Preminuo Đorđe Vujnović – komandant misije “Halijard”
U Njujorku je preminuo heroj Drugog svetskog rata. Srbin, vrhunski obaveštajac OSS koji je organizovao operaciju "Vazduđšni most" (operation Halyard) u kojoj je od avgusta 1944. spašeno 512 američkih pilota.
Poslednji heroj misije spasavanja 512 američkih pilota oborenih iznad Srbije 1944. Đorđe - Džordž Vujnović preminuo je 24. aprila u svom domu u Njujorku. Sve donedavno njegova uloga u operaciji "Halijard", najvećoj spasilačkoj misiji sa okupiranih teritorija, čuvana je kao najstroža tajna vojske SAD.
Tek 2010. godine nekadašnji agent tajne vojne službe OSS (preteča CIA) dobio je od Kongresa zvanično priznanje za svoje podvige - Orden bronzane zvezde. Posle 66 godina obelodanjeno je da je skromni trgovac Džordž iz Kvinsa tokom Drugog svetskog rata bio major Vujnović koji je iz Barija rukovodio spasilačkom misijom "Halijard".
Miro Miketic, Kroz pakao i natrag, Knjiga III, deo petnaesti –...
Partizanski oficir, utegnut u englesku uniformu sa uskim pantalonama, bluze sa stotinu džepova, rukavima do šaka okićenih petokrakama i nekim poprečnim crvenim štraftama, pritegnut crvenim opasačem – pojavi se iznenada. Pištolj za pasom, na glavi titovka sa petokrakom. Usijane čizme, od njih sunce odskače. Pope se na jednu klupu, poziva nas da se okupimo i da slušamo. Narod poslušno prilazi. Čekamo na njegov govor.
Pogleda okolo, nasloni desnu ruku na pištolj, vjerovatno da nam pokaže ko je vlast i ko ovdje komanduje. „Narode, za nekoliko sati da ste svi spremni za daleki put. O putu neću da vam mnogo govorim, samo znam jedno: da vam neće biti ništa teži nego onaj koji ste prošli dovde. Taj put koji ste prošli bio je uzaludan i nepotreban. Zašto ste ga prošli, to vi znate, nijesmo vas mi tjerali. Taj put je bila vaša volja i sila onih koji su vas gonili na tom putu...
Ovaj put će biti nešto drugačiji, ko izdrži i preživi, ovaj put će vas voditi vašim mjestima, ko ne preživi, neka se priključi onima koji neće stići. Koji prežive i stignu u svoja mjesta, biće saslušavani od narodne vlasti. Ko nema krivice, i to dokaže, biće pušten na slobodu, ko je kriv, biće suđen, a visina kazne zavisi od učinjenih nedjela protivu partije, naroda i države. Oni koji su ostali u logoru, biće suđeni. Stigli su sudije, tužioci, branioci i sve će biti po zasluzi, jer naši sudovi su pravični.
Hljade Hrvata – u četnicima
major Fehim Musakadic, prvi s leva;
Slovenački doprinos Jugoslovenskoj vojsci bio je veliki, dali su četiri generala, šest pukovnika, šest potpukovnika, 16 majora, 28 kapetana, 32 poručnika i 16 potporučnika.
Medju slovenačkim četnicima bili su svetski poznati gimnastičar Leon Štukelj, osvajač šest olimpijskih medalja, i kasniji ekonomista svetskog glasa Aleksandar Bajt, koji je Tita u svojim memoarima nazvao nečasnim čovekom, jer je 1941. prvi napao četnike, a do kraja života tvrdio, i na tome, u mnogo čemu, zasnivao legitimitet svoje vladavine, da se desilo obrnuto.
Bajt je verovao da je Kraljevina Jugoslavija bila najsrećnije rešenje za slovenački narod, a Štukelj je pred kraj života odbio da postane počasni predsednik Gimnastičkog saveza Slovenije, jer je želeo da ostane veran izvornim idejama "Sokola", sportsko-patriotske organizacije Kraljevine Jugoslavije.
Početkom 1942. Mihailovićev pokret širio se i u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Ponajviše zbog toga što je general Mihailović od snaga koje su mu izražavale lojalnost sve češće tražio da se ne svete hrvatskoj i muslimanskoj deci i ženama, a da prema muslimanima vode pomirljiviju politiku. U tome je u nekim delovima Bosne i Hercegovine imao i uspeha, o čemu svedoči bosanski četnički komandant Dobroslav Jevđević, koji je sa svojim hercegovačkim kolegom Petrom Baćovićem, na zahtev Mihailovića, radio na pomirenju s muslimanima:
Na današnji dan 1935.godine umro je Mihailo Pupin
Na današnji dan 1935. godine umro je Mihailo Pupin, naučnik svetskog glasa i prvi predsednik Srpske narodne odbrane osnovane u Njujorku 1914.godine
Iz rodnog Idvora u Banatu, posle školovanja u Pančevu i Pragu, otišao je 1874. u SAD gde je završio Kolumbija univerzitet u Njujorku na kojem je potom bio profesor teorijske fizike i 40 godina predsednik Instituta radio-inženjera. Električni rezonator pomoću kojeg je preko istog provodnika mogućan istovremeni prenos vesti na različitim talasnim dužinama bio je prvi od njegovih mnogobrojnih pronalazaka.
Popularni članci
Kosta Nikolić i Bojan Dimitrijević – orkistriran juriš na nauku!
Sve češći napadi na istoričare dr Kostu Nikolića i dr Bojana Dimitrijevića imaju višestruki cilj, čija je suštna da se ospori naučni kredibilitet ovih istoričara, vrhunskih stručnjaka kada je u pitanju period naše svaremene istorije.
Napadi su kulminirali krivičnom prijavom, odnosno predlogom za podizanje optužbe, koju je Prvom osnovnom javnom tužilaštvu u Beogradu podnelo više udruženja među kojima su Savez antifašlsta Srbije Beograd, Zene u crnom, Helslnški odbor za ljudska prava u Srbiji, Udruženje “Nauka i društvo” Društvo za istinu o NOB i Jugoslaviji i Nezavisno drustvo novinara Vojvodine, prvog avgusta 2013, navodno zato što su:
“Učestvujući kao svedoci u postupku rehabilitacije četnickog vode Dragoljuba Mihailovića, koji se vodi pred Višim sudom u Beogradu, predmet Reh.br.69/2010, iznosili netacne podatke i lažne tvrdnje, iako su i kao istoričari, bili svesni da njihovi iskazi ne odgovaraju materijalnoj istini, čime su počinili krivično delo davanja lažnog iskaza iz clana 335. Krivičnog zakonika Republike Srbije.” http://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/krivicna%20prijava%20hos%20sept_17_2013.pdf
Komentari