Savremena Istorija

Redakcija www.savremenaistorija.com objavljuje dva teksta: Prvi pod naslovom "SUBNOR traži rehabilitaciju žrtava četničkih zločina", autora Mladena Kačavende, člana predsedništva republičkog odbora SUBNOR-a Srbije, koji je objavljen u "Politici" 6. juna 2012. godine i drugi koji je "Politici" ponuđen kao odgovor ili demanti Udruženja pripadnika JVuO 1941-1945 iz Beograda potpisan od strane predsednika Udruženja pripadnika JVuO 1941-1945 dr Dušana Đukića, čiji je autor prof.dr Vladimir Jovanović, član Glavnog odbora udruženja. Naime u prvom članku prenosimo integralni tekst iz "Politike", u kome SUBNOR, traži rehabilitaciju žrtava četničkih zločina nudeći pomoć porodicama i potomcima oštećenih, a u drugom integralni tekst Udruženja pripadnika JVuO, kao odgovor na objavljeni članak u "Politici" od 6.juna 2012., koji je ovo Udruženje ponudilo istom listu kao odgovor na iznete neistine o pokretu generala Mihailovića. Naš utisak je da se gospodin Kačavenda u ime SUBNIOR-a želeo priključiti orkestriranom pritisku iz zemalja Regiona, posebno Republike Hrvatske i nekih nevladinih organizacija iz Srbije, kao što su "Žene u crnom",na Viši sud u Beogradu pred kojim se vodi postupak za rehabilitaciju generala Mihailovića, odnosno za poništenje sudske presude, kojom je on od strane jednopartijskog suda, bez poštovanja osnovnih ljudskih prava, bez prava na svedoke i žalbu osuđen na smrt 15.jula 1946.

Pred nama se otvara dolina Zlorečice i Lima. Balj ostaje na desnu stranu, u poluluku se savija sve više i više udesno. Padine Balja Lim je davno ocrtao i isklesao svoje korito, tamo u pravcu Marsenića rijeke i dalje. Sve se pojavi pred nama, Mali Krš, Veliki Krš, a Komovi iza njih podupiru nebesa. Komovi nijesu ništa veseliji nego što su bili prošle godine u oktobru, kada smo ih posljednji put vidjeli sa Čakora. Željevica se skučila, a sve uokvirilo staru i izlinjalu Andrijevicu, pogurenu nad Zlorečicom i Limom. Prosulo se proletnje sunce po njoj a ona zakovana za svoje vrleti, čeka na jadnike sa golgotskog puta. Mislim se, dočekaće samo mali broj nas, čak ni jednu petinu onih koji je napustiše prošle godine. Možda je u bolu, kao da zna kako se većina njenih građana neće više nikada pojaviti, na nekada njenoj jedinoj ulici, sa radošću, sa osmijehom, sa borbenošću i sa ljubavlju. Za nju i Gospoda nestala je plejada rodoljuba i vjernika. Moja draga Andrijevica, uvela, žalosna, pogurena, svjedok strijeljanja, jamarenja, svjedok najtežih događaja u njenom životu i svjedok svih neočekivanih čuda na koje nije naučila. Kao što je i ranije bila svjedok paljenja, rušenja, prolaza raznih neprijatelja sa mačem i vatrom, svjedok pljački i konfiskacija.

Na današnji dan 17 jula 1946. izvršena je smrtna presuda nad generalom Mihailovićem. Proteklo je 66 godina, a vreme i način izvršenja smrtne presude, kao i generalov grob ostali su pod zaverom ćutanja izvršilaca i pod službenim velom tajne. Redakcija www. savremenaistorija.com u vezi toga ponovo objavljuje članak "Zarobljavanje i streljanje generala MIhailovića", uvaženih istoričara naše savremene istorije, dr Koste Nikolića i Bojana Dimitrijevića, o ovoj problematici, koji je objavljen u časopisu "Istorija 20 veka" Instituta za savremenu istoriju u Beogradu. ZAROBLJAVANJE I STRELJANJE GENERALA DRAGOLJUBA MIHAILOVIĆA 1946. GODINE U članku je dat pregled novih dokumentarnih saznanja o zarobljavanju generala Dragoljuba – Draže Mihailovića 1946. godine, kao i potonjeg kretanja dokumentacije koja se odnosila na njegovu sudbinu do streljanja. Rad je nastao na osnovu istraživanja koja su autori ostvarili u arhivu BIA, Vojnom arhivu i Arhivu Srbije kao članovi Državne komisije formirane za istraživanje ovih okolnosti.

На данашњи дан 13. марта 1946. године, прије 79 година, заробљен је армијски генерал Драгољуб Дража Михаиловић (1893-1946), начелник штаба Врховне команде и министар...