Sedam decenija „Halijarda“: Rizikovali živote da spasu američke pilote
Da nije bilo hrabrih ljudi iz Pranjana i okoline koji su rizikovali živote skrivajući savezničke pilote, mog oca bi ubili Nemci i ja danas ne bih pričala sa vama.
Ovo su reči Barbare Hetsted, ćerke američkog pilota Čarlsa Dejvisa, koji je avgusta 1944. godine evakuisan u operaciji "Halijard", najvećoj akciji spasavanja savezničkih vojnika iza neprijateljskih linija u Drugom svetskom ratu.
Ona je iz SAD stigla u podsuvoborsko selo Pranjane, gde je na nekadašnjem improvizovanom aerodromu Galovića polje obeležena 70. godišnjica misije.
- Iz svake očeve reči o ovom događaju izvirala je ogromna zahvalnost koju je osećao prema narodu ovog dela Srbije, jer su ti ljudi sebe dovodili u ekstremnu opasnost skrivajući i štiteći američke pilote koji su oboreni iznad Jugoslavije. Kod svojih hrabrih domaćina, koji su njega i saborce hranili, pojili i oblačili, boravio je 66 dana. Pričao je da su seljani često gladovali kako bi piloti imali šta da jedu.
Do smrti mu je bilo žao što nikada za tu plemenitost i požrtvovanost nije mogao da im se oduži - priča Barbara Hetsted.
ISTORIJA PISANA STIHOVIMA – Milan Nikčević „Poslije devedesetih“ SPKD „Prosvjeta“ Gacko,...
Sala parohijskog
doma u Gacku, gdje je u subotu 8 .februara održana promocija, knjige Milana Nikčevića “Poslije
devedesetih” bila je tijesna da primi sve one koji...
OPERACIJA „MIHAILOVIĆ“ 6 – 7. DECEMBAR 1941.
Uz 75. godišnjicu događaja
Odbijajući da popusti njemačkom zahtjevu za bezuvjetnom predajom koju je potpukovnik Rudolf Kogard, obavještajni oficir opunomoćenog komandanta Srbije saopštio pukovniku Mihailoviću prilikom susreta u Divcima (nedaleko od Valjeva), 11. novembra 1941. Mihailović je „izazvao Nijemce do te mjere da su odlučili ukloniti ga s puta“*
Ovako je još daleke 1975. godine pisao dr Jozo Tomašević, Hrvat, kome je knjigu pod nazivom War and Revolution in Yugoslavia 1941 – 1945 – THE CHETNIKS, objavio ugledni kalifornijski univerzitetski izdavač Stanford University Press, a koju je 1979 godine za Jugoslovensko tržište priredila Sveučilišna naklada Liber iz Zagreba.
_________________________________________________________________________________________________________________________
* Jozo Tomašević, Četnici u Drugom svjetskom ratu 1941 – 1945, Liber, Zagreb 1979, str. 182.
Na današnji dan 10.aprila 1941.proglašena Nezavisna država Hrvatska
Stvaranjem NDH na delu teritorije Kraljevine Jugoslavije, koja je obuhvatala uglavnom današnje teritorije Hrvatske, Bosne i Hercegovine i deo Srbije, otpočeo je proces “rasparčavanja” odnosno okupatorske podele Kraljevine Jugoslavije.
Novostvorena država NDH, je već po dolasku poglavnika Ante Pavelića i formiranja prve vlade, oslonjena u potpunosti na Nemačku, otpočela sprovodjenje etničke i rasne diskriminatorske politike, koja će dovesti do najvećeg stradanja srpskog naroda u njegovoj istoriji.
Građani Zagreba su 10. aprila 1941. godine sa neskrivenim oduševljenjem pozdravili vojnike 10. njemačke oklopne divizije, koja je trijumfalno ušla u Zagreb. Dok je euforija na ulicama Zagreba trajala sa talasa radija čule su se reči penzionisanog pukovnika vojske kraljevine Jugoslavije Slavka Kvaternika, koji se kao zamenik odsutnog poglavnika Ante Pavelića i zapovednik celokupne oružane snage «slobodne hrvatske države» obratio hrvatskom narodu:
Popularni članci
Dr Miloš Ković: Šta nas veže sa precima
Diskontinuiteti su jedan od glavnih uzroka nezavidnog stanja u kome se srpski narod danas nalazi.
DISKONTINUITETI su jedan od glavnih uzroka nezavidnog stanja u kome se srpski narod danas nalazi. Srbi su samo u poslednjem veku svakih nekoliko decenija menjali znamenja - zastave, grbove, himne - pod kojima su živeli, ratovali i ginuli. Menjali su, milom ili silom, imena svojih država, pa čak i sopstveno nacionalno ime.
U životu pojedinca tako česte promene identiteta mogu da dovedu samo do nesigurnosti i poremećaja; nema razloga da se sumnja da je tako i u životu nacije. Da bi se shvatilo u kojoj meri ove vrste diskontinuiteta obeležavaju srpsku istoriju, dovoljno je da se setimo istorije Engleza, koja se, bar u poslednjih nekoliko vekova, može nazvati istorijom kontinuiteta.
Komentari