Najnovije

Генерал Мирослав Трифуновић – Др Оња (1894-1945)

Мирослав Трифуновић (Крагујевац, 14. август 1894 — Зеленгора, 13. мај 1945) је био бригадни генерал у војсци Краљевине Југославије и командант Србије у Југословенској...

Kapitulacija Nemačke

Fotografija (sa naslovne strane) je svojevrsna repriza prvog postavljanja zastave na Rajstag. Prvobitno postavljanje zastave i vojnika koji je to fotografisao nije zabilježeno. Originalna...

САВА БАНКОВИЋ – У ПРЕДВОРЈУ ПАКЛА – пише др Срђан Цветковић

Истражујући репресију комунистичког режима читао сам многе затворске мемоаре. У једном тренутку Слободан Мавреновић, тадашњи председник Удружења жртава комунистичког режима, препоручио ми је и...

ИСТОРИЧАРИ О УСТАШКОМ ЗЛОЧИНУ НАД СРБИМА У СТАРОМ БРОДУ

0
У Андрићевом институту у Андрићграду у петак 06. септембра 2019, одржан је округли сто на тему  усташког злочина над српским цивилима у источној Босни у пролеће...

Miro Miketić, Kroz pakao i natrag, III knj. Deo prvi...

1
„Ustaški tenkovi i čitava njihova navala na selo Razboj je završena pobjedom naših snaga na čelu sa vojvodom Pavlom,“ objašnjava nam ujak Milan. „To je bila nadčovječna borba, borba Davida i Golijata, borba srpskih junačkih prsiju uz pomoć nešto malo lakog naoružanja i ručnih bombi sa kojima su živi junaci skakali na ustaške tenkove. Bio sam sa Vojvodom i majorom Ostojićem kada su, zbog ozbiljnosti situacije i tenkovske navale, njih dvojica odlučili da lično povedu izabrane na tenkove. Ustali smo svi u štabu protivu te Vojvodine odluke da njih dvojica idu na tenkove. Ali nije pomoglo ništa. Vojvoda Pavle je rekao: ’To je poslednje što mogu da uradim za spas svog naroda. Ako poginem, ostavljam vam u amanet da se narod, ranjenici, tifusari, sveštenstvo i Nacionalni komitet moraju čuvati do poslednjeg vojnika mog odreda‘. Poslije ovih riječi nije bilo nijednog vojnika koji nije glasno i uzvišeno povikao: ’Svi na tenkove, svi u smrt za naš narod‘.

Mr. Dragan Krsmanović – Niko kao On (Ili) Panegerik Mentoru

0
Jedno interesantno „otkriće“ potkrepljeno, u najmanju ruku, naivnim rezonovanjem sa tendencijom naučne hipoteze, otkrivamo u tekstu penzionisanog pukovnika mr Dragana Krsmanovića, pod naslovom „Tri glavne grupacije u srpskoj istorijografiji“, objavljenom na portalu „Pogledi“ 11.02. 2014. Pisac ovog pamfleta , čiji je osnovni cilj diskreditacija istoričara dr Koste Nikolića i dr Bojana Dimitrijevića, ali i istoričara Nemanje Devića, koga pomenuta dvojica istoričara po pukovnikovim navodima „uspešno mobilišu“, pukovnik Dragan Krsmanović, magistar i viši arhivista, bivši je načelnik Vojnog arhiva. Da nije tužno bilo bi smešno. Da nam je nepoznata biografija autora teksta, možda bi kako napisa autor „obični smrtnik“ zaista dobio „uputstvo“ za vrednosno tumačenja savremene istorije i istoričara, koji je proučavaju, a koje je on svrstao u tri kolone: tradicionaliste – komuniste, neokomuniste i klasičare.

OPERACIJA “MIHAILOVIĆ“ – Undrulja – Dobrunska Rijeka – 13 mart 1946.

0
I OVE GODINE 13. MARTA U UNDRULJI (SADA DRAŽEVINI) BIĆE ODRŽAN POMEN PARASTOS U ZNAK SEĆANJA NA STRADALE PRIPADNIKE JVUO I GENERALA MIHAILOVIĆA, KOJI JE UBIJEN POSLE MONTIRANOG PROCESA U BEOGRADU 17 JULA 1946. Ovih dana pre 68 godina izvedena je operacija “hvatanja” generala Dragoljuba Draže Mihailovića. Akcija je okončana u svitanje 13. marta 1946. godine, u rejonu Dobrunske Rijeke, na lokaciji Undrulja, kada su pripadnici specijalne grupe OZN-e, uspeli lišiti slobode komandanta JVuO, generala Mihailovića. Ovom događaju prethodila je višemesečna potraga za komandantom JVuO, prilikom koje, nova komunistička vlast, nije poštedela stradanja nedužno civilno stanovništvo višegradskog I ruđanskog kraja.

Popularni članci

OBELEŽENO 70 GODINA SVETOSAVSKOG KONGRESA –

0
U organizaciji Udruženja pripadnika Jugoslovenske vojske u Otadžbini 1941-1945. godine, Republičke asocijacije za negovanje tekovina Ravnogorskog pokreta, Kraljeve omladine i Srpskog pokreta obnove održan je 24. januara skup povodom sedamdeset godina od Svetosavskog kongresa, koji se sastao u selu Ba. Ovom prilikom predstavljen je i kalendar za 2014. godinu koji su zajednički priredili i objavili Udruženje i Asocijacija. Kalendar je povodom sto godina od početka Velikog rata posvećen učešću Dragoljuba Mihailovića u Balkanskim ratovima i Prvom svetskom ratu, u kojima se hrabro borio za oslobođenje srpskog naroda i srpskih zemalja, za šta je Mihailović bio odlikovan visokim ordenima Kraljevine Srbije, ali i jednim engleskim odlikovanjem.

ULICA KRALJA PETRA II U BEOGRADU

Dražine naočare

Komentari