Najnovije

Drvar: Vrhunac propagandne promocije partizanskog maršala

U okviru Savezničke specijalne operacije i zamene amrijskog generala Mihailovića partizanskim maršalom Titom na vojnopolitičkoj sceni, britanski premijer V. Čerčil naređivao je (1.4.1944) svom ministru spoljnih poslova A. Idnu: “Sastavićete Kralju (jugoslovenski, Petar II) dobru deklaraciju, nateraćete ga da razreši dužnosti Purića (predsednik Vlade) i prekine svaku vezu sa Mihailovićem (vojni ministar, načelnik štaba VK i pomoćnik Vrhovnog komandanta); zatim ćete ga prisiliti da obrazuje vladu za nuždu na koju Tito neće popreko gledati. Tako nam bar ostaje mršava nada da ćemo kroz nastupajućih 5-6 nedelja izgraditi most između njih dvojice...” (Drugi svetski rat, t. 5, s. 456) pa će tako, kao “šlag na tortu”, uslediti nemačka Operacija “Konjički skok” (“Reselsprung”, 25.5-6.6.1944).

Ravna gora — Danas [10. Maj 2014.] je održan 24. po redu sabor na Ravnoj gori, a u crkvi Sv. Georgija služen je pomen...

Na tradicionalnom saboru na Ravnoj gori obeleženo je 73 godine od početka borbe Jugoslovenske vojske i Ravnogorskog pokreta sa nacističkim okupatorima Kraljevine Jugoslavije. Sabor su 24 put organizovali Srpski pokreta obnove, Republička asocijacija za negovanje tekovina Ravnogorskog pokreta i Udruženje pripadnika Jugoslovenske vojske u otadžbini 1941-1945. godine, najavio je SPO. Na spomenik generalu Dragoljubu Mihailoviću vence su položile delegacije Srpskog pokreta obnove, Republičke asocijacije za negovanje tekovina Ravnogorskog pokreta i Udruženja pripadnika JVuO 1941-1945. godine. Na početku sabora pročitana je poruka prestolonaslednika Aleksandra Karađorđevića koji je okupljenima, pored ostalog, poručio:

Ekskluzivno! – Drugi svetski rat u Kraljevini Jugoslaviji 1943: Radnici i nameštenici pristupaju Ravnogorskom pokretu

priredio:: generalštabni pukovnik u penziji Novica Stevanović “Mi, delegati radničkih sindikata, upućujemo apel svima vama radnicima i nameštenicima širom Otadžbine, koji ste i dosad Ravnogorski Pokret pratili sa toplim simpatijama i u njegovom radu uzimali učešća samo kao pojedinci, a koji ste od danas (8.8.1943) u Ravnogorski Pokret stupili skupno, i kao celina, da svi i svagde, i po radionicama, i po rudnicima, i po preduzećima, i po radnjama i poslovnicama, napregnete sve svoje snage da podlog i krvoločnog okupatora čim pre iz svoje zemlje isteramo, i da onda, slobodni u slobodnoj Otadžbini, pristupimo obnovi svega našeg narodnog života na novoj i zdravijoj osnovi.

Na današnji dan [28.04.1918. godine] preminuo Gavrilo Princip / “Vostok” April 28, 2014

Na današnji dan 28.04.1918. godine je preminuo Gavrilo Princip, atentator na austrougarskog prestolonaslednika Franca Ferdinanda u Sarajevu na Vidovdan 1914. Atentat je Beču poslužio kao izgovor za vojnu invaziju na Srbiju, čime je izazvan Prvi svetski rat. Kaznu je služio u češkom Terezinu, gde je i umro od tuberkuloze 28. aprila 1918., malo pred kraj Prvog svetskog rata. Pri kraju života je bio zbog loših zatvorskih uslova vrlo oslabio i imao oko četrdeset kilograma. U unutrašnjosti ćelije smeštene u tvrđavi Terezin, danas samo u zid ugrađeni okovi za koje je Gavrilo Princip bio svezan, svedoče o njegovoj mučeničkoj smrti. Na zidu ispred ćelije ugrađena je skromna ploča sa imenom zatvorenika, glavnog aktera sarajevskog atentata, koji je poslužio vladajućoj monarhiji da ultimatumom Srbiji započne jedan od najkrvavijih ratova u svetskoj istoriji.

Др Срђан Цветковић, У ИМЕ НАРОДА! – Репресија у Србији 1944-1953.

0
Предавање др Срђана Цветковића, научног сарадника Института за савремену историју и промоција његове најновије књиге „Између српа и чекића 3 – Облици отпора комунистичком режиму у Србиjи 1944-1991. Најава изложбе и премијерно представљање промотивног филма изложбе У ИМЕ НАРОДА! - Репресија у Србији 1944-1953. која ће бити постављена у марту 2014. године у Историјском музеју Србије. То је прва мултимедијална изложба о дугогодишњим табу темама у Србији: ликвидацији, суђењима народним непријатељима, Голом отоку и другим логорима, принудном откупу и колективизацији. Трејлер о изложби можете погледати https://mail.google.com/mail/u/0/images/cleardot.gif Улаз слободан. Изложба – У ИМЕ НАРОДА - Репресија у Србији 1944-1953. https://www.facebook.com/pages/U-im

DRAŽA – SMRT DUŽA OD ŽIVOTA (5) Živ Nemcima ne idem!

0
Pero Simić | 24. jun 2012. ANDRIĆEVE OSTAVKE LjUT što nije prisustvovao razgovorima jugoslovenskih zvaničnika sa nemačkim vođama, jugoslovenski poslanik u Berlinu Ivo Andrić je od 1938. do 1941. tri puta tražio da ga povuku u zemlju. Sva tri puta zahtev je odbijen, pa je Andrić nemački napad na Jugoslaviju aprila 1941. dočekao u Berlinu.

Srpske tradicije u temelju Evropske Unije

1
Generalštabni pukovnik Novica Stevanović U osnivačkom aktu Ravnogorskog pokreta u Drugom svetskom ratu 20. veka (Vojni arhiv Srbije, VK JV, 15/3, K-15, VK-P-650), kojim se precizira da je “revolucionarni opštenarodni pokret nacionalnog oslobođenja Jugoslavije, politički izražen u Jugoslovenskoj demokratskoj narodnoj zajednici (JDNZ), a vojno u Jugoslovenskoj vojsci u Otadžbini (JVUO), da predstavlja zbir svih nacionalnih snaga, zajednicu svih demokratskih narodnih strujanja, svih ranije postojećih stranaka, izuzev komunističke i Ljotićevog ‘Zbora’ i da postavlja svoj opštenarodni politički program rukovodeći se načelima: da je slobodarski, nacionalni, monarhistički, demokratski, socijalni i federalistički pokret” i u kojem se za načela slobodu i demokratiju kaže: “Mi smatramo slobodu najvišom vrednošću ljudskog života i spremni smo da rađe umremo, nego da živimo u ropstvu. Mi se borimo protiv inostranog neprijatelja koji je porobio našu zemlju, i koji ugrožava našu spoljnu – nacionalnu i državnu – slobodu. Mi se borimo protivu unutrašnjeg neprijatelja (komunisti) koji teži da nam uguši našu unutrašnju – duhovnu i političku – slobodu. Mi se borimo za slobodu savesti, slobodu kritike, slobodu reči usmene i pismene, slobodu zbora i dogovora, slobodu udruživanja, slobodu verskog uverenja...”; dok,

Popularni članci

Šta se krije iza najavljenih filmova “rasvetlhavanju ubistva” austrougarskog prestolonaslednika Franca...

0
Velika revizija istorije na velikom ekranu. Stogodišnjica početka Prvog svetskog rata, po svemu sudeći, poslužiće pojedinim istoričarima, ali I filmskim umetnicima, da istorijske događaje izrežiraju na način koji odgovara današnjim centrima moći. Jer, posle izjava nekoliko uglednih evropskih istoričara da su za Veliki rat krive Srbija i Rusija, sada je najavljeno i snimanje igranih filmova o Sarajevskom atentatu, koji će, po rečima producenata, "baciti novo svetlo na ubistvo Franca Ferdinanda". Tako je austrijski reditelj Andreas Prohaska dobio sredstva iz Fonda za podsticaj filma grada Beča za snimanje trilera "Sarajevo". U pitanju je priča iz ugla istražnog sudije Lea Pfefera, koji pokušava da "rasvetli pozadinu atentata". Takođe u Austriji, povodom stogodišnjice atentata, počinje i snimanje dokumentarnog filma, dok se sličan projekat sprema i u Sarajevu, gde režiser Jasmin Duraković priprema igrano-dokumentarni film o Ferdinandu i Sofiji.

Komentari