Najnovije

Предраг В. Остојић, Бедем на Дрини (Од Дрине до Мојковца), Београд 2025.

Предраг В. Остојић, Бедем на Дрини (Од Дрине до Мојковца), Београд 2025. Рецензија: Први светски рат заузима изузетно важно место у колективном памћењу Срба. То „време...

На данашњи дан 1946. заробљен је генерал Драгољуб Дража Михаиловић

На данашњи дан 13. марта 1946. године, прије 79 година, заробљен је армијски генерал Драгољуб Дража Михаиловић (1893-1946), начелник штаба Врховне команде и министар...

Дан сjећања на жртве холокауста, геноцида и других жртава фашизма у Другом свjетском рату

СТРАДАЊЕ СРБА У ИСТОЧНОЈ БОСНИ У ДРУГОМ СВЈЕТСКОМ РАТУ Окупаторска војска, углавном њемачко-италијанске јединице, су послије капитулације Краљевине Југославије биле суочене са отпором углавном српског...

Na današnji dan – 10. aprila 1941. godine osnovana Nezavisna Država Hrvatska

«Hrvatski narode! Božija providnost i volja naših saveznika, te mukotrpna višestoljetna borba hrvatskog naroda i velika požrtvovnost našeg poglavnika dr Ante Pavelića, te ustaškog...

Italija spasla srpske heroje – Italija otvorila obeležavanje 100-godišnjice od početka...

0
Na trgu Venecija u srcu Rima, na simboličnom mestu u zdanju Oltara Otadžbine (popularno zvanom Vitoriano) podno groba Neznanom junaku, jednom od stotina hiljada Italijana poginulih tokom Prvog svetskog rata, u ponedeljak je održana ceremonija kojom je Italija otvorila obeležavanje 100-godišnjice od početka Prvog svetskog rata prezentacijom knjige "Za Srpsku vojsku - jedna zaboravljena priča". Reč je o reprint izdanju vojnog dokumenta "Za Srpsku vojsku", koji je 1917. godine objavila Specijalna kancelarija Ministarstva kraljevske mornarice Italije. Ovom svečanom događaju prisustvovalo je oko 500 zvanica, a među njima i ministri odbrane Italije i Srbije Roberta Pinoti i Nebojša Rodić, načelnik.

Miro Miketić, Kroy pakao i natrag, Knjiga III, Deo Četrnaesti –...

0
Uplakani, žalosni, usamljeni, Milijana i ja pristigosmo djedo Veka i ostale. Mama prigrlila Miraša, pritegla ga u svoje naručje, uplakana i tužna prati povratnike. Ta moja bolesna i ožalošćena mama sva se nekako skupila, i smalila. Ne mogu da se načudim odakle joj tolika snaga i tolika moć da podnosi svoj bol, i svoje teške rane. Bože moj, kako ih podnosi a još i dalje pješači, pa još mora i Miraša da nosi. Oca je sahranila, devetorica braće i bratučeda nestaše joj u nepoznato. Milorad pođe sa ujacima, naš otac nesta u austrijskim vrletima da sa zvijerima dijeli divljine. Moja mama izgubi skoro sve što je imala, pa se vraća sa nas troje djece na milost i nemilost onima koji su je godinama maltretirali, psovali, pljuvali i nazivali je svakojakim imenima. Znači, njen bol je toliko veliki, rana na duši i srcu toliko duboko ukopana da nijesam u snazi i zrelosti da mogu da je razumijem, ili bar da u dubinu duše njene uronim i da je tješim. Ako sad ja, najstariji, nemam snage i moći da je tješim, a kako tek to mogu mala Milijana i mali Miraš. Ali mogu, i moram, da pamtim sve njene nesreće. Gledajući je srce me boli kako sa njezinim suzama curi i njen život iz njene duše.

Kosta Nikolić i Bojan Dimitrijević, Zarobljavnje i streljanje generala Dragoljuba Mihailovića...

0
Na današnji dan 17 jula 1946. izvršena je smrtna presuda nad generalom Mihailovićem. Proteklo je 66 godina, a vreme i način izvršenja smrtne presude, kao i generalov grob ostali su pod zaverom ćutanja izvršilaca i pod službenim velom tajne. Redakcija www. savremenaistorija.com u vezi toga ponovo objavljuje članak "Zarobljavanje i streljanje generala MIhailovića", uvaženih istoričara naše savremene istorije, dr Koste Nikolića i Bojana Dimitrijevića, o ovoj problematici, koji je objavljen u časopisu "Istorija 20 veka" Instituta za savremenu istoriju u Beogradu. ZAROBLJAVANJE I STRELJANJE GENERALA DRAGOLJUBA MIHAILOVIĆA 1946. GODINE U članku je dat pregled novih dokumentarnih saznanja o zarobljavanju generala Dragoljuba – Draže Mihailovića 1946. godine, kao i potonjeg kretanja dokumentacije koja se odnosila na njegovu sudbinu do streljanja. Rad je nastao na osnovu istraživanja koja su autori ostvarili u arhivu BIA, Vojnom arhivu i Arhivu Srbije kao članovi Državne komisije formirane za istraživanje ovih okolnosti.

Popularni članci

SVEŠTENOMUČENIK PLATON JOVANOVIĆ EPISKOP BANJALUČKI

0
Ubrzo nakom formiranja NDH mučeničkom smrću je stradao episkop banjalučki i zaštitnik srpskog naroda, Platon Jovanović. Platon Jovanovć (1874-1941) je rukopoložen za vikarnog episkopa moravičkog 4. oktobra 1936, u Sremiskim Karlovcima. Patrijarh Varnava mu je tokom obreda uputio sledeće riječi: Život i rad tvoj, dragi Platone, pobuđuje da se čovek mora zadiviti i osvedočiti se, da Bog kroz naše ljudske nemoći i slabosti doista čuda čini… Episkop Platon je poslušao patrijarhove reči. Živeo je i radio u skladu sa njima. Samo dva mjeseca kasnije episkop Platon je pokazao da ima umjeća i smjelosti da brani prava Crkve kojoj pripada. Naime, najvjerovatnije je on bio autor brošure „Primjedbe i prigovori na projekat konkordata između naše države i Vatikana parafiranog 25. VII 1935”, koja je u javnosti, iako zabranjena, pokrenula raspravu i čitav niz akcija koje su dovele do pada konkordata. U jedenoj od poslednjih akcija, u „Krvavoj litiji”, povrijeđen je i vladika Platon uz još dvojicu episkopa.

Na današnji dan počeo je Drugi svetski rat

Komentari