Rehabilitacija – Iz dva ugla
Redakcija www.savremenaistorija.com objavljuje dva teksta: Prvi pod naslovom "SUBNOR traži rehabilitaciju žrtava četničkih zločina", autora Mladena Kačavende, člana predsedništva republičkog odbora SUBNOR-a Srbije, koji je objavljen u "Politici" 6. juna 2012. godine i drugi koji je "Politici" ponuđen kao odgovor ili demanti Udruženja pripadnika JVuO 1941-1945 iz Beograda potpisan od strane predsednika Udruženja pripadnika JVuO 1941-1945 dr Dušana Đukića, čiji je autor prof.dr Vladimir Jovanović, član Glavnog odbora udruženja.
Naime u prvom članku prenosimo integralni tekst iz "Politike", u kome SUBNOR, traži rehabilitaciju žrtava četničkih zločina nudeći pomoć porodicama i potomcima oštećenih, a u drugom integralni tekst Udruženja pripadnika JVuO, kao odgovor na objavljeni članak u "Politici" od 6.juna 2012., koji je ovo Udruženje ponudilo istom listu kao odgovor na iznete neistine o pokretu generala Mihailovića.
Naš utisak je da se gospodin Kačavenda u ime SUBNIOR-a želeo priključiti orkestriranom pritisku iz zemalja Regiona, posebno Republike Hrvatske i nekih nevladinih organizacija iz Srbije, kao što su "Žene u crnom",na Viši sud u Beogradu pred kojim se vodi postupak za rehabilitaciju generala Mihailovića, odnosno za poništenje sudske presude, kojom je on od strane jednopartijskog suda, bez poštovanja osnovnih ljudskih prava, bez prava na svedoke i žalbu osuđen na smrt 15.jula 1946.
Sećanja: Rosa Banović – Čanak „OD ĆUKOVCA PREKO BEČA U KANADU“...
Od Kneževa ja sam, moje selo zove se Ćukovac, Banjalučki srez. Rođena na Miholjdan, 12. oktobra 1936. godine. I, do sedam dana, dijete se nosi znamenovati, ja sam dobila znamenovano ime Rosa. Pa na kršćenju da dobijem svoje pravo ime Miljka ili Mioljka. Sveštenik nije dozvolio, rekao je - nek ostane ime Rosa, kakvo je na znamenju dobila.
Moji su roditelji bili seljaci.
Naša je škola i crkva zapaljena na početku Drugog svetskog rata, 1941. godine. Ustaše su zapalile, katolici, nije vojska, došli sa Visovića, sa Komina, kotorvaroški, oni su došli i zapalili crkvu i školu. Naša su sela potpuno čista srpska, ona su kao jedna velika Srbija. Da li smo uspeli da se odbranimo? U moje selo Ćukovac nikad nisu ustaše ušle, nikad. Ali tu je bila cesta iz Kotorvaroši za nekadašnji Skendervakuf, sada Kneževo, a Visovići su blizu, sigurno nema više od četiri kilometra. Oni su tu došli, gde su upali oni su zla činili. A naše je selo uz cestu blizu. Niko od ustaša nije došao, nego su samo dve vojske - dolazili četnici i partizani, kad se rastali. Ustaše nije vodio put na ovu stranu.
Komandovanje generala Mihailovića
Autor teksta je generalštabni pukovnik Novica Stevanović, koji je objavio više naslova iz oblasti veštine komandovanja armijskog generala Dragoljuba Mihailovića. Za knjigu "Poslednji srpski đeneral - Veština ratovanja", dobitnik je nagrade "Dragiša Kašiković", koja se dodeljuje za izuzetan doprinos u slobodi misli izražavanja i stvaralaštva.
Knjigom "Ravnogorska prva pobeda" autor je delom rekonstruisao prvu savezničku protiv osovinsko- logističku operaciju na tlu Srbije čije je težište bilo 1942. godine, kojom je komandovao general Mihailović, zbog čega je dobio javna priznanja i pohvale od strane 7 savezničkih generala, a od strane generala De Gola - Ratni krst sa palmom.
Pukovnik Stevanović trenutno završava novu knjigu na temu "Operacije nužne odbrane", u kojoj obrađuje savezničke specijalne operacije za likvidaciju JVuO i uvođenje komunizma na prostore Jugoslavije.
Objavljivanje ove knjige već je pobudilo interesovanje s obzirom da se radi o tajnoj savezničkoj operaciji.
PODSEĆANJA – DA SE NE ZABORAVE – MILAN TEPIĆ, major:
„Jednom ljudi daju riječ, ona ostaje ili se pogazi. Ja sam dao riječ da ću da branim ovu zemlju ako joj bude teško.”
Milan Tepić je bio major i poslednji odlikovani heroj Jugoslovenske narodne armije (JNA). Rođen je u Komlencu, selu pokraj Kozarske Dubice u Republici Srpskoj, 1957. godine. Na početku ratnih sukoba u Hrvatskoj, 29. septembra 1991. godine, major Milan Tepić se našao opkoljen sa svojim vojnicima u skladištu oružja, u selu Bedenik nadomak Bjelovara.
Uz njega su bili mahom mladići na odsluženju vojnog roka. Ratna dejstva hrvatskih paravojnih formacija, „Zbora narodne garde” (Zenge), primorala su ih da se povuku u vojno skladište. Posle neuspelih pregovora, na majoru Tepiću je ostalo da donese odluku od koje su zavisili životi mladića i sudbina jednog od najvećih skladišta naoružanja JNA na teritoriji Hrvatske. Odluka koju je doneo odvela ga je u legendu. Svojim vojnicima, mladićima za koje je bio odgovoran i kojima je bio oficir, ali i učitelj, održao je kratak govor.
Popularni članci
Preminula Stela Džatras
U 81. godini života u Americi je preminula Stela Džatras, poznati srpski lobista, diplomata, pisac i američki analitičar. Srpska dijaspora u crkvama odaju počast ovoj Grkinji, koja je u SAD branila interese našeg naroda. Njene tekstove o srpskom pitanju, poslednjih godina objavljivali su svi ugledni američki listovi među kjima i "Vašinton post" i "Njujork tajms", koji je povodom njene smrti objavio poseban članak.
- Više od dve decenije, ćerka grčkih emigranata i diplomata Stela Džatras borila se da kaže istinu o Srbima. Išla je u Kongres i Belu kuću, razgovarala sa američkim političarima i stručnjacima, objavljivala tekstove o Srbiji i negirala neistine svetskih medija. Dolazila je na srpske skupove i svečanosti, aktivno je učestvovala u radu Srpske narodne obrane i Kongresa srpskog ujedinjenja - kaže Miodrag Nikolić, član SNO iz Kalifornije.
Stela Džatras je rođena 1932. godine u gradu Pukipsiju kao četvrto dete grčkih emigranata. Pedesetih se udala za Džordža Džatrasa, oficira ratnog vazduhoplovstva SAD i proputovala Ameriku i svet.
Komentari