Najnovije

Предраг В. Остојић, Бедем на Дрини (Од Дрине до Мојковца), Београд 2025.

Предраг В. Остојић, Бедем на Дрини (Од Дрине до Мојковца), Београд 2025. Рецензија: Први светски рат заузима изузетно важно место у колективном памћењу Срба. То „време...

На данашњи дан 1946. заробљен је генерал Драгољуб Дража Михаиловић

На данашњи дан 13. марта 1946. године, прије 79 година, заробљен је армијски генерал Драгољуб Дража Михаиловић (1893-1946), начелник штаба Врховне команде и министар...

Дан сjећања на жртве холокауста, геноцида и других жртава фашизма у Другом свjетском рату

СТРАДАЊЕ СРБА У ИСТОЧНОЈ БОСНИ У ДРУГОМ СВЈЕТСКОМ РАТУ Окупаторска војска, углавном њемачко-италијанске јединице, су послије капитулације Краљевине Југославије биле суочене са отпором углавном српског...

Na današnji dan – 10. aprila 1941. godine osnovana Nezavisna Država Hrvatska

«Hrvatski narode! Božija providnost i volja naših saveznika, te mukotrpna višestoljetna borba hrvatskog naroda i velika požrtvovnost našeg poglavnika dr Ante Pavelića, te ustaškog...

OBELEŽENO SEDAMDESET GODINA OD UBISTVA GENERALA DRAŽE MIHAILOVIĆA

0
Beograd, 17. jul - Predstavnici Srpskog pokreta obnove i Asocijacije za negovanje tekovina Ravnogorskog pokreta položili su danas vence na Adi, kod drvenog krsta, postavljenog na mestu na kojem je pre 70 godina ubijen general Dragoljub Draža Mihailović. U ime SPO venac je položio direktor Stranke Aleksandar Cvetković, a u ime Asocijacije to je učinio predsednik Aleksandar Čotrić, narodni poslanik u Skupštini Srbije. Obraćajući se okupljenima Aleksandar Čotrić je, pored ostalog, istakao da je "general Mihailović posle poraza Kraljevine Jugoslavije u aprilskom ratu 1941. godine rekao da 'ne priznaje kapitulaciju, jer takva reč ne postoji u srpskom jeziku'". "Mihailović je poveo prvi organizovani gerilski otpor protiv nacizma na tlu porobljene Evrope i borio se do kraja za slobodu, nacionalnu čast, demokratske vrednosti i Srbiju i Jugoslaviju koje će pripadati zapadnoj civilizaciji". "Mihailović se kao vođa Trećeg srpskog ustanka upisao među srpske velikane - Karađorđa i Miloša Obrenovića, a svojom žrtvom za narod stao je uz kneza Lazara", naglasio je Čotrić. On je poručio da SPO i Asocijacija traže od Skupštine Srbije da se, po preporuci Parlamentarne skupštine Saveta Evrope i Evropskog parlamenta, usvoji Deklaracija o osudi zločina komunističkog totalitarnog režima. "Najveći zločin u Evropi posle Drugog svetskog rata počinili su jugoslovenski komunisti koji su na tlu Srbije, prema podacima Državne komisije za masovne grobnice posle 1944. godine, ubili više od šezdeset hiljada ljudi. Učinili su to kada su prestala ratna dejstva, a među ubijenima ima mnogo maloletnika, đaka i studenata, žena, starih ljudi i civila", naglasio je Čotrić.

Srbija u Velikom ratu

0
Knjiga Mire Radojević i Ljubodraga Dimića o Prvom svetskom ratu, biće objavljena na engleskom, nemačkom i ruskom, a možda i na kineskom Kniga prestavlja naučna sinteza o ulozi i mestu Srbije i srpskog naroda u Prvom svetskom ratu. Napisali su je odabrani profesori istorije sa Filozofskog fakulteta u Beogradu – doc. dr Mira Radojević i akademik Ljubodrag Dimić. Recenzenti dela su takođe profesori univerziteta – akademik Mihailo Vojvodić i doc. dr Miloš Ković. S novim naučnim saznanjima, autori ove studije, sameravaju i dostignuća srpske i svetske istoriografije. To čine naučnim sredstvima, ali pišu čitkim i razumljivim stilom za širu čitalačku publiku. Knjiga koja se naučnim istinama suprotstavlja političkim revizijama istorije, naročito u ulozi Srbije u ovom razdoblju. http://www.knjizara.com/Srbija-u-Velikom-ratu-1914-1918-Mira-Radojevic-Ljubodrag-Dimic-141101 U Srpskoj književnoj zadruzi predstavljena je knjiga Mire Radojević i Ljubodraga Dimića „Srbija u Velikom ratu 1914–1918” (kratka istorija), koju su objavili SKZ i Beogradski forum za svet ravnopravnih. O knjizi su govorili episkop bački g. Irinej, Živadin Jovanović, Mihailo Vojvodić, Miloš Ković, Aleksandar Životić i autori, a odlomke iz dela kazivao je Srba Milin.

Ekskluzivno! – Drugi svetski rat u Kraljevini Jugoslaviji 1943: Radnici...

0
priredio:: generalštabni pukovnik u penziji Novica Stevanović “Mi, delegati radničkih sindikata, upućujemo apel svima vama radnicima i nameštenicima širom Otadžbine, koji ste i dosad Ravnogorski Pokret pratili sa toplim simpatijama i u njegovom radu uzimali učešća samo kao pojedinci, a koji ste od danas (8.8.1943) u Ravnogorski Pokret stupili skupno, i kao celina, da svi i svagde, i po radionicama, i po rudnicima, i po preduzećima, i po radnjama i poslovnicama, napregnete sve svoje snage da podlog i krvoločnog okupatora čim pre iz svoje zemlje isteramo, i da onda, slobodni u slobodnoj Otadžbini, pristupimo obnovi svega našeg narodnog života na novoj i zdravijoj osnovi.

Petnaesta godišnjica NATO bombardovanja

0
Navršava se 15 godina od početka NATO bombardovanja. Dan sećanja na žrtve stradale u bombardovanju biće obeležen nizom komemorativnih skupova. Za 78 dana ubijeno je najmanje 2.500, a ranjeno i povređeno više od 12.500 ljudi. Vazdušni napadi NATO snaga na Srbiju, odnosno tadašnju SRJ, počeli su na današnji dan pre 15 godina. Za 78 dana ubijeno je najmanje 2.500, a ranjeno i povređeno više od 12.500 ljudi. Poginuo je 1.031 pripadnik vojske i srpske policije, a teže i lakše ranjeno oko 6.000 civila, među njima 2.700 dece. Ranjena su 5.173 vojnika i policajca, a desetak osoba se i dalje vode kao nestali. Ukupna materijalna šteta procenjena je na više desetina milijardi dolara. Ratni gubici NATO u ljudstvu i tehnici nikada nisu obelodanjeni.

Popularni članci

Pravi Kalabić u Moljevićevim memoarima „ Ravna gora u svetlu i...

0
“I na pragu 2014.godine zvanična istorija u Srbiji ostaje (neo) komunistička. То vidimo po njenom najnovijem (ne) delu: najavi štampanja „Мoljevićevih mеmoara“ – mada је reč о falsifikatu Udbe, najverovatnije iz radionice Nikole Milovanovića Grbe” (“Pogledi” 28-12-2013) Ovako piše administrator foruma „Četnički pokret“, nastavljajući na portalu „Pogleda“ i fejsa nekakve svoje bitke, etiketirajući knjige, koje nisu još ni objavljene, ali i ljude, koji se profesionalno i časno bave istorijskom naukom. Ovo etiketiranje je poznato još iz vremena kojim se na istovetan način etiketirale knjige, koje nisu ni pročitane.Sve u stilu Vlada Šegrta, koji je svojevremeno osudio Vukov „Nož“ ,iako ga kaže „nijesam pročitao.“ Jasno je da u slučaju Moljevićeve knjige etiketiranja ne bi bilo da se u njoj ne pominje ulogu pravog Nikole. Sve je „Udba „ što pominje ulogu pravog Kalabića I to je presudni argument kojim administrator foruma „Četnički pokret“ i dalje meri kada etiketira.

Komentari