 3. 10): “Da bi se otežao i zaustavio neprijateljski saobraćaj od Beograda ka Solunu, potrebno je bombardovati mostove na Savi, i železničku prugu u Sićevačkoj klisuri...” Posle mesec dana predsednik Vlade Jovanović obavestio je svog ministra Mihailovića: “Savezničke trupe prešle su u ofanzivu u Egiptu, razbile neprijatelja i vrše gonjenje...” Bila je to Prva saveznička pobeda nad silama Osovine u Africi, koju je britanski premijer, Čerčil, nazvao “prekretnicom sudbine”... Malo se zna da je u Drugom svetskom ratu, u presudnoj bici na severu Afrike, kod Alamejna, početkom novembra 1942. godine, došlo i do Prve savezničke ravnogorske pobede nad silama Osovine, u kojoj je učestvovala reformisana Vojska Kraljevine Jugoslavije (Jugoslovenska vojska u Otadžbini). Evo kako je došlo do te, ujedno, i prve Ravnogorske pobede u okupiranoj Otadzbini

Dan kada je završen Veliki (Prvi) svetski rat

0
Jedanaestog dana, jedanaestog meseca, u jedanaest časova 1918. godine zvanično su prestala ratna dejstva u Prvom svetskom ratu. Primirje su u Kompjenju u Francuskoj, u specijalnom vagonu maršala Ferdinanda Foša, 11. novembra 1918. godine potpisale Nemačka i zemlje Antante negde između 5.12 i 5.20 sati izjutra, ali istorijski izvori navode da je on zvanično stupio na snagu od jedanaest sati istog dana. Nemačka se tog 11. novembra predala i tada je dogovoreno da prestanu oružani sukobi. Smatra se da je kanadski vojnik Džordž Lorens Prajs poslednja žrtva Prvog svetskog rata. On je poginuo od ruke nemačkog snajperiste u 10.58 časova 11. novembra 1918. godine. Posle potpisivanja primirja, nastavljeni su pregovori o uslovima mira. Oni su dogovoreni Versajskim mirom, potpisanim 28. juna 1919. godine. Tim događajem i zvanično je okončan Prvi svetski rat. Inače, vagon u kojem je potpisano primirje Adolf Hitler odabrao je 1940. godine, kao mesto gde je Francuska potpisala svoju kapitulaciju. Istorijski vagon uništen je u savezničkom bombardovanju Berlina. Broj žrtava u prvom svetskom ratu (vojnih i civilnih) bio je preko 37 miliona - preko 15 miliona mrtvih i 22 miliona ranjenih. U broj mrtvih ulazi skoro 9 miliona vojnih žrtava i oko 6,6 miliona ranjenih. Sile Antante su izgubile više od 5 miliona vojnika a Centralne sile više od 3 miliona. Srbija je imala oko 1.100.000 stradalih od čega oko 450.000 vojnika i oko 650.000 civila. Materijalna šteta je bila ogromna. Ukupan broj žrtava je i danas predmet brojnih rasprava.

Popularni članci

Posle četiri decenije zabrane američka knjiga o Draži [„Streljanje istorije“]

0
Posle četiri decenije, u SAD je dato zeleno svetlo za objavljivanje knjige pukovnika Roberta Mekdauela „Streljanje istorije“. Za razliku od Tita, Mihailović se borio protiv nacista od prvog do poslednjeg dana rata, tvrdi pukovnik Mekdauel, koji je u drugoj polovini 1944. kao saveznički oficir za vezu boravio u Mihailovićevoj komandi. Zbog svog stava da je general Mihailović jedini delotvorni nosilac otpora Hitleru i njegovim slugama u Jugoslaviji, po povratku sa vojne misije pukovnik Mekdauel je, u zimu 1944, udaljen sa mesta šefa Odeljenja za Jugoistočnu Evropu. Kako se danas otkriva, Titov režim je 1970. godine „zahtevao“ od američkog državnog sekretarijata da se profesor Mekdauel osudi na smrt, a da se njegov rukopis knjige „Streljanje istorije“ spali!

Komentari