Šezdeset osam godina od zarobljavanja generala Mihailovića 13. 3. 1946. –...
Ravnogorski pokret Višegrad Vas poziva na pomen parastos 13.03.2014 godine u Draževinu kod Višegrada.
Na tom lokalitetu uhvaćen je đeneral Dragoljub Draža Mihailović.
Prilikom mučkog hvatanja đenerala Mihailovića od strane ozne, ubijeni su njegovi pratioci: Majstorović Nikola, Kovač Blagoje i komandant Višegradske brigade JVuO, major Vasiljević Dragiša.
Program:
08 časova – Okupljanje na Trgu Palih boraca u Višegradu
09 časova – Polaganje vijenaca na spomenik poginulih boraca Otadžbinskog rata u
Višegradu;
Draževina:
11 časova - Pomen parastos poginulim pripadnicima JvuO na mjestu zarobljavanja
generala Mihailovića
12 časova - Pomen i istorijski čas kod spomenika đeneralu Mihailoviću
13 časova - Trpeza ljubavi
Miro Miketić, Kroz pakao i natrag, Knjiga III, Deo deveti –...
Stigli smo srećno i zdravo do Dugog Sela. Moji djedovi su, ispunili vojničku obavezu i srećno nas doveli dovde. Bilo je partizanskih prepada ali je sve na vrijeme odbijano, ali su dugo putovanje i teška noć činili svoje. Ostalo je dosta premorenih pored puta. Iz mjesta Dugo Selo krenuli smo put Zagreba. Mršavi, jadni, izgladnjeli, skoro bosi i goli, nogu pred nogu u nekoj nijemoj tišini, ili samrtničkoj povorci. Bez riječi, bez glasa, skoro reći bez duše mili beskonačna povorka patnika.
Većina te mase, te jadne bose i gole kolone, kretala se uglavnom pješke. Nekome su se vukle nogavice po prašnjavom putu. Nekom su cipele klopocale. Nekom su virili prsti iz pocijepanih kožnjaka ili razvaljenih cipela.
Milijana i ja smo našli pored puta jedno sadljivo kljuse čija su rebra štrčala u visinu tako da je jahanje bilo nemoguće, jer su rebra duboko zadirala u naše guze. Milijana je probala da jaše, a ja sam vodio kljuse za jednu kraću uzicu. No, ona nije mogla da izdrži dugo. „Miro, ‘odi ti jaši, ja ne mogu više. Lakše je hodati nego trpjeti ovaj bol među nogama“. Dadoh joj konopce da vodi kljuse, a ja se sa teškoćom nekako popeh na
Tajna šifrovane depeše (17)
Sekula Drljević je zahtevao da se prizna kao politički vođa Crnogoraca. Između đenerala Trifunovića i Đurišića došlo je do žučne rasprave i potezanja oružja
USTAŠKA ZVERSTVA
Po sjećanjima preživjelih Pavle Đurišić je zabranio samovoljan ulazak u kuće i zaprijetio smrću za bilo kakvu pljačku. To je uticalo da se nepovjerljivi ovdašnji svijet, koji se naslušao loših priča o četnicima, otkravi, pa je obezbijeđen smještaj u selu Žeravac. Varošica Srbac, na ušću Vrbasa u Savu u koju su odstupnici stigli 30. marta, porušena i zapaljena djelovala je sablasno. Nekoliko Srba, koji su izbjegli i povremeno silazili u varošicu pričali su o ustaškim zvjerstvima ističući spremnost da pomognu prebacivanje preko Vrbasa skelama koje su tu bile skrivene. Cijela dva dana i dvije noći preko nabujale rijeke dvije skele su prevozile vojsku i narod.
NA DANAŠNJI DAN 17. APRILA 1941. OKONČAN „APRILSKI RAT“
Opunomoćenici Vrhovne komande bivše jugoslovenske vlade, šef diplomatije u svrgnutoj namesničkoj vladi Aleksandar Cincar-Marković i general Radivoje Janković, potpisali su u 17. aprila 1941. godine, u zgradi čehoslovačkog poslanstva u Beogradu, Sporazum ( odredbe) o primirju, koji je u suštini predstavljao akt o bezuslovnoj kapitulaciji vojske Kraljevine Jugoslavije.
Sa nemačke strane potpisnik ovog sporazuma bio je general pukovnik Maksimilijan fon Vajks, komandant 2. nemačke armije prilikom napada na Jugoslaviju, koji je 12. aprila sa nemačkim trupama pobedonosno ušao Beograd.
Popularni članci
Dan kada je završen Veliki (Prvi) svetski rat
Jedanaestog dana, jedanaestog meseca, u jedanaest časova 1918. godine zvanično su prestala ratna dejstva u Prvom svetskom ratu. Primirje su u Kompjenju u Francuskoj, u specijalnom vagonu maršala Ferdinanda Foša, 11. novembra 1918. godine potpisale Nemačka i zemlje Antante negde između 5.12 i 5.20 sati izjutra, ali istorijski izvori navode da je on zvanično stupio na snagu od jedanaest sati istog dana.
Nemačka se tog 11. novembra predala i tada je dogovoreno da prestanu oružani sukobi. Smatra se da je kanadski vojnik Džordž Lorens Prajs poslednja žrtva Prvog svetskog rata. On je poginuo od ruke nemačkog snajperiste u 10.58 časova 11. novembra 1918. godine.
Posle potpisivanja primirja, nastavljeni su pregovori o uslovima mira. Oni su dogovoreni Versajskim mirom, potpisanim 28. juna 1919. godine. Tim događajem i zvanično je okončan Prvi svetski rat. Inače, vagon u kojem je potpisano primirje Adolf Hitler odabrao je 1940. godine, kao mesto gde je Francuska potpisala svoju kapitulaciju. Istorijski vagon uništen je u savezničkom bombardovanju Berlina.
Broj žrtava u prvom svetskom ratu (vojnih i civilnih) bio je preko 37 miliona - preko 15 miliona mrtvih i 22 miliona ranjenih. U broj mrtvih ulazi skoro 9 miliona vojnih žrtava i oko 6,6 miliona ranjenih. Sile Antante su izgubile više od 5 miliona vojnika a Centralne sile više od 3 miliona. Srbija je imala oko 1.100.000 stradalih od čega oko 450.000 vojnika i oko 650.000 civila. Materijalna šteta je bila ogromna.
Ukupan broj žrtava je i danas predmet brojnih rasprava.
Komentari