22. маја убијен је Војислав Д. Михаиловић (1924-1945)
Послије одлуке да са главнином снага припадника ЈВуО крене из подручја сјеверне Босне према Србији, генерал Михаиловић је одлучио да се најсигурнијим тереном пробије...
„Život i sećanje“ Radovana M. Bogojevića
Promocija knjige, koja nije dala odgovore na mnoga pitanja.
U Rudom je 22. aprila 2017.godine predstavljena knjiga “Život I sećanje“ Radovana Bogojevića, podoficira bivše JNA, Vojske Jugoslavije I Vojske RS, rođenog 1955. u selu Medinci opština Podravska Slatina. Bogojevićevi gosti na promociji bili su penzionisani general VRS Vinko Pandurević, dr Savo Lazić, stomatolog i novinar Miodrag Popov. Na dobro posećenoj promociji, promoteri knjige (a i sam autor) najmanje su govorili o knjizi autorovih sećanja, posvetivši veče ličnosti autora, koji je pet ratnih meseci bio član komande Lake pješadijske brigade Rudo. S obzirom da prisutni u sali CKPD "Prosvjeta" u Rudom nisu imali priliku da se ranije upoznaju sa sadržinom knjige to su se i pitanja na kraju promocije uglavnom odnosila na tragične ratne događaje, koji su zadesili pripadnike lake pješadijske brigade Rudo i samu opštinu Rudo u periodu 15. avgust 1992 - 21. januar 1993. godine kada je autor knjige bio član komande brigade.
Sama promocija ostavila je utisak da će I posle ove knjige ostati mnogo neodgovora I još više nedorečenosti o događajima kojima se autor bavio ili ih, iz nekih samo njemu znanih razloga, nije ni pomenuo.
Pomalo iritirajuće bilo je njegovo objašnjenje da su u filmu Srđana Dragojevića „Lepa sela lepo gore“ u kome je on učestvovao kao saradnik, čak 70% prikazanih događaja u tunelu „Brodar“ 9.9.1992 – 18/19.9.1992. verno prenete slike dešavanja, što svakako ne odgovara istini, koja kaže da je jedan tragičan događaj zloupotrebljen u komercijalne svrhe, koje je film i u finansijskom pogledu doživeo. Ono što začuđuje je ćutanje preživelih i porodica nastradalih u tunelu, čija je priča sasvim drugačija od filma, pa I onih 70% istine izrečene od strane autora.
Izdavač ove knjige je Kulturna zajednica Krajine iz Beograda, a njeno štampanje pomogli su, između ostalih, opština Rudo i kompanija „Dunav osiguranje“ iz Beograda.
Zahtev za podizanje optužnice protiv dr Bojana Dimitrijevića i dr Koste...
Više udruženja, među kojima su Savez antifašlsta Srbije Beograd, Zene u crnom, Helslnški odbor za Ijudska prava u Srbiji, Udruženje "Nauka i društvo" Društvo za istinu o NOB I Jugoslaviji i Nezavisno drustvo novinara Vojvodine prvog avgusta 2013. podnelo je Prvom osnovnom javnom tužilaštvu u Beogradu krivičnu prijavu protiv istoričara dr Bojana Dimitrijevića i dr Koste Nikolića, zato što su navodno
" Učestvujući kao svedoci u postupku rehabilitacije četnickog vode Dragoljuba Mihailovića koji se vodi pred Višim sudom u Beogradu, predmet Reh.br.69/2010, iznosili netacne podatke i lažne tvrdnje, iako su I kao istoričari, bili svesni da njihovi iskazi ne odgovaraju materijalnoj istini, čime su počinili krivično delo davanja laznog iskaza iz clana 335. Krivičnog zakonika Republike Srbije.
Na taj način, eventualnim pokretanjem optužnice protiv eminentnih stručnjaka iz oblasti savremene istorije nastaviće se u nedogled predstava u vezi postupka "rehabilitacije generala Mihailovića."
Apsurd da udruženja i pojedinci osporavaju naučno potkrepljene dokaze svedoka u jednom sudskom postupku moguća su samo kod nas. Neosporna je činjenica da su mnogi već odavno shvatili da u nedostatku argumenata samo sudskim postupcima mogu da prekrajaju naučno utemeljenu istorijsku istinu.
U cilju sagledavanja ovog apsurda čitaocima predočavamo prepis Krivične prijave preuzete sa http://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/krivicna%20prijava%20hos%20sept_17_2013.pdf
77 godina od 27. marta 1941.
Danas je 77 godina od vojnog prevrata koji je izvršen 27. marta 1941. godine, kojim je poništeno potpisivanje protokola o pristupanju Kraljevine Jugoslavije Trojnom paktu - Nemačka, Italija i Japan, i određena dalja sudbina zemlje koja se svrstala u protivnike nacističke Nemačke. Puč izvršen u jedan sat po ponoći, a njegova direktna posledica biće uvođenje Jugoslavije u najkrvaviji i najtragičniji sukob u istoriji njenih naroda.
U Beogradu i drugim srpskim gradovima a ponegde i širom Jugoslavije (Dalmacija), izbile su masovne ulične demonstracije u znak podrške građana vojnom puču.
Planeri i izvođači puča bili su pripadnici neformalne grupe uglavnom vazduhoplovnih oficira i pojedinaca iz redova jedinica garde.
Centralna ličnost puča bio je vazduhoplovni general Dušan Simović, potonji predsednik vlade, ali je nepodeljeno mišljenje da je iza njega stajao general Bora Mirković, a istaknutu ulogu imao i major Živan Knežević. Bez sumnje presudan podsticaj državnom udaru, u tako prelomnom trenutku, ima uticaj inostranstva, Londona pre svega, a najverovatnije i Moskve. General Mirković nije ni krio kontakte i susrete sa Maplbekom, ili Kempeblom.
Generacije u Jugoslaviji odrasle su na učenju da je "herojski čin" naroda 27. marta 1941. godine urađen pod vođstvom KPJ i Josipom Brozom Titom, što apsolutno nije tačno, jer je učešće komunista u događajima 27. marta bilo pojedinačno i zanemarljivo. Sa druge strane učešće britanske tajne službe bio je nesumnjivo veliki na određene ključne ličnosti puča i patriotske organizacije u Beogradu, koje su dale masovnu podršku, novoj Vladi i kralju Petru II Karađorđeviću, koji je preuzeo kraljevska ovlaštenja.
Namesništvo, čija je prva ličnost bio knez Pavle Karađorđević uklonjeno je, a knez namesnik uz određenu pratnju poslat je u progonstvo.
Srpske opozicione stranke i patriotske grupe, kao i Srpska crkva oduševljeno su primili vest o državnom udaru.
Veliki masovni bunt 27. marta upamćen je po parolama "Bolje rat nego pakt“ i "Bolje grob nego rob“. A britanski lider Vinston Čerčil izjavio je da je „Jugoslavija pronašla svoju dušu“.
Popularni članci
Čičina priča ili stradanje srpsko ** 3. izdanje knjige**
Prvo javno predstavljanje ove knjige bilo je na Sajmu knjiga u Beogradu na Štandu pisaca iz rasejanja 30. oktobra 2006. godine. Tom prilikom o knjizi su govorili: dr Veselin Đuretić, istoričar, Miodrag Pešić, publicista i Miodrag Jakšić, književnik. U nizu promocija, koje su usledile po gradovima Srbije i Republike Srpske knjiga je dobila publicitet, koji u svakom slučaju i zaslužuje. O njoj su govorili i pisali, pored pomenutih aktera prve promocije i dr Kosta Nikolić, istoričar, Aleksandar Čotrić, književnik, Ratko Vukelić, istoričar i recezent ove knjige, Dragoljub Mićović, publicista i Borivoje
Komentari