На данашњи дан прије 77 година заробљен је армијски генерал Драгољуб...
На данашњи дан 13. марта 1946. године, прије 77. годину заробљен је армијски генерал Драгољуб Дража Михаиловић (1893-1946), начелник штаба Врховне команде и министар...
Čičina priča (ili) Stradanje srpsko – Knjiga za svaki srpski dom
Izdavačka kuća Srpska reč iz Beograda objavila je sedmo izdanje istorijskog romana Čičina priča (ili) Stradanje srpsko, istoričara Predraga Ostojića. Za ovaj roman autor je 2008. godine dobio prestižnu nagradu "Dragiša Kašiković", koja se dodeljuje za izuzetne domete u umetničkoj i naučnoj oblasti, kao i širenju granica slobode stvaralaštva. Nagrada je ustanovljena 1994. godine, a dodeljuje je Izdavačka kuća "Srpska reč" i Asocijacija za negovanje tekovina Ravnogorskog pokreta u znak sećanja na tragično nastradalog novinara i publicistu, urednika čikaške "Slobode" Dragišu Kašikovića, koji je brutalno ubijen u redakciji pomenutog lista 19. juna 1977.
Iako je od prvog izdanja ove knjige 2006. godine do danas prošlo 11 godina njen sadržaj i poruke i sada, možda čak i više nego pre, opominju generacije koje dolaze... Ne bez razloga priređivač ovog sedmog izdanja, književnik Aleksandar Čotrić
u svom osvrtu na knjigu preporučuje "Čičinu priču" - "Za svaki srpski dom... i obaveznu lektiru u školama"
"Ovu priču sam počeo pisati početkom aprila 2004. godine na osnovu kazivanja mog sagovornika, koji je insistirao da ga nigdje po imenu ne pomenem. Bio je to jedini uslov da bi mi ispričao svoju i našu „Čičinu priču“, koja kroz njegovo živo kazivanje , govori o stradanju jedne srpske porodice u minulom vijeku.
Rođen 1923. godine u predjelu između Čajniča i Pljevalja na tromeđi tri Titove Republike, danas države: Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine, moj sagovornik, ratnik, robijaš i stradalnik onako iz duše ispričao je svima nama, jednu, za ove prostore, običnu životnu priču.
Ona je obična, jer je srpski rod kroz svoju istoriju bio pun ovakvih ili sličnih priča.
Moram priznati da njegovo kazivanje nisam ni želio ni htio da dorađujem ili ispravljam. Ja sam ga zabilježio onako kako ga je on ispričao, s tim što sam izvjesne događaje povezao i stavio u vremenski okvir, kako bi čitaoci pred sobom imali cjelokupnu sliku vremna i događaja u njemu."
Eventualne greške u njegovom kazivanju nisam ispravljao! Priča je ostala za one koji dolaze," reči su Predraga Ostojića, autora ove izuzetne knjige, koji se posebno zahvalio portalu "Internet novine serbske" (http://www.srpskadijaspora.info/), koji je od prvog do evo i sedmog izdanja, "Čičinu priču" predstavio srpskoj dijaspori širom sveta.
www,savremenaistorija.com
Najsurovija fotografija nacističkih zločina u Srbiji skrivana 70 godina
Miloš Gagić (obeležen sa X), Miodrag Kostić (obeležen sa O), učitelj u selu Velika Drenova, i njihova tri saborca čija su tela izložili nacisti u Trsteniku kao opomenu. Imena ostalih nisu poznata
Svedočanstva o borbi protiv nacista u kojoj su stradali mnogi ravnogorci, kao što je kapetan Miloš Gagić (32), i dalje su nepoznata i skrivena od šire javnosti.
Dokaze o Gagićevom junaštvu u prvom pokretu otpora porobljenju Evrope u Jugoslovenskoj vojsci u otadžbini (JVO), pod komandom Dragoljuba Draže Mihailovića, pronašao je u zaplenjenoj arhivi Gestapoa istraživač Ratko Leković.
U toj arhivi su i tri fotografije koje “Blic” objavljuje posle 70 godina skrivanja. Među njima je jedna od najsurovijih fotografija nacističke odmazde u Srbije na kojima se vide izložena tela Gagića i njegovih saboraca.
Na današnji dan: U Marselju ubijen kralj Aleksandar I Karađorđević
Na današnji dan 1934. godine Ubijen je kralj Aleksandar I Karađorđević - Kralj Ujedinitelj. Od 1921. do 1929. vladar Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, od 1929. do 1934. Jugoslavije.
Atentat u Marselju, u kojem je ubijen i šef francuske diplomatije Luj Bartu, organizovali su hrvatski teroristi - ustaše, uz podršku Musolinijeve Italije. Dalja pozadina nije nikada rasvetljena, postoji nekoliko oprečnih teza. Pasoš pronađen kod ubice izdat na ime Petra Kelemana, bio je čehoslovački.
Aleksandar se školovao u Švajcarskoj, Rusiji i na francuskoj vojnoj akademiji Sen-Sir. Postao je prestolonaslednik 1909. umesto starijeg brata Đorđa, a od 1914. kao regent vladao je Srbijom u ime bolesnog oca kralja Petra I. Bio je na čelu Vrhovne komande srpske vojske u pobedonosnim ratovima od 1912. do 1918. u kojima je ispoljio izuzetnu hrabrost. Postao je kralj Srba, Hrvata i Slovenaca 6. novembra 1921. nakon smrti kralja Petra I.
http://www.nspm.rs/hronika/na-danasnji-dan-u-marselju-ubijen-kralj-aleksandar-i-karadjordjevic.html
Iz memoara Petra II Karadjordjevica...
Popularni članci
Promovisane knjige istoričara Predraga Ostojića
Istoričar Predrag Ostojić predstavio dve knjige: „Zarobljavanje generala Mihailovića“ i „Ustaški zločin u Starom Brodu kod Višegrada 1942
https://youtu.be/-rA-odTEgmc
(Visited 1.610 times, 1 visits today)
Komentari