Najnovije

На данашњи дан прије 77 година заробљен је армијски генерал Драгољуб Дража Михаиловић – командант ЈВуО

На данашњи дан 13. марта 1946. године, прије 77. годину заробљен је армијски генерал Драгољуб Дража Михаиловић (1893-1946), начелник штаба Врховне команде и министар...

Посљедњи витез солунске епопеје (нови број часописа Глас Гуслара – Канада)

Из новог броја часописа Глас Гуслара доносимо прилог посвећен Ђорђу Михајловићу чувару српског војничког гробља на Зејтинлику. Лист гусларског друштва "Филип Вишњић" - Глас...

Некролог за Феђу и Смиљку Соретић

У породичном дому на Флориди, у ноћи између суботе и недеље, четвртог на пети фебруар 2023. године, страдали су господин Феђа Соретић, познати српски...

Почетак Великог рата на Горњодринском фронт

Почетак Великог рата на подручју горњег Подриња сликовито је описао народни пјесник Радован Бећировић – Требјешки, који је приказао аустроугарске нападе према српској и...

Сто година Великог рата: Офанзивни горњодрински фронт 1914., Нова књига Предрага...

0
Овај књига представља нешто измјењен текст студије „Офанзивни Горњодрински фронт 1914. године“ коју сам излагао на научном скупу „Црна Гора у Првом свјетском рату“ 26. и 27. јуна 2014.године у Подгорици. Скуп је одржан поводом обиљежавања сто година Великог рата у организацији Српског националног савјета Црне Горе. На овом скупу учествовали су најеминентнији стручњаци из Србије, Црне Горе и Републике Српске, познати у сфери науке у Европи и свијету, који су у протеклом периоду, бавећи се искључиво струком, дали велики допринос научном тумачењу овог периода историје. У конгресној сали хотела „Подгорица“ учеснике скупа пргодном бесједом поздравио је др Момчило Вуксановић, предсједник Српског националног савјета Црне Горе.

Miro Miketić, Kroz pakao i natrag 1-3, Beoštampa, Beograd, 2010; Recenzija:...

4
Od završetka Drugog svetskog rata u Jugoslaviji prošlo je punih 65 godina i o njegovom toku i žrtvama napisane su stotine monografija, sinteza, memoara. Međutim, na ovom polju u svim republikama bivše države ostalo je još mnogo toga neispitanog, neistraženog i nedorečenog. Nauka još uvek nije došla do odgovora na osnovno pitanje: koliko je Srba stradalo u periodu od 1941. do 1945. Popuštanje jednopartijskih stega, te činjenica da su se u komunističkoj Jugoslaviji istorijom i istoriografijom bavili mahom ljudi koji su ideološki bojili svoje radove, navodila je mlađe generacije istoričara da tek sredinom 90-ih godina 20. veka sa poluvekovnom vremenskom distancom na događaje, koja je delimično ublažila strasti, ali i odnela sudeonike, daju odmereniju i realniju ocenu minulog doba. Naučna literatura nastala koncem 20. veka donosila je preispitivanje dogmi o ratu i revoluciji, niz novih saznanja, novu percepciju događaja i učesnika. Pa ipak, podele iz Drugog svetskog rata, pre svega one na četnike i partizane bile su dugoročne, opstavši među ljudima i do današnjih dana.

Zloupotreba zaplenjene dokumentacije

0
U dva članka objavljena na sajtu savremenaistorija.com dotakli smo između ostalog i temu zloupotrebe zaplenjenih, blanko dokumenata Vrhovne komande JVuO. U tekstu «Zloupotreba zaplenjene dokumentacije», koji je objavljen 9. aprila 2012. uz propratni tekst dali smo na uvid javnosti jedan takav dokument koji je blanko potpisan od strane generala Mihailovića i pečaćen pečatom Gorskog štaba broj 1 JVuO. Takvi dokumenti najčešće su korišćeni na procesu generalu Mihailoviću, ali i ostalim njegovim saradnicima kako bi se tobože pružio krunski dokaz o pokoljima ili saradnji sa okupatorom. Oni su nešto kasnije korišćeni i od strane komunističkih memoarista, publicista i istoričara, koji su na osnovu tih falsifikata opisali savremene istorijske tokove i događaje prikazujući ih onakvim kakvi oni nisu bili. Svojim nekritičkim odnosom i prema drugoj samo njima dostupnoj dokumentaciji, kao i njenim odabirom napravili su jednu lošu predstavu naše ne tako davne prošlosti, koju na žalost pokušavaju odbraniti evo već 70 godina.

77 godina od 27. marta 1941.

0
Danas je 77 godina od vojnog prevrata koji je izvršen 27. marta 1941. godine, kojim je poništeno potpisivanje protokola o pristupanju Kraljevine Jugoslavije Trojnom paktu - Nemačka, Italija i Japan, i određena dalja sudbina zemlje koja se svrstala u protivnike nacističke Nemačke. Puč izvršen u jedan sat po ponoći, a njegova direktna posledica biće uvođenje Jugoslavije u najkrvaviji i najtragičniji sukob u istoriji njenih naroda. U Beogradu i drugim srpskim gradovima a ponegde i širom Jugoslavije (Dalmacija), izbile su masovne ulične demonstracije u znak podrške građana vojnom puču. Planeri i izvođači puča bili su pripadnici neformalne grupe uglavnom vazduhoplovnih oficira i pojedinaca iz redova jedinica garde. Centralna ličnost puča bio je vazduhoplovni general Dušan Simović, potonji predsednik vlade, ali je nepodeljeno mišljenje da je iza njega stajao general Bora Mirković, a istaknutu ulogu imao i major Živan Knežević. Bez sumnje presudan podsticaj državnom udaru, u tako prelomnom trenutku, ima uticaj inostranstva, Londona pre svega, a najverovatnije i Moskve. General Mirković nije ni krio kontakte i susrete sa Maplbekom, ili Kempeblom. Generacije u Jugoslaviji odrasle su na učenju da je "herojski čin" naroda 27. marta 1941. godine urađen pod vođstvom KPJ i Josipom Brozom Titom, što apsolutno nije tačno, jer je učešće komunista u događajima 27. marta bilo pojedinačno i zanemarljivo. Sa druge strane učešće britanske tajne službe bio je nesumnjivo veliki na određene ključne ličnosti puča i patriotske organizacije u Beogradu, koje su dale masovnu podršku, novoj Vladi i kralju Petru II Karađorđeviću, koji je preuzeo kraljevska ovlaštenja. Namesništvo, čija je prva ličnost bio knez Pavle Karađorđević uklonjeno je, a knez namesnik uz određenu pratnju poslat je u progonstvo. Srpske opozicione stranke i patriotske grupe, kao i Srpska crkva oduševljeno su primili vest o državnom udaru. Veliki masovni bunt 27. marta upamćen je po parolama "Bolje rat nego pakt“ i "Bolje grob nego rob“. A britanski lider Vinston Čerčil izjavio je da je „Jugoslavija pronašla svoju dušu“.

Popularni članci

OD BEOGRADA DO ČIKAGA: Lik Draže Mihailovića na freskama!

0
U beogradskoj crkvi na freskopisu su, pored četničkog komandanta, naslikani Tesla, Pupin, Mokranjac, Karađorđe, a freska s likom Draže Mihailovića nalazi se i u jednom manastiru u Čikagu U voždovačkoj Crkvi Svetog Kralja Jovana Vladimira, desno od vrata, nalazi se freskopisana kompozicija naslovljena kao “Nebeska Srbija”. Freska iz manastira "Nova Gračanica" kod Čikaga Ona prikazuje patrijarhe, arhijereje, sveštenike i monahe kako stoje oko časnog prestola na molitvi. Na suprotnom zidu oko Hrama Svetog Save okupljeni su vladari i znameniti Srbi. U prvom redu, po sredini kompozicije, nalazi se mala Milica Rakić, poginula na noši tokom bombardovanja NATO pakta. U četvrtom redu je Nikola Tesla, a između Mokranjca i Mihajla Pupina u trećem redu nalazi se četnički đeneral Draža Mihailović!

Manja prava Ravnogorcima

Komentari