Rat koji je prestao i rat koji traje – 9. maj – Kapitulacija Njemačke i nastavak borbi na teritoriji Kraljevine Jugoslavije

0
Allemagne, Berlin. 2 mai 1945. Le drapeau rouge flotte sur les toîts du Reichstag

Fotografija sa naslovne strane je svojevrsna repriza prvog postavljanja zastave na Rajhstag. Prvobitno postavljanje zastave i vojnika koji je to fotografisao nije zabilježeno. Originalna zastava je postavljena 30. aprila kada je dvadeset trogodišnji vojnik Mihail Minin, popevši se na zgradu Rajhstaga, postavio zastavu.

Tokom noći i dalje su se vodila žestoke borbe u Berlinu, u toku kojih su Njemci uspjeli da skinu zastavu koju je Minin postavio. Fotografija koju svi znamo nastala je 2. maja 1945. godine kada se Jevgenij Kaldeji popeo na zgradu razrušenog Rajhstaga i fotografisao kako dva sovjetska vojnika – Gruzijac Meliton Kantarija i Rus Mihail Jegorov postavljaju zastavu Sovjetskog saveza.

Ova fotografija postala je jedna od najpoznatijih ratnih fotografija dvadesetog vijeka i Drugog svjetskog rata.

Inače, bitka za Berlin počela je 16. aprila, a u napadu su učestvovale jedinice Prvog bjeloruskog fronta maršala Georgija Žukova i Prvog ukrajinskog fronta maršala Ivana Konjeva.

Sovjetske trupe su najveći prodor zabilježile 30. aprila, kada su se probile u centar Berlina, a istog dana Adolf Hitler je izvršio samoubistvo.

General Vajdling, komandant odbrane Berlina, predao je grad Sovjetima 2. maja.

Na samom početku, 9. maja 1945, u 00.16 časova, tek što je otkucala ponoć, u Berlinu je potpisan akt o bezuslovnoj i konačnoj kapitulaciji njemačkih oružanih snaga.

U ime poražene nacističke Njemačke, ovaj akt je potpisao feldmaršal Vilhelm Kajtel, dok su u ime saveznika, kapitulaciju njemačkih snaga ratifikovali sovjetski maršal Georgij Žukov i britanski general Artur Teder, a tokom dana su vijest o kapitulaciji objavili zapadni saveznici.

Deveti maj od tada se u Evropi i svijetu slavi kao Dan pobjede nad fašizmom.

Iako je tada rat i formalno završen na teritoriji Kraljevine Jugoslavije borbe u kojima su se snage Titove Jugoslovenske armije obračunavale sa klasnim neprijateljem nastavljene su i poslije 9. maja. U tim sukobima, uz pomoć snaga britanske vojske, izvršen je zločin nad, uglavnom, antikomunističkim snagama u Jugoslaviji, među kojima je bilo najviše pripadnika JVuO i civila. Obračun je nastavljen i na teritoriji Titove Jugoslavije, o čemu postoji obiman dokumentacijski materijal, a svjedoče i mnoge grobnice stradalih žrtava pronađenih na teritoriji Republike Slovenije, među kojima Kočevski rog i Hrastnik. Prema svedočenjima savremenika tih događaja usljed obilnih padavina potoci iz mjesta masovnih grobnica su bili mutni i krvavi. Na žalost, i to je bio jedan od epiloga Drugog svjetskog rata na teritoriji bivše Kraljevine Jugoslavije.