NOVA OTKRIĆA O BIVŠEM PREDSEDNIKU SRBIJE Od streljanih uzimao jastuke i...
Dobrivoje Vidić Baja, predsednik Srbije od 1978. do 1982, otkupio je pokućstvo streljanih ljudi po oslobođenju Užica, između ostalog i Andrije Mirkovića, čiju je likvidaciju tražio, pokazuju novootkrivena dokumenta.
Porodica Andrije Mirkovica prepoznala je stvari
- Među pokućstvom sa spiska stvari koje je Vidić otkupio prepoznale smo moja sestra i ja predmete iz naše porodične kuće gde smo odrasli. Nama su Užičani odmah rekli da je Vidić uzeo neke stvari, a to se sada vidi iz dokumenta - kaže Dušanka Gerzić, ćerka Andrije Mirkovića, nosioca Albanske spomenice, koji je rehabilitovan 2007.
DRAŽA – SMRT DUŽA OD ŽIVOTA (8) Čerčilu Broz bliži
Pero Simić | 27. jun 2012
RANO ZA POVRATAK Krajem 1943. Čerčil je kralju Petru u Kairu predložio da krene u Jugoslaviju: Kralj: Treba li odmah da idem? Čerčil: Ne, ne odmah, jer bi tako Tito bio kompromitovan. Idite za šest meseci.
ANTONIJE ĐURIĆ, U SUSRET STOGODIŠNJICI OSLOBOĐENJA JUGA SRBIJE OD TURSKOG ROPSTVA
Kosovo bi oslobođeno, a srpski vojnici ne oskrnaviše nijednu bogomolju, ni jedan spomenik, ne preoraše ni jedno groblje...
U minulih sto godina Srbija je imala pet ratova na otadžbinskom tlu - četiri su joj bila nametnuta, a onaj prvi, Balkanski, za oslobođenje Kosova i Metohije, ušla je s neviđenim žarom i oduševljenjem jer nije mogla mirno da sluša vapaje srpske nejači pod turskim jarmom.
Sve klikće: U boj! U boj!
Beograd se pretvorio u vulkan koji hoda i nestrpljivo čeka zapovest da izbaci užarenu lavu na tursku okupatorsku silu, koja na jugu otadžbine vekovima drži srpski narod u tamničkom ropstvu.
Cetinje vadi sablje iz korica i proverava oštrinu sečiva. Ostroška zvona pozivaju na molitvu.
Šumadija, ona molitvena i uvek budna, kleči pred ikonom Gospoda Boga i blagodari što će ona, prva, razarati topovima turska utvrđenja i tako ispuniti jedan od Karađorđevih snova...
Istovremeno bruje zvona sa ostroških visina i iz Saborne crkve u srpskoj prestonici - mitropoliti i vladike, među njima i Vladika Nikolaj Velimirović, blagosiljaju one koji su spremni da se bore i ginu za bližnje i otačastvo...
Svi znaju da su davno umukla zvona Samodreže, Bogorodice Ljeviške i Visokih Dečana, ali će, ako Bog da, uskoro i ona zagrmeti...
Na današnji dan 13.marta 1946. godine zarobljen je general Dragoljub Mihailović
Na današnji dan pre 66 godina u na lokaciji Undrulja u rejonu sela Dobrunska Rijeka (opština Višegrad) zarobljen je general Mihailović. Prilikom akcije zarobljavanja koju je nesto iza ponoći izvela specijalna grupa pripadnika OZN-a poginuli su major Dragiša Vasiljević, ratni komandant Višegradske brigade JVuO i njegovi pratioci Blagoje Kovač i Nikola Majstorović. Sa lica mesta uspeo je pobeći Lazar Gajić, vodič ove grupe sa kojom se kretao Mihailović.
Na mestu događaja, na stazi iznad undruljskog potoka nedaleko od puta Dobrun-Priboj podignut je 2000. godine spomenik kojim je obeležen ovaj događaj, a pored staze 2002. godine porodica Majstorović iz Klivlanda podigla je i nadgrobni spomenik poginulim pripadnicima JVuO, koji su tu i sahranjeni od strane meštana.
Danas 13.marta se u Undrulji (Draževini) istorijskim časom obeležava ovaj događaj, a molitvenim sećanjem i parastosom pomen ubijenim pripadnicima JVuO.
Popularni članci
Istoričar Nemanja Dević o knjizi “Sporedovanje bespobedno”, palanačkog profesora Milije...
U narednih nekoliko dana posetiocima sajta www.savremenaistorija.com predstavićemo kazivanja svedoka, učesnika i potomaka ratnih dešavanja sa područja Donje Jasenice (današnje opštine Smederevske Palanke) koje je u svojoj knjizi "Sporedovanje bespobedno" obuhvatio palanački profesor Milija Đorđević.
Ova interesantna kazivanja, o događajima, ljudskim sudbinama, stradanjima, mogu se preslikati na gotovo celo područje Srbije, a i šire.
Ovo nije revizija istorije ovo je samo dio istine postradalih nad čijom je nesrećom internacionalistički pobjednik gradio "svetlu budućnost" koja će se u našim danima reflektovati ovim bezdnom...
Zahvaljujemo se istoričaru Nemanji Deviću na ustupljenim tekstovima!
Redakcija www.savremenaistorija.com
Pred nama je svojevrsna galerija likova sa ratne pozornice u Šumadiji. Kraj iz koga je većina sagovornika je Jasenički srez, sa centrom u Palanci, koji je obuhvatao 14 sela. Na ovom malom, ali centralnom i po mnogo čemu specifičnom delu Srbije, uočavaju se svi usponi i padovi, sve tragične podele, sve akcije i reakcije. Ovaj kraj bio je tradicionalno uporište Karađorđevića, ali sa živim političkim borbama tokom tridesetih godina. Značajna je bila i partijska ćelija KPJ u samoj varoši, koja je, pred početak ustanka 1941. odigrala glavnu ulogu da se narod ovog kraja u prvoj ratnoj godini većinom svrsta među partizane. Na terenu, gde nacionalnih odreda generala Mihailovića nije bilo, izvršene su tada i prve likvidacije klasnih neprijatelja, a nekoliko slučajeva zaklanih civila govore nam da su ovakav vid likvidacije protivnika, posle rata pripisivan isključivo ravnogorcima, započeli u ovom kraju upravo partizani.
Komentari