Najnovije

Предраг В. Остојић, Бедем на Дрини (Од Дрине до Мојковца), Београд 2025.

Предраг В. Остојић, Бедем на Дрини (Од Дрине до Мојковца), Београд 2025. Рецензија: Први светски рат заузима изузетно важно место у колективном памћењу Срба. То „време...

На данашњи дан 1946. заробљен је генерал Драгољуб Дража Михаиловић

На данашњи дан 13. марта 1946. године, прије 79 година, заробљен је армијски генерал Драгољуб Дража Михаиловић (1893-1946), начелник штаба Врховне команде и министар...

Дан сjећања на жртве холокауста, геноцида и других жртава фашизма у Другом свjетском рату

СТРАДАЊЕ СРБА У ИСТОЧНОЈ БОСНИ У ДРУГОМ СВЈЕТСКОМ РАТУ Окупаторска војска, углавном њемачко-италијанске јединице, су послије капитулације Краљевине Југославије биле суочене са отпором углавном српског...

Na današnji dan – 10. aprila 1941. godine osnovana Nezavisna Država Hrvatska

«Hrvatski narode! Božija providnost i volja naših saveznika, te mukotrpna višestoljetna borba hrvatskog naroda i velika požrtvovnost našeg poglavnika dr Ante Pavelića, te ustaškog...

Istoričar Nemanja Dević „O đeneralu Mihailoviću“

0
Istoričar Nemanja Dević, član Državne komisije za tajne grobnice ubijenih posle 12. septembra 1944. godine, boraveći u Londonu u hramu Sv. Nikolaja pred velikim brojem prisutnih Mihailovićevih veterana, Ravnogoraca, njihovih potomaka i poštovaoca 22 jula povodom 66 godina od njegovog ubistva održao je govor, koji je dočekan sa velikim odobravanjem prisutnih. Zahvaljujući ovom darovitom istoričaru, autoru monografije "Istina pod ključem, Donja Jasenica u Drugom svetskom ratu, za koju je 2009. dobio prestižnu nagradu "Dragiša Kašiković", dobili smo tekst pomenutog govora. Dr Srđan Cvetković i Nemanja Dević su nedavno u okviru rada Državne komisije za tajne grobnice ubijenih posle 12. septembra 1944. objavili potresnu monografiju "Žrtve u Zaječarskom okrugu - posle 12. septembra 1944.

DRAŽA – SMRT DUŽA OD ŽIVOTA (1) – Generala niko neće...

0
FELJTON je napravljen na osnovu najnovije biografije Draže Mihailovića, koja se u petak 22 .juna pojavila na kioscima u Beogradu, a od subote 23. juna i širom Srbije. Knjiga DRAŽA - SMRT DUŽA OD ŽIVOTA, autora Pere Simića, još u pripremi ocenjena je kao dosad najobjektivnija biografija generala Dragoljuba - Draže Mihailovića. Čitaoci će uz knjigu besplatno dobiti i CD sa odbranom generala Mihailovića, izgovorenom 1946, pred sudom koji ga je osudio na smrt.

MILO LOMPAR: NAIVNO JE OČEKIVANJE DA JE OTKLONJENA KOSOVSKA KOMPONENTA SRPSKE...

0
— Reč je o jednom istorijskom ritmu koji je preovlađujući u našoj ukupnoj – i društvenoj, i državnoj, i kulturnoj – politici čitav dvadeseti vek. Pokušavam da ga opišem kao fenomen dugog trajanja. Takvi fenomeni – kako uče istoričari koje nazivaju analistima – odvijaju se u dubinskim slojevima društva i traju bez obzira na ideološke racionalizacije: oni se, dakle, mogu prostirati kroz različita društvena uređenja i mogu upotrebljvati čak i suprotstavljena ideološka obrazloženja u različitim vremenima. Zar nismo posmatrali – u proteklih dvadeset godina – kako isti ljudi koji su podržavali jednopartijski poredak, klicali samoupravnom socijalizmu i politici nesvrstanosti, odjednom počinju da zagovaraju liberalni poredak, višepartijski sistem i evropsku bezalternativnost? Njihov komunizam postao je njihovo evropejstvo. Intelektualci često igraju ulogu kontrolora istorijskog procesa: oni propuštaju neke ljude u javni prostor, dok neke ljude neprestano isključuju iz njega. Samo zato što su smatrali da postoji moralno uporište koje im omogućava da javno apeluju da – osuđen na devet meseci zatvora zato što je rekao da ustavni amandmani iz 1971. godine pretvaraju Jugoslaviju u geografski pojam – Mihailo Đurić bude pomilovan, samo zbog toga, nekoliko profesora i asistenata je – dobivši ocenu o moralno-političkoj nepodobnosti – isterano sa Pravnog fakulteta u Beogradu: u periodu između 1973. i 1975. godine. Jedan od nastavnika koji su glasali da se izbace sa Pravnog fakulteta ljudi za koje je pisalo da su stručni, ali da nisu moralno-politički podobni da budu profesori, jedan od onih koji je prionuo uz ideološku diskriminaciju, bio je – časni Vojin Dimitrijević.

Na današnji dan 1956. umro je vladika Nikolaj Velimirović

0
Sveti vladika Nikolaj Ohridski i Žički (svetovno Nikola Velimirović, rođen je u selu Lelić kod Valjeva, Kneževina Srbija, 23. decembar 1880. po Julijanskom, odnosno 4. januar 1881. po Gregorijanskom kalendaru. Umro je 18. marta 1956. u ruskom manastiru svetog Tihona u Saut Kananu u Pensilvaniji (SAD), a sahranjen je na srpskom narodnom groblju pored manastira svetog Save u Libertvilu. Mošti su mu prenesene u zavičaj 1991.. je novokanonizovani svetitelj. Bio je episkop ohridski i žički, istaknuti teolog i filozof

Popularni članci

generalštabni pukovnik Živomir R. Podovac Dve decenije od pogroma Srba Srpske...

0
Apstrakt: Navršilo se dve decenije od pogroma nad Srbima na prostoru BJR Hrvatske 1995. Savest Čovečanstva i dalje - ćuti. I u slučaju Srba potvrđuje se pravilo, da je ona omeđena i određena, ne Pravdom i Pravom, već granicama intersa velikih sila. Pre svega u ostvarivanju njihove tzv. 'Strategije posrednog nastupanja', u kolonizaciji ma¬lih zemalja u „sivoj zoni“. Dosledno sledeći odrednice međunarodnog prava, taj po¬grom Srba ima razmere - genocida. Prvi pravni uslov za genocidni odnos je da postoji ja¬vno proklamovana politička odluka počinioca da se izvrši nasilno odstranjivanje je¬dne nacije sa određene teritorije, veličine teritorijalne oblasti. U slučaju hrvat¬skog političkog i vojnog rukovodstva, pored brojnih drugih dokumenata, najkriminalniji do¬kumenat je zaključak Brionskog savetovanja pod rukovodstvom stožernika Franje Tuđ¬ma¬na. Odluka je bila - broj Srba u Hrvatskoj, u prvom naletu, svesti „ispod dva pro¬ce¬n¬ta“. Potom nastaviti i dalje. Načini, sredstva i metode izvršenja ove genocidne od¬lu¬ke nad Srbima, su stravični primeri gaženja međunarodnog ratnog i humanitarnog pra¬va prema Povelji OUN i Ženevskim konvencijama i protokolima. Dakle - zločini. Na¬logodavci su hrvatsko političko rukovodstvo i njihovi evro-američki sponzori, a iz-vršioci (egzekutori) su pripadnici Zbora narodne garde (ZNG), Ministarstva unu¬tra¬šnjih poslova (MUP), ustaške snage (Paraga), Hrvatskog oslobodilačkog pokreta (HOP) i dr. Navodimo samo neke zločine. Da bi se pobrojali svi utvrđeni potrebno je is¬pisati tomove knjiga zločina. A tek koliko je ostalo ne otkrivenih i onih koji se ne¬će otkriti - nikada. Imena osumnjičenih za navedena dela se nalaze u dokumentima ra¬z¬nih državnih, pravnih i vojnih organa BSFRJ i drugih izvora (posmatrači Evropske za¬jednice, snage OUN, Međunarodnog crvenog krsta, Lekari bez granica i dr). Cilj ovog član¬ka je da se bar neki zločini ne zaborave - nikada. Ključne reči: međunarodno ratno i humanitarno pravo, ratni zločini, krivična dela, ma-sakriranje, klanje, paravojne snage, separatizam, genocid, etničko čišćenje.

Komentari