Istoričar Slobodan Marković: Suđenje generalu Mihailoviću bilo nepravično
U postupku rehabilitacije komandanta Jugoslovenske vojske u otadžbini armijskog generala Dragoljuba Mihailovića danas je pred Višim sudom u Beogradu svedočio istoričar Slobodan Marković, a proces će biti nastavljen 11. maja, kada će biti utvrđene razlike između stenografskih i audio zapisa sa suđenja Mihailoviću 1946.
U nastavku postupka biće saslušani članovi Komisije za tajne grobnice i Komisije za utvrđivanja okolnosti stradanja generala Mihailovića dr Kosta Nikolić i dr Bojan Dimitrijević.
Miro Miketić, Kroz pakao i natrag, Knjiga III, Deo sedamnaesti –...
Umor je osvojio moju bijedu, noć je prolazila po svojoj volji. Bio sam i dalje u toplom Miloradovom neosjetnom zagrljaju. Toplina me je vraćala u san. Osjećao sam se vrlo dobro. Umor polako klizi iz svakog mog mišića.
Miloradove prste sam često osjećao kako mile kroz moju kratku kosu. Čuo sam njegove tihe i umjerene uzdahe i kako toplim dahom miluje moj vrat. To me uspavljuje i ponovo me vraća tamo daleko, bespućima naše golgote. Tako je promicala moja noć. Tu i tamo sam čuo i druge kako uživaju u odmoru. Neko je hrkao, neko je zvao u pomoć. Neko plakao. Neko ljubio svoga koga nema pored sebe.
Samo je mogla hladna i duga noć da sazna sve šta se radi u našoj kolibi. Noć na vrhu Čakora. Hladna, podmukla, neprijateljska noć, noć prijatelj nove vlasti, prožima i tiho se provlači kroz pukotine drvenih zidova, stiže do nas i sa nama se poigrava, smije nam se, ruga nam se kao pobjednik.
Probudih se, ne čujem vojničke glasove. Ko zna gdje su. Nas su zamandalili u ovoj kolibi, a oni možda u onoj velikoj kućerini uživaju, piju, smišljaju kako će nas „biti i mučiti“. A kud će više biti kazni i maltretiranja nego što smo do sada prošli.
Kosta Nikolić i Bojan Dimitrijević, Zarobljavnje i streljanje generala Dragoljuba Mihailovića...
Na današnji dan 17 jula 1946. izvršena je smrtna presuda nad generalom Mihailovićem. Proteklo je 66 godina, a vreme i način izvršenja smrtne presude, kao i generalov grob ostali su pod zaverom ćutanja izvršilaca i pod službenim velom tajne.
Redakcija www. savremenaistorija.com u vezi toga ponovo objavljuje članak "Zarobljavanje i streljanje generala MIhailovića", uvaženih istoričara naše savremene istorije, dr Koste Nikolića i Bojana Dimitrijevića, o ovoj problematici, koji je objavljen u časopisu "Istorija 20 veka" Instituta za savremenu istoriju u Beogradu.
ZAROBLJAVANJE I STRELJANJE GENERALA DRAGOLJUBA MIHAILOVIĆA 1946. GODINE
U članku je dat pregled novih dokumentarnih saznanja o zarobljavanju generala Dragoljuba – Draže Mihailovića 1946. godine, kao i potonjeg kretanja dokumentacije koja se odnosila na njegovu sudbinu do streljanja. Rad je nastao na osnovu istraživanja koja su autori ostvarili u arhivu BIA, Vojnom arhivu i Arhivu Srbije kao članovi Državne komisije formirane za istraživanje ovih okolnosti.
PODSEĆANJA – DA SE NE ZABORAVE – MILAN TEPIĆ, major:
„Jednom ljudi daju riječ, ona ostaje ili se pogazi. Ja sam dao riječ da ću da branim ovu zemlju ako joj bude teško.”
Milan Tepić je bio major i poslednji odlikovani heroj Jugoslovenske narodne armije (JNA). Rođen je u Komlencu, selu pokraj Kozarske Dubice u Republici Srpskoj, 1957. godine. Na početku ratnih sukoba u Hrvatskoj, 29. septembra 1991. godine, major Milan Tepić se našao opkoljen sa svojim vojnicima u skladištu oružja, u selu Bedenik nadomak Bjelovara.
Uz njega su bili mahom mladići na odsluženju vojnog roka. Ratna dejstva hrvatskih paravojnih formacija, „Zbora narodne garde” (Zenge), primorala su ih da se povuku u vojno skladište. Posle neuspelih pregovora, na majoru Tepiću je ostalo da donese odluku od koje su zavisili životi mladića i sudbina jednog od najvećih skladišta naoružanja JNA na teritoriji Hrvatske. Odluka koju je doneo odvela ga je u legendu. Svojim vojnicima, mladićima za koje je bio odgovoran i kojima je bio oficir, ali i učitelj, održao je kratak govor.
Popularni članci
Čičina priča (ili) Stradanje srpsko – Knjiga za svaki srpski dom
Izdavačka kuća Srpska reč iz Beograda objavila je sedmo izdanje istorijskog romana Čičina priča (ili) Stradanje srpsko, istoričara Predraga Ostojića. Za ovaj roman autor je 2008. godine dobio prestižnu nagradu "Dragiša Kašiković", koja se dodeljuje za izuzetne domete u umetničkoj i naučnoj oblasti, kao i širenju granica slobode stvaralaštva. Nagrada je ustanovljena 1994. godine, a dodeljuje je Izdavačka kuća "Srpska reč" i Asocijacija za negovanje tekovina Ravnogorskog pokreta u znak sećanja na tragično nastradalog novinara i publicistu, urednika čikaške "Slobode" Dragišu Kašikovića, koji je brutalno ubijen u redakciji pomenutog lista 19. juna 1977.
Iako je od prvog izdanja ove knjige 2006. godine do danas prošlo 11 godina njen sadržaj i poruke i sada, možda čak i više nego pre, opominju generacije koje dolaze... Ne bez razloga priređivač ovog sedmog izdanja, književnik Aleksandar Čotrić
u svom osvrtu na knjigu preporučuje "Čičinu priču" - "Za svaki srpski dom... i obaveznu lektiru u školama"
"Ovu priču sam počeo pisati početkom aprila 2004. godine na osnovu kazivanja mog sagovornika, koji je insistirao da ga nigdje po imenu ne pomenem. Bio je to jedini uslov da bi mi ispričao svoju i našu „Čičinu priču“, koja kroz njegovo živo kazivanje , govori o stradanju jedne srpske porodice u minulom vijeku.
Rođen 1923. godine u predjelu između Čajniča i Pljevalja na tromeđi tri Titove Republike, danas države: Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine, moj sagovornik, ratnik, robijaš i stradalnik onako iz duše ispričao je svima nama, jednu, za ove prostore, običnu životnu priču.
Ona je obična, jer je srpski rod kroz svoju istoriju bio pun ovakvih ili sličnih priča.
Moram priznati da njegovo kazivanje nisam ni želio ni htio da dorađujem ili ispravljam. Ja sam ga zabilježio onako kako ga je on ispričao, s tim što sam izvjesne događaje povezao i stavio u vremenski okvir, kako bi čitaoci pred sobom imali cjelokupnu sliku vremna i događaja u njemu."
Eventualne greške u njegovom kazivanju nisam ispravljao! Priča je ostala za one koji dolaze," reči su Predraga Ostojića, autora ove izuzetne knjige, koji se posebno zahvalio portalu "Internet novine serbske" (http://www.srpskadijaspora.info/), koji je od prvog do evo i sedmog izdanja, "Čičinu priču" predstavio srpskoj dijaspori širom sveta.
www,savremenaistorija.com
Komentari