Najnovije

На данашњи дан прије 77 година заробљен је армијски генерал Драгољуб Дража Михаиловић – командант ЈВуО

На данашњи дан 13. марта 1946. године, прије 77. годину заробљен је армијски генерал Драгољуб Дража Михаиловић (1893-1946), начелник штаба Врховне команде и министар...

Посљедњи витез солунске епопеје (нови број часописа Глас Гуслара – Канада)

Из новог броја часописа Глас Гуслара доносимо прилог посвећен Ђорђу Михајловићу чувару српског војничког гробља на Зејтинлику. Лист гусларског друштва "Филип Вишњић" - Глас...

Некролог за Феђу и Смиљку Соретић

У породичном дому на Флориди, у ноћи између суботе и недеље, четвртог на пети фебруар 2023. године, страдали су господин Феђа Соретић, познати српски...

Почетак Великог рата на Горњодринском фронт

Почетак Великог рата на подручју горњег Подриња сликовито је описао народни пјесник Радован Бећировић – Требјешки, који је приказао аустроугарске нападе према српској и...

KRALJEVSKI PAR PRISUSTVOVAO SVETOJ LITURGIJI I POMENU GODIŠNJICE SMRTI KRALJA PETRA...

0
Beograd, 3. novembar 2012. godine – Njihova Kraljevska Visočanstva Prestolonaslednik Aleksandar i Princeza Katarina prisustvovali su Svetoj Liturgiji i pomenu Njegovom Veličanstvu Kralju Petru II održanoj u subotu 3. novembra na Oplencu. Svetu liturgiju i pomen u Crkvi Sv. Đorđa služilo je sveštenstvo Eparhije šumadijske iz Topole. Njegovo Veličanstvo Kralj Petar II bio je prvorođeni sin Kralja Aleksandra i Kraljice Marije. Rođen je u Beogradu 6. septembra 1923. godine. Kumovi na krštenju su mu bili engleski Kralj Džordž VI i Kraljica Elizabeta (kasnije Kraljica Majka). Osnovno obrazovanje je stekao na Kraljevskom dvoru u Beogradu, a srednje u Engleskoj. Njegovo školovanje prekinuo je atentat na njegovog oca 1934. godine. Kako je bio maloletan sa svega 11 godina kraljevsko upravljanje zemljom preneto je na Namesništvo sa tri regenta, među kojima je bio i njegov stric Knez Pavle Karađorđvić. Po otpočinjanju Drugog svetsko rata, u aprilu 1941. godine NJ.V. Kralj Petar II emigrira zajedno sa Vladom, najpreu Grčku i Palestinu, a potom i u Egipat. U junu 1941. godine dolazi u Englesku gde je tokom rata bio simbol otpora koji su jugoslovenski narodi pružali nacizmu. Za vreme svog izbeglištva Kralj Petar II je dovršio školovanje na Univerzitetu u Kembridžu, nakon čega se pridružio snagama engleskog Kraljevskog ratnog vazduhoplovstva. Nove komunističke vlasti u otadžbini oduzele su mu državljanstvo 1947. godine, a Kraljevskoj porodici konfiskovale svu imovinu. Prinuđen na izgnanstvo, živeo je najpre u Londonu sa svojom suprugom, grčkom i danskom princezom Aleksandrom (od 1944. godine kraljicom Aleksandrom od Jugoslavije) i sinom Aleksandrom rođenim 1945. godine. Poslednje godine života proveo je u Sjedinjenim Državama gde je posle duge i teške bolesti i preminuo 3. novembra 1970. godine. Sahranjen je u Crkvi Svetog Save u Libertvilu. On je danas jedini kralj sahranjen na teritoriji SAD. Očekuje se da njegovi posmrtni ostaci budu uskoro preneti u zadužbinsku Crkvu Svetog Đorđa na Opplencu. http://www.royalfamily.org/statements/state-det/state-2610_cir.html

Nova knjiga Predraga V. Ostojića – „Crnogorska Sandžačka vojska na Gornjodrinskom...

0
Nova knjiga Predraga V. Ostojića – svedočanstvo o vojnicima iz bajke 27. априла 2016., 21:25 O.Milovanović Posle prvog predstavljanja u Priboju, knjiga istoričara Predraga V. Ostojića „Crnogorska Sandžačka vojska na Gornjodrinskom frontu (1914-1915)“ , u izdanju izdavačke kuće ARMON, imala je nedavno i svoju beogradsku promociju u svečanoj sali Uprave za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu. Reč je o dirljivoj priči, potkrepljenoj novim istoriografskim detaljima, koja rasvetljava događaje u vezi sa zajedničkim ratovanjem crnogorsko Sandžačke i srpske Užičke vojske, zaokruženim Mojkovačkom bitkom. Ovu priču, kako ističe Predrag V. Ostojić, napisao je vođen „jednom dozom osećaja prema hrabrim vojnicima, koji su od neprijatelja nazvani junacima iz bajke“. A najvažniji osećaj izrodio se iz želje da se nijedan od njih ne zaboravi, makar se i njihovi grobovi nedge izgubili, posebno oni sa nižim oficirskim činovima, koji su ostali nepoznati istoriografiji, dodao je Predrag V. Ostojić.

Evropa nas samo gleda (7)

0
Slovenija, kao i Srbija, vedeće su posleratne grobnice Titove Jugoslavije. Tajne grobnice su arheološki biljezi vremena zla i provalije naše budućnosti Dragoslav Mihailovic i Sinisa Kovacevic POSLE TITA ZLOČIN: Slaviša Guberinić, član Upravnog udruženja “Otkrićemo istinu”, podsjeća da je “Crna Gora predala aplikaciju za članstvo u EU, zar ne? Kada se Crna Gora suoči sa svojom komunističkom prošlošću, koja je nesumnjivo dio naše prošlosti, floskulu i poslije Tita Tito zamijeniće druga i poslije Tita - zločin. I da dodam kako je to jednom neko pametan rekao: Kako to da se po Brozu ne zove njegovo rodno selo, a zvao se glavni grad Crne Gore?”

Na današnji dan [28.04.1918. godine] preminuo Gavrilo Princip / „Vostok“ April...

0
Na današnji dan 28.04.1918. godine je preminuo Gavrilo Princip, atentator na austrougarskog prestolonaslednika Franca Ferdinanda u Sarajevu na Vidovdan 1914. Atentat je Beču poslužio kao izgovor za vojnu invaziju na Srbiju, čime je izazvan Prvi svetski rat. Kaznu je služio u češkom Terezinu, gde je i umro od tuberkuloze 28. aprila 1918., malo pred kraj Prvog svetskog rata. Pri kraju života je bio zbog loših zatvorskih uslova vrlo oslabio i imao oko četrdeset kilograma. U unutrašnjosti ćelije smeštene u tvrđavi Terezin, danas samo u zid ugrađeni okovi za koje je Gavrilo Princip bio svezan, svedoče o njegovoj mučeničkoj smrti. Na zidu ispred ćelije ugrađena je skromna ploča sa imenom zatvorenika, glavnog aktera sarajevskog atentata, koji je poslužio vladajućoj monarhiji da ultimatumom Srbiji započne jedan od najkrvavijih ratova u svetskoj istoriji.

Popularni članci

Dr. Mladena Stojanovića, heroja i pokretača ustanka protiv okupatora na Kozari,...

0
Petnaestogodišnji Milovan Malić iz Prijedora, koji je lane kao osnovac izazvao veliki interes javnosti objavljivanjem "Knjige o Dražinim četnicima", ovih dana piše i skuplja građu za svoju drugu knjigu o srpskim podelama "Ko će kome nego svoj svome", gde će po prvi put izneti šokantne činjenice o stradanju doktora Mladena Stojanovića, heroja I pokretača ustanka protiv okupatora na Kozari. Ovaj učenik 1. razreda gimnazije "Sveti Sava" ekskluzivno za Press RS otkriva da su komandanta Stojanovića, pod četničkim znakom, u selu Jošavka 1942. godine ubili njegov zamenik Josip Mažar Šoša, Kosta Nađ i Boško Šiljegović.

Komentari