Srpska priča – Sećanje iz rata i revolucije 1941 – 1945. Aleksandra M. Miloševića

0

U izdanju Službenog glasnika objavljena su sećanja Aleksandra M. Miloševića pod nazivom Srpska priča – Sećanje iz rata i revolucije 1941-1945., koja je za štampu priredio istoričar Nemanja Dević. Ne bez razloga knjiga „Sećanja“ oficira vojske Kraljevine Jugoslavije, ratnog komandanta Lepeničke brigade, 2. Šumadijskog korpusa, Zapadnomoravske grupe korpusa, 6. jurišnog korpusa i načelnika štaba Šumadijskih korpusa JVuO, izazvala su priličnu pažnju javnosti,  jer se radi o svedočenju poverljivog saradniku generala Mihailovića i svedoku ključnih ratnih zbivanja započetih njegovim nepriznavanjem kapitulacije aprila 1941. , pa sve do njegovog bekstva iz Jugoslavije juna 1946.

Objavljivanjem zaostavštine majora Aleksandra Miloševića, u prvom redu njeogovih memoara i beleški sa kompletiranjem pređašnjih i novih saznanja o njemu i njegovom delovanju priređivač je uspeo da  sklopi mozaik o jednom istovremeno burnom i tragičnom periodu srpske istorije i kao retko ko  sa toliko mere i osećaja, a opet sa potrebne distance, koja ni jednog trenutka nije narušena, uspeo da prikazaže sve ono što je važno za razumevanje međuratnog, ratnog i poratnog vremena, viđenog očima direktnog učesnika – svedoka, kakav je bio major Aleksandar Aca Milošević.

Pred čitaocem kao na filmskoj traci proleću događaji i ličnosti, koje i sam major Milošević opisuje ne retko sa dozom kritike i samokritike, ponavljajući “da mi ne možemo pisati istoriju” I da to može učiniti samo onaj koji ima sve u rukama, a to je uvek i samo delo budućnosti. “Mi možemo dati podatke za istoriju, pišući samo o onome u čemu smo bili svedoci.”[1]

Milošević se, bar kada je reč o ratu, seća događaja aprilskog rata, čina nepriznavanja kapitulacije, početka organizacije ustaničke mreže, prvog odlaska na Ravnu goru, povezivanja sa pukovnikom Mihailovićem, početka građanskog rata, komunističkih likvidacija, ali i onih učinjenih od strane pripadnika JVuO, okupljanja i organizovanja jedinica JVuO, Sukoba sa neprijateljem, borbi sa partizanima, ulaska Crvene armije u Srbiju, odlaska iz Srbije, razlaza u Bosni, Bosanske golgote, Zelengore, ilegale i bekstva iz Jugoslavije. Milošević dosta pažnje posvećuje ličnostima, običnim ljudima, saborcima, komandantima i ne libeći se da ih često kritikuje i prikaže u pravom svetlu, onako kako ih je on video, a vrlo retko je grešio.

Miloševićeva sećanja i njegova prepiska, kojoj priređivač posvećuje posebnu pažnju i daje na važnosti, između ostalog, oslikava i karaktere mnogih važnih ličnosti u pokretu u kojem je do kraja svog života i srcem i dušom pripadao. Njegove beleške o ponašanju komandanta “Gorske garde”, potpukovnika Nikole Kalabića dovoljno govore da je Milošević kritički gledao na ljude I događaje tog vremena. On je gajio i uvrenje “da je Kalabić upotrebljen u Čičinom hvatanju” što je isticao  i u pismima prijateljima, podvlačeći da je i Moljević to znao jer mu je Draža, tokom suđenja lično to lično  saopštio.

Interesantan je jedan njegov opis susreta sa Kalabićem jula meseca 1945., u rejonu sela Jablanice, na obroncima Zlatibora u koje je major Milošević pristigao sa svojom grupom posle katastrofe na Zelengori i gde se sa svojom pratnjom već neko vreme nalazio Nikola Kalabić. Njegovo nadmeno ponašanje samo je upotpunilo sliku o čoveku koji nešto kasnije“nije izabrao put bezuslovne odanosti i požrtvovanja.”[2]

U svakom slučaju istorija je bogatija za jedno svedočenje koje nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Ni ljude od struke, ni zaljubljenike u istoriju, ni one koji baštine Ravnogorsku ideju, ali ni one koji su u Drugom svetskom ratu i posle njega  bili nasuprot  majora Miloševića i njegovih saboraca.

Priređujući ove rukopise za štampu Nemanja Dević, nije mogao ni slutiti  da će nam podariti jednu vrednu knjigu svedočenja o jednom vremenu i ljudima koji su ostavili duboke tragove u srpskoj istoriji XX veka.

Prvo izdanje ove knjige po rečima ljudi iz Službenog glasnika je rasprodato. Očekuje se da iz štampe izađe I drugo izdanje, posle koga će po rečima Nemanje Devića uslediti promocije ove izuzetno dragocene knjige.

www.savremenaistorija.com

____________________________________________________________________________________________________________

[1] A.M. Srpska priča – Sećanje iz rata i revolucije 1941-1945., Službeni glasnik, Beograd 2018., str. 11.

[2] Isto, 374.