Najnovije

На данашњи дан прије 77 година заробљен је армијски генерал Драгољуб Дража Михаиловић – командант ЈВуО

На данашњи дан 13. марта 1946. године, прије 77. годину заробљен је армијски генерал Драгољуб Дража Михаиловић (1893-1946), начелник штаба Врховне команде и министар...

Посљедњи витез солунске епопеје (нови број часописа Глас Гуслара – Канада)

Из новог броја часописа Глас Гуслара доносимо прилог посвећен Ђорђу Михајловићу чувару српског војничког гробља на Зејтинлику. Лист гусларског друштва "Филип Вишњић" - Глас...

Некролог за Феђу и Смиљку Соретић

У породичном дому на Флориди, у ноћи између суботе и недеље, четвртог на пети фебруар 2023. године, страдали су господин Феђа Соретић, познати српски...

Почетак Великог рата на Горњодринском фронт

Почетак Великог рата на подручју горњег Подриња сликовито је описао народни пјесник Радован Бећировић – Требјешки, који је приказао аустроугарске нападе према српској и...

Dražine stvari ostaju u BIA

0
Da li će lični stvari generala Mihailovića, pronađene kod njega prilikom zarobljavanja 13.marta 1946. konačno biti smeštene u muzej (možda ustupljene i njegovim zakonitim naslednicima) ili će i dalje kao ratni plen biti izložene u vitrinama BIA? DOSIJEI I DALjE ZATVORENI Kao što će na nivou predloga ostati ideja da se đeneralove stvari presele na Kalemegdan, tako će za sada na nivou predloga ostati i inicijativa SPO da se otvore tajni dosijei. Kako nam je potvrdio Alekdsandar Jugović, šef poslaničkog kluba ove stranke, sa novim vlastima još nije bilo nikakvih razgovora na tu temu: - Taj predlog je u Skupštini, pa predsednik, ako se ikada stekne politička volja, može da ga stavi na dnevni red.

U Ruskom domu predstavljena knjiga Mire Radojević i Ljubodraga Dimića „Srbija...

0
U prepunoj dvorani Ruskog doma u Beogradu predstavljena je knjiga „Srbija u Velikom ratu 1914. – 1918.“ autora prof. Mire Radojević i akademika Ljubodraga Dimića. Pored autora, o knjizi su govorili Prof. Aleksandar Životić, Dragan Lakićević (Srpska književna zadruga) i Živadin Jovanović (Beogradski forum). Na promociji je istaknuto da su izdavanje ove knjige inicirali intelektualci iz srpskog rasejanja kako bi srpski istoričari afirmisali istinu o pravim uzrocima Prvog svetskog rata i ogroman doprinos Srbije pobedi saveznika. Knjiga je svojevrsno reagovanje vrhunskih srpskih istoriografa na veliku produkciju literature na Zapadu čije cilj revidiranje istorijski verifikovanih ocena o uzrocima, posledicama i odgovornostima za pokretanje rata 1914. i pokušaj prebacivanja odgovornosti na Srbiju. Istaknuto je takođe da se izgradnji nacionalne i državne strategije mora polaziti od istorijskih iskustava Srbije, od dobrog razumevanja savremenih trendova u kretanjima u Evropi i u svetu kao i od dugoročnih prioriteta i ciljeva Srbije.

REAGOVANJA: Radovan Bogojević, “Život i sećanje“

0
Knjiga Radovana Bogojevića Život i sećanja (predratni, ratni i posleratni dani) koju je objavila Kulturna zajednice Krajine, a svoje prvo predstavljanje imala u Rudom, mestu u kome je autor proveo pet meseci tokom ratnih dešavanja na prostoru Bosne i Hercegovine 1992-1995 izazvala je burne reakcije ljudi, koji su bili svedoci ili direktni učesnici događaja koje autor opisuje. Portal savremena istorija (www.savremnaistorija.com) već je objavio tekst o pomenutoj promociji, kao i delove analize sadržaja knjige, napominjući da ova vrsta literature, pisana isključivo subjektivno može, svojom kontradiktornošću, samo dodatno otežati spoznaju istine o događajima koji su obeležili poslednju dekadu XX veka.

Dva dokumenta u vezi zarobljavanja generala Mihailovića 1946. Izvještaj(i) majora...

0
U drugoj polovini januara 1946. godine otpočela je pažljivo pripremana akcija pripadnika OZN u režiji ministra unutrašnjih poslova FNRJ Aleksandra Rankovića, a uz asistenciju načelnika OZN za Srbiju Slobodana Penezića – Krcuna, koja je imala za cilj otkrivanje i „hvatanje“ generala Mihailovića, odnosno njegovu eliminaciju. Indicije o Mihailovićevom skrovištu, odnosno terenu gdje se bio duboko zakonspirisao, dala je jedna na brzinu izvedena akcija pripadnika 21. brigade vojske (JA) u mjestu Provalije, na planini Panosu nedaleko od Veletova (opština Višegrad). Naime, u toj akciji izvedenoj 6. januara 1946. godine pripadnici vojske izvršili su „na svoju ruku“ prepad na jedno sklonište, ne znajući da se u njemu nalazi general Mihailović. U žestokoj razmjeni vatre , veća grupa četnika uspjela se izvući, osim poručnika Jova Vučkovića i kapetana Uroša Majstorovića, ličnog pratioca generala Mihailovića, koji su poginuli štiteći odstupnicu, kako je naknadno utvrđeno, generalu Mihailoviću. Bio je to signal za pojačane operativne radnje na širem terenu Višegrada, posebno rejona Dobrunske Rijeke, gdje je po saznanjima OZN djelovala dobro organizovana četnička grupa, koja je imala i dobro povezanu mrežu jataka. U toj grupi bili su major Vasiljević, komandant Višegradske četničke brigade, Budimir Gajić, komandant bataljona ove brigade, tokom rata i „leteće višegradske brigade“, kapetan Petar Josić, komandant „leteće brigade Bosna“, Srpko Medenica, obavještajni oficir Višegradske brigade i dvadesetak, uglavnom, lokalnih četnika. Bio je to razlog da se u potjeru za generalom Mihailovićem, u rejon Dobrunske Rijeke uputi u Beogradu tokom decembra pripremana „grupa za hvatanje Mihailovića“, sastavljena od operativaca OZN. Prisustvo majora Kalabića, ovoj grupi sa kojom je krenuo i prvi čovjek OZN za Srbiju Slobodan Penezić Krcun dalo je posebnu dimenziju... Analizirajući dva dokumenta (izvještaja) u kojem se opisuje situacija koja je nastala pojavom ove „grupe“ na terenu kao i dio njihove aktivnosti pokušali smo učiniti jasnijim neke, detalje operacije zarobljavanja generala Mihailovića, koja je otpočela njihovom pojavom u selu Granje, u kući Milana Gajića na Sv. Jovana 1946.godine. _________________________________________________________________________________ *1) Istoričari Kosta Nikolić i Bojan Dimitrijević su ove dokumente pronašli u arhivu BIA 2009. o čemu su i pisali u članku Zarobljavanje i streljanje generala Mihailovića 1946. a kasnije i u do sad najobimnijoj biografiji „Dragoljub Mihailović 1893-1946." I Predrag Ostojić, koji se nepune dvije decenije bavio ovom problematikom, koristio je ove dokumente u svojoj studiji „Zarobljavanje generala Mihailovića“.

Popularni članci

Dva dokumenta u vezi zarobljavanja generala Mihailovića 1946. Izvještaj(i) majora...

0
U drugoj polovini januara 1946. godine otpočela je pažljivo pripremana akcija pripadnika OZN u režiji ministra unutrašnjih poslova FNRJ Aleksandra Rankovića, a uz asistenciju načelnika OZN za Srbiju Slobodana Penezića – Krcuna, koja je imala za cilj otkrivanje i „hvatanje“ generala Mihailovića, odnosno njegovu eliminaciju. Indicije o Mihailovićevom skrovištu, odnosno terenu gdje se bio duboko zakonspirisao, dala je jedna na brzinu izvedena akcija pripadnika 21. brigade vojske (JA) u mjestu Provalije, na planini Panosu nedaleko od Veletova (opština Višegrad). Naime, u toj akciji izvedenoj 6. januara 1946. godine pripadnici vojske izvršili su „na svoju ruku“ prepad na jedno sklonište, ne znajući da se u njemu nalazi general Mihailović. U žestokoj razmjeni vatre , veća grupa četnika uspjela se izvući, osim poručnika Jova Vučkovića i kapetana Uroša Majstorovića, ličnog pratioca generala Mihailovića, koji su poginuli štiteći odstupnicu, kako je naknadno utvrđeno, generalu Mihailoviću. Bio je to signal za pojačane operativne radnje na širem terenu Višegrada, posebno rejona Dobrunske Rijeke, gdje je po saznanjima OZN djelovala dobro organizovana četnička grupa, koja je imala i dobro povezanu mrežu jataka. U toj grupi bili su major Vasiljević, komandant Višegradske četničke brigade, Budimir Gajić, komandant bataljona ove brigade, tokom rata i „leteće višegradske brigade“, kapetan Petar Josić, komandant „leteće brigade Bosna“, Srpko Medenica, obavještajni oficir Višegradske brigade i dvadesetak, uglavnom, lokalnih četnika. Bio je to razlog da se u potjeru za generalom Mihailovićem, u rejon Dobrunske Rijeke uputi u Beogradu tokom decembra pripremana „grupa za hvatanje Mihailovića“, sastavljena od operativaca OZN. Prisustvo majora Kalabića, ovoj grupi sa kojom je krenuo i prvi čovjek OZN za Srbiju Slobodan Penezić Krcun dalo je posebnu dimenziju... Analizirajući dva dokumenta (izvještaja) u kojem se opisuje situacija koja je nastala pojavom ove „grupe“ na terenu kao i dio njihove aktivnosti pokušali smo učiniti jasnijim neke, detalje operacije zarobljavanja generala Mihailovića, koja je otpočela njihovom pojavom u selu Granje, u kući Milana Gajića na Sv. Jovana 1946.godine. _________________________________________________________________________________ *1) Istoričari Kosta Nikolić i Bojan Dimitrijević su ove dokumente pronašli u arhivu BIA 2009. o čemu su i pisali u članku Zarobljavanje i streljanje generala Mihailovića 1946. a kasnije i u do sad najobimnijoj biografiji „Dragoljub Mihailović 1893-1946." I Predrag Ostojić, koji se nepune dvije decenije bavio ovom problematikom, koristio je ove dokumente u svojoj studiji „Zarobljavanje generala Mihailovića“.

Na meti je bio i sam Bog (14)

Komentari