Na Ravnoj gori u subotu je održan tradicionalni, 23. sabor kojim...
Manifestaciji su prisustvovali ratni veterani i poštovaoci tradicije Jugoslovenske vojske u Otadžbini i Ravnogorskog pokreta iz Srbije, Crne Gore, Republike Srpske i dijaspore, a ogranizovala ju je Republička asocijacija za negovanje tekovina Ravnogorskog pokreta.
Prema rečima predsednika Republičke asocijacije Aleksandra Čotrića, na ovoj manifestaciji više neće biti političkih govora, jer su političari rekli sve što su imali.
"Očekujemo da sud sada rehabilituje generala (Dragoljuba) Mihailovića, a kada se to desi biće uklonjene prepreke da Ravnogorci ostvare svoja prava na penzije i druge prinadležnosti na osnovu zakona iz 2004. godine", kazao je Čotrić Tanjugu. On je izrazio nadu da će Mihailoviću biti izgrađen spomen kompleks na Adi Ciganliji u Beogradu, ali i uklonjen žig izdaje koji mu je nepravedno "udaren". Čotrić je ranije rekao Tanjugu da lider SPO Vuk Drašković neće prisustvovati ovoj manifestaciji, jer je Predsedništvo stranke tako odlučilo.
Miro Miketić, Kroz pakao i natrag 1-3, Beoštampa, Beograd, 2010; Recenzija:...
Od završetka Drugog svetskog rata u Jugoslaviji prošlo je punih 65 godina i o njegovom toku i žrtvama napisane su stotine monografija, sinteza, memoara. Međutim, na ovom polju u svim republikama bivše države ostalo je još mnogo toga neispitanog, neistraženog i nedorečenog. Nauka još uvek nije došla do odgovora na osnovno pitanje: koliko je Srba stradalo u periodu od 1941. do 1945. Popuštanje jednopartijskih stega, te činjenica da su se u komunističkoj Jugoslaviji istorijom i istoriografijom bavili mahom ljudi koji su ideološki bojili svoje radove, navodila je mlađe generacije istoričara da tek sredinom 90-ih godina 20. veka sa poluvekovnom vremenskom distancom na događaje, koja je delimično ublažila strasti, ali i odnela sudeonike, daju odmereniju i realniju ocenu minulog doba. Naučna literatura nastala koncem 20. veka donosila je preispitivanje dogmi o ratu i revoluciji, niz novih saznanja, novu percepciju događaja i učesnika. Pa ipak, podele iz Drugog svetskog rata, pre svega one na četnike i partizane bile su dugoročne, opstavši među ljudima i do današnjih dana.
KO JE IZAZVAO PRVI SRPSKO-SRPSKI BRATOUBILAČKI RAT?
Tragom dokumenata u traženju istinitog odgovora na stalno pitanje,
(hron. jed. 229, 326 iz knjige: gš pukovnik Živomir R. Podovac, “Verni Zakletvi, Narodu, Otadžbini“ - oslobodilački rat Jugoslovenske vojske Kraljevine Jugoslavije 1941-1958 - Borbe, bojevi i operacije JV - Hronologija , završen rukopis, Udruženje pripadnika JVuO 1941-1945, Beograd, 2013)
326. >2.novembar 1941. (Užički boj) Požeški, Zlatiborski, Rožački, Užički, Ribaševinski, vojnočetnički odredi, Komande VČJ JV.
327. Posle niza izdvojenih napada na pojedine vojnočetničke jedinice, J.Broz je odlučio da izvrši opšti i otvoreni napad na VČJ JV. Brozovci u 4.00 časa, dana 2.novembra, iznenada s leđa, jakim snagama Užičkog i Čačanskog odreda, Dragačevskog bataljona, Železničke i Odborničke čete, napali snage vojnočetničkih odreda u Užicu i rejonu Užica. Snage VČO se nisu nadale ovom napadu, jer je na snazi bio sporazum o zajedničkom dejstvovanju, između Komande VČJ JV i Glavnog štaba komunističkih odreda. Požeški vojnočetnički odred pretrpeo je velike gubitke. Poginulo i pobijeno preko 800 pripadnika VČJ i Ravnogorskog pokreta (civili) u gradu Užice. Kao odgovor na ovaj mučki, iznenadni napad, grupisane snage Požeškog odreda (1056 vojnika), zatim Zlatiborski, Rožački i Užički odred uz sadejstvo Ribaševinskog VČO, izvršile su kontranapad na snage komunističkog pokreta JB. Vođena je borba u susretu. Najžešća borba je vođena u rejonu Trešnjica. Brozovci su prvo zaustavljeni, a daljim napadnim borbama, potom i razbijeni. U dokumentima komunističkog Užičkog odreda se kaže: «..Znajući tačno pokrete četnika ka Užicu, naše su trupe primile nalog da preduzmu napad u 4 sata ujutro 2.novembra 1941». (Kao jedan od dokumentovanih izvora, za vojnostručnu analizu Užičkog boja, pored našeg istraživanja, uzeli smo nalaze istoričara g.Aleksandra Bajta, datih u njegovoj knjizi 'Bermanov dosije'. On je više godina izučavao ovaj događaj, smatrajući ga ključnim za kasnije odnose vojni četnici-partizani. Izučio je ratna i poratna dokumenta, ali i posleratne izjave glavnih aktera pobedničke komunističke strane.nap.a)
Ubistvo kralja Aleksandra Karadjordjevića u Mareseju
Pre 78 godina u Marseju, u Francuskoj, ubijen je srpski kralj Aleksandar Prvi Karađorđević.
Kralj Aleksandar Prvi Karađorđević ubijen je prilikom državne posjete Francuskoj, u koju je otputovao da bi učvrstio odbrambeni savez protiv nacističke Njemačke.
Zajedno sa njim 9. oktobra 1934. godine ubijen je i francuski ministar inostranih poslova Luj Bartu, dok je atentator, Vladimir Georgijev Kerin, zvani Vlado Černozemski, pogođen sa više metaka u tijelo, isječen udarcima sablje i linčovan od gnijevne mase.
Prava verzija tragične sudbine kralja Aleksandra, koji je bio stub jedinstvene države južnih Slovena i novog evropskog poretka na jugoistoku Evrope, ostala je nerazjašnjena.
Popularni članci
7. novembar – Dan zahvalnosti oslobodiocima Herceg Novog i Kosova i...
Povodom sto godina od Prvog balkanskog rata i Dana zahvalnosti oslobodiocima Herceg-Novog 1918. godine u manastiru Savina služen je 7. novembra parastos oslobodiocima Kosova 1912. i Herceg-Novog 1918. godine. NVO iz Herceg-Novog obilježavaju ovaj dan u znak sjećanja na 7. novembar 1918. godine kad je potpukovnik
Svetislav Simović preuzeo komandu nad Herceg-Novim od austro-ugarske vojske.
Parastos je služio iguman manastira Savina Varnava sa 8 sveštenika iz Herceg-Novog u velikoj crkvi manastira Savina i kod spomenika streljanim rodoljubima u Prvom svjetskom ratu u porti manastira Savina.
Predsjednik Matice Boke – Herceg-Novi Ljubo Šabović je još jednom pozvao lokalnu vlast da vrati spomen ploču oslobodilačkoj vojsci Srbije iz Prvog svjetskog rata koju su skinuli italijanski okupatori 1941. godine. Na peticiju za vraćanje spomen ploče predatu prije 17 mjeseci još nema odgovora od gradonačelnika Dejana Mandića. Prisutnima je djeljena informativna sveska „Odnos Bokelja prema Prvom balkanskom ratu“ Vaska Kostića u izdanju Matice Boke.
Organizatori su Matica Boke, Srpski Soko, Kolo srpskih sestara, Srpsko viteško društvo Herceg Stefan, SPKD „Prosvjeta“, Društvo za arhive i povjesnicu hercegnovsku i Glas.
Ovom prilikom redakcija www.savremeneistorija.com se zahvaljuje gospodinu Nebojši Rašu, vrednom istraživaču Hercegnovske prošlosti i starešni «Srpskih Sokola» na prosleđenom materijalu
Komentari