Saopštenje savetodavnih tela Krune o odnosu države i državnog protokola prema...
Ove godine navršilo se sto godina od izbijanja Prvog svetskog rata. Naši saveznici u toj svetskoj kataklizmi nazvali su ga Velikim ratom za civilizaciju! Mi Srbi smatrali smo ga ratom za oslobođenje i ujedinjenje Srba i drugih južnih Slovena. Nismo ga izazvali, nismo mu težili, ali smo kao narod i kao država na napad odgovorili onako kako je trebalo i kako smo morali!
Sve države i narodi koji su imali sudbinu da u tom ratnom vihoru učestvuju, voljno ili nevoljno, obeležile su sećanje na te davne događaje, davne vremenski, a bliske po posledicama koje i danas snosimo i živimo. I u Srbiji je učinjen napor da se uspomeni i žrtvama oda dužna pažnja i priznanje. Da li je učinjeno dovoljno možemo se slagati ili ne, ali napor nije sporan, a verujemo ni želja da potomci ne dokazuju svoju savremenu štedljivost na zahvalnosti precima, niti namera da se njihov heroizam ne uloži u sopstveni politički i etički pragmatizam.
Promocija knjiga Mile Mihajlović održana 23. Maj 2013 u Sremskim Karlovcima
Knjige: "Jugoslavija, april 1941 - septembar 1943" (Dokumenti genocida); "Komandir" i "1943 -Dalmacijo mladosti"
Promocija knjiga Mile Mihajlović održana [23. Maj 2013. godine] u Sremskim Karlovcima, u Spomen biblioteci Karlovačke slavne srpske gimnazije. Na promociji su govorili istoričari dr Drago Njegovan i dr Žarko Dimić, a gost je bio publicista Dane Lastavica. Program je vodio Srđan Ilić, a dramski umetnik Aleksandar Matić je čitao odlomke iz knjiga.
Istoričar dr Drago Njegovan se zapitao kako je moguća apsolutna zamena teza fašizma i nacizma koja još uvek traje? Sve negativno iz Drugog svetskog rata protiv koga se bori jeste fašizam. Iz toga potiču "antifašističke" organizacije, "antifašistička" borba, "antifašistička" omladina. Međutim, sve te organizacije su na prostoru bivše Jugoslavije stvorene posle pada fašizma i kapitulacije Italije. U međuvremenu, ne postoji niti jedna organizacija koja u svom nazivu ima neko "antinacistički" obeležje. Ne postoji antinacističko veće, antinacistički savez, antinacistički pokret omladine, ništa što bi osudilo nacizam, onaj isti koji je - za razliku od fašizma - imao konclogore, logore za masovna uništenja, vršio etnička čišćenja, genocid i sobom doneo sve strahote Drugog svetskog rata.
Калабић је славио Ђурђевдан – О томе пише и мајор Александар...
Описујући пут повратка ка Србији, пут „босанске голготе“ којим су пролазили генерал Михаиловић и његове јединице априла и маја 1945. мајор Александар М. Милошевић у књизи „Српска прича – Сећања из рата и револуције 1941-1945.“ помиње и један догађај који се десио на планини Битовњи. У посебном одјељку под насловом „На планини Битовњи 6. маја 1945. - Васкрс и Ђурђевдан“ , мајор Милошевић између осталог пише:
„Пењемо се уз Битовњу и избијамо на њен врх. Из шуме излазимо на леп пропланак висоравни. Предњи делови су успорили ход и ја се упутих ка челу колоне... Пролазио сам поред људства Гарде. На једном месту, двојица су делила наилазећима по орах или лешник. Заинтересовах се откуда то и зашто? „Данас је чика Пери – Никола Калабић – слава. Ово смо морали, ако га нигде није било, из земље ископати. Иначе, оде глава! Ви знате чика Перу!“, одговорише ми она двојица што су делила“ посластицзнаку“ у знак славе. Подсети ме то на недаван случај, опет на овом чемерном путу гоглготе, када сам сазнао да се за чика Перу носи вино чак из буковичке задруге из Тополе.“
Drvar: Vrhunac propagandne promocije partizanskog maršala
U okviru Savezničke specijalne operacije i zamene amrijskog generala Mihailovića partizanskim maršalom Titom na vojnopolitičkoj sceni, britanski premijer V. Čerčil naređivao je (1.4.1944) svom ministru spoljnih poslova A. Idnu: “Sastavićete Kralju (jugoslovenski, Petar II) dobru deklaraciju, nateraćete ga da razreši dužnosti Purića (predsednik Vlade) i prekine svaku vezu sa Mihailovićem (vojni ministar, načelnik štaba VK i pomoćnik Vrhovnog komandanta); zatim ćete ga prisiliti da obrazuje vladu za nuždu na koju Tito neće popreko gledati. Tako nam bar ostaje mršava nada da ćemo kroz nastupajućih 5-6 nedelja izgraditi most između njih dvojice...” (Drugi svetski rat, t. 5, s. 456) pa će tako, kao “šlag na tortu”, uslediti nemačka Operacija “Konjički skok” (“Reselsprung”, 25.5-6.6.1944).
Popularni članci
SEDAMDESET GODINA OD ZAROBLJAVANJA GENERALA MIHAILOVIĆA
Na danasnji dan pre sedamdest godina zarobljen je general Mihailović. Akcijom sa najvišeg vrha, tadašnjeg komunističkog režima, rukovodio je lično u odsustvu Josipa Broza, Aleksandar Ranković.
Operacija zarobljavanja izvedena u periodu od 6-13. marta 1946. godine. Prilikom akcije ubijeni su lični pratioci generala Mihailovića Nikola Majstorović i Blagoje Kovač, kao i komandant Višegradske brigade JVuO major Dragiša Vasiljević. Sa mesta događaja u Undrulji to jutro uspeo je pobeći Lazar Gajić, brat od strica Budimira Gajića, čoveka koji je lično generalu Mihailoviću izrazio sumnju u "grupu četnika" koja se nesmetano tih dana kretala terenom i koja je nepuna dva meseca uz "pomoć"majora Kalabića" bezuspešno pokušavala uspostaviti vezu sa komandantom JVuO. Ubačenu "grupu za hvatanje Mihailovića" predvodili su tada visoki oficiri Ozne Svetolik Lazarević i major Dragoljub Vasović uz logističku podršku pukovnika Jova Kapičića, koji je pod šifrom "Marjan" iz rejona Višegrada vršio koordinaciju akcije sa saveznim ministrom Aleksandrom Rankovićem u Beogradu.
Danas sedamdeset godina posle ovog događaja, više stotina prisutnih, odali su počast generalu Mihailoviću i pripadnicima JVuO, stradalim prilikom akcije zarobljavanja generala Mihailovića, koji je 17 jula 1946.ubijen posle montiranog sudskog procesa u Beogradu. Njegovo grobno mesto i danas je ostalo nepoznato.
"Nema groba i nema istine" kratak je komentar o golgoti srpskog naroda, koja na žalost traje i danas i čiji je kraj, još uvek nesaglediv.
Komentari