Najnovije

Предраг В. Остојић, Бедем на Дрини (Од Дрине до Мојковца), Београд 2025.

Предраг В. Остојић, Бедем на Дрини (Од Дрине до Мојковца), Београд 2025. Рецензија: Први светски рат заузима изузетно важно место у колективном памћењу Срба. То „време...

На данашњи дан 1946. заробљен је генерал Драгољуб Дража Михаиловић

На данашњи дан 13. марта 1946. године, прије 79 година, заробљен је армијски генерал Драгољуб Дража Михаиловић (1893-1946), начелник штаба Врховне команде и министар...

Дан сjећања на жртве холокауста, геноцида и других жртава фашизма у Другом свjетском рату

СТРАДАЊЕ СРБА У ИСТОЧНОЈ БОСНИ У ДРУГОМ СВЈЕТСКОМ РАТУ Окупаторска војска, углавном њемачко-италијанске јединице, су послије капитулације Краљевине Југославије биле суочене са отпором углавном српског...

Na današnji dan – 10. aprila 1941. godine osnovana Nezavisna Država Hrvatska

«Hrvatski narode! Božija providnost i volja naših saveznika, te mukotrpna višestoljetna borba hrvatskog naroda i velika požrtvovnost našeg poglavnika dr Ante Pavelića, te ustaškog...

NOVA OTKRIĆA O BIVŠEM PREDSEDNIKU SRBIJE Od streljanih uzimao jastuke i...

0
Dobrivoje Vidić Baja, predsednik Srbije od 1978. do 1982, otkupio je pokućstvo streljanih ljudi po oslobođenju Užica, između ostalog i Andrije Mirkovića, čiju je likvidaciju tražio, pokazuju novootkrivena dokumenta. Porodica Andrije Mirkovica prepoznala je stvari - Među pokućstvom sa spiska stvari koje je Vidić otkupio prepoznale smo moja sestra i ja predmete iz naše porodične kuće gde smo odrasli. Nama su Užičani odmah rekli da je Vidić uzeo neke stvari, a to se sada vidi iz dokumenta - kaže Dušanka Gerzić, ćerka Andrije Mirkovića, nosioca Albanske spomenice, koji je rehabilitovan 2007.

ANTONIJE ĐURIĆ, U SUSRET STOGODIŠNJICI OSLOBOĐENJA JUGA SRBIJE OD TURSKOG ROPSTVA

0
Kosovo bi oslobođeno, a srpski vojnici ne oskrnaviše nijednu bogomolju, ni jedan spomenik, ne preoraše ni jedno groblje... U minulih sto godina Srbija je imala pet ratova na otadžbinskom tlu - četiri su joj bila nametnuta, a onaj prvi, Balkanski, za oslobođenje Kosova i Metohije, ušla je s neviđenim žarom i oduševljenjem jer nije mogla mirno da sluša vapaje srpske nejači pod turskim jarmom. Sve klikće: U boj! U boj! Beograd se pretvorio u vulkan koji hoda i nestrpljivo čeka zapovest da izbaci užarenu lavu na tursku okupatorsku silu, koja na jugu otadžbine vekovima drži srpski narod u tamničkom ropstvu. Cetinje vadi sablje iz korica i proverava oštrinu sečiva. Ostroška zvona pozivaju na molitvu. Šumadija, ona molitvena i uvek budna, kleči pred ikonom Gospoda Boga i blagodari što će ona, prva, razarati topovima turska utvrđenja i tako ispuniti jedan od Karađorđevih snova... Istovremeno bruje zvona sa ostroških visina i iz Saborne crkve u srpskoj prestonici - mitropoliti i vladike, među njima i Vladika Nikolaj Velimirović, blagosiljaju one koji su spremni da se bore i ginu za bližnje i otačastvo... Svi znaju da su davno umukla zvona Samodreže, Bogorodice Ljeviške i Visokih Dečana, ali će, ako Bog da, uskoro i ona zagrmeti...

Na današnji dan 13.marta 1946. godine zarobljen je general Dragoljub Mihailović

0
Na današnji dan pre 66 godina u na lokaciji Undrulja u rejonu sela Dobrunska Rijeka (opština Višegrad) zarobljen je general Mihailović. Prilikom akcije zarobljavanja koju je nesto iza ponoći izvela specijalna grupa pripadnika OZN-a poginuli su major Dragiša Vasiljević, ratni komandant Višegradske brigade JVuO i njegovi pratioci Blagoje Kovač i Nikola Majstorović. Sa lica mesta uspeo je pobeći Lazar Gajić, vodič ove grupe sa kojom se kretao Mihailović. Na mestu događaja, na stazi iznad undruljskog potoka nedaleko od puta Dobrun-Priboj podignut je 2000. godine spomenik kojim je obeležen ovaj događaj, a pored staze 2002. godine porodica Majstorović iz Klivlanda podigla je i nadgrobni spomenik poginulim pripadnicima JVuO, koji su tu i sahranjeni od strane meštana. Danas 13.marta se u Undrulji (Draževini) istorijskim časom obeležava ovaj događaj, a molitvenim sećanjem i parastosom pomen ubijenim pripadnicima JVuO.

Popularni članci

Istoričar Nemanja Dević o knjizi “Sporedovanje bespobedno”, palanačkog profesora Milije...

0
U narednih nekoliko dana posetiocima sajta www.savremenaistorija.com predstavićemo kazivanja svedoka, učesnika i potomaka ratnih dešavanja sa područja Donje Jasenice (današnje opštine Smederevske Palanke) koje je u svojoj knjizi "Sporedovanje bespobedno" obuhvatio palanački profesor Milija Đorđević. Ova interesantna kazivanja, o događajima, ljudskim sudbinama, stradanjima, mogu se preslikati na gotovo celo područje Srbije, a i šire. Ovo nije revizija istorije ovo je samo dio istine postradalih nad čijom je nesrećom internacionalistički pobjednik gradio "svetlu budućnost" koja će se u našim danima reflektovati ovim bezdnom... Zahvaljujemo se istoričaru Nemanji Deviću na ustupljenim tekstovima! Redakcija www.savremenaistorija.com Pred nama je svojevrsna galerija likova sa ratne pozornice u Šumadiji. Kraj iz koga je većina sagovornika je Jasenički srez, sa centrom u Palanci, koji je obuhvatao 14 sela. Na ovom malom, ali centralnom i po mnogo čemu specifičnom delu Srbije, uočavaju se svi usponi i padovi, sve tragične podele, sve akcije i reakcije. Ovaj kraj bio je tradicionalno uporište Karađorđevića, ali sa živim političkim borbama tokom tridesetih godina. Značajna je bila i partijska ćelija KPJ u samoj varoši, koja je, pred početak ustanka 1941. odigrala glavnu ulogu da se narod ovog kraja u prvoj ratnoj godini većinom svrsta među partizane. Na terenu, gde nacionalnih odreda generala Mihailovića nije bilo, izvršene su tada i prve likvidacije klasnih neprijatelja, a nekoliko slučajeva zaklanih civila govore nam da su ovakav vid likvidacije protivnika, posle rata pripisivan isključivo ravnogorcima, započeli u ovom kraju upravo partizani.

Komentari