Najnovije

Предраг В. Остојић, Бедем на Дрини (Од Дрине до Мојковца), Београд 2025.

Предраг В. Остојић, Бедем на Дрини (Од Дрине до Мојковца), Београд 2025. Рецензија: Први светски рат заузима изузетно важно место у колективном памћењу Срба. То „време...

На данашњи дан 1946. заробљен је генерал Драгољуб Дража Михаиловић

На данашњи дан 13. марта 1946. године, прије 79 година, заробљен је армијски генерал Драгољуб Дража Михаиловић (1893-1946), начелник штаба Врховне команде и министар...

Дан сjећања на жртве холокауста, геноцида и других жртава фашизма у Другом свjетском рату

СТРАДАЊЕ СРБА У ИСТОЧНОЈ БОСНИ У ДРУГОМ СВЈЕТСКОМ РАТУ Окупаторска војска, углавном њемачко-италијанске јединице, су послије капитулације Краљевине Југославије биле суочене са отпором углавном српског...

Na današnji dan – 10. aprila 1941. godine osnovana Nezavisna Država Hrvatska

«Hrvatski narode! Božija providnost i volja naših saveznika, te mukotrpna višestoljetna borba hrvatskog naroda i velika požrtvovnost našeg poglavnika dr Ante Pavelića, te ustaškog...

Разговор са Божидаром Зечевићем – О серији „Југославија у рату 1941-1945....

0
Интервју са  Божидаром Зечевићем Београд, Институт за новију историју Србије, 22. фебруар 2022. године Разговор водили: Петар и Оливера Драгишић Ауторизована верзија, Божидар Зечевић, 29. мај 2022. Већ осамдесетих година,...

Čičina priča ili stradanje srpsko ***odlomci iz knjige***

0
...Meni je Janja Petrova žena pričala kako su u kuću u toku noći upali četnici: «Prethodno nas je probudila pucnjava. Uskoro potom i lupa na vratima... Petar je otvorio. Banuli su nepoznati bradati ljudi – četnici. Bili su uznemireni da ne kažem uplašeni. Postavili su straže oko kuće, a jednog onižeg sa naočarima su uveli u kuću za sto. Ja sam one u kući poslužila rakijom, a onaj sa naočarima mi je tihim glasom rekao – Neka hvala ja sam sve svoje popio. Ja tada nisam znala ko je taj. Kada je već svanulo pred kuću su stigli džipovi i oni četnici su se ukrcali i otišli prema Dobrunu. Poslije je naviše prošla vojska sa kamionima.» Opet te pitam je li bilo razloga da OZNA i u ovoj kući pravi pozorišnu predstavu, o kojoj mi je počeo pričati onaj novinar?

Dr Milo Lompar „Dok se srpski narod ne izleči od jugoslovenstva,...

0
Dok se srpski narod ne izleči od jugoslovenstva, ne može imati ni svoj nacionalni program. Ali ja znam da sve ovo što govorim ne vredi ništa. Biće mnogo Srba koji će ove moje ideje smatrati izdajničkim. U svakom Srbinu čuči Jugosloven i jedva čeka da ponovo pojuri u svoju staru propast. Ovu misao Borislava Mihajlovića Mihiza je Milo Lompar, profesor na Filološkom fakultetu u Beogradu, iskoristio kao uvod u svoju najnoviju knjigu „Duh samoporicanja“. Ona predstavlja prilog kritici srpske kulturne politike i društva. Autor se, pored kulturoloških i socioloških manifesta, bavi nekadašnjom i aktuelnom političkom mišlju. I kao što prema Mihizu jugonostalgija „čuči“ u svakom od nas, tako i, prema autoru, u programu srpskih vlasti duh titoizma i titonostalgije ne jenjava. U to naizgled neuzburkano i prividno srećno vreme titoističke Jugoslavije, koje sve više biva idealizovano u sećanjima nostalgičara“, Lompar ističe kako je svima, pa i našem sada već bivšem predsedniku Republike, bio san da bude svetioničar na Jadranu. „Ponekad žalimo što se bar nekim ljudima snovi ne ostvaruju. Jednopartijski sistem misli i delanja, tako autentičan u vreme „stare Juge“, postao je javna tajna u današnjoj Srbiji. On se, između ostalog, promovisao parolom i filozofijom predsednika Republike iz 2008. godine kako „Evropa nema alternativu“. Jedina stvar koja „nema alternativu“, prema Lomparu je smrt, koju su Srbi, posredstvom politike i medija, izjednačili sa Evropom. Život i smrt, dakle, kao jedine „ideje“ koje nemaju alternativu, postavili smo u isti rang sa novim božanstvom – Evropom. Ovaj novonastali evropski mit, kako ističe pisac, razlikuje se od svih naših prethodnih mitova u jednoj ključnoj stvari – on je pozitivan!

Годишњица смрти попа Радојице Перишића (1909-1945)

0
На данашњи дан, 04.априла 1945.год. у борби против усташа у селу Сеферовци (Лијевче поље, општина Градишка) погинуо је војвода поп РАДОЈИЦА ПЕРИШИЋ Рођен је у...

Popularni članci

U Ruskom domu predstavljena knjiga Mire Radojević i Ljubodraga Dimića „Srbija...

0
U prepunoj dvorani Ruskog doma u Beogradu predstavljena je knjiga „Srbija u Velikom ratu 1914. – 1918.“ autora prof. Mire Radojević i akademika Ljubodraga Dimića. Pored autora, o knjizi su govorili Prof. Aleksandar Životić, Dragan Lakićević (Srpska književna zadruga) i Živadin Jovanović (Beogradski forum). Na promociji je istaknuto da su izdavanje ove knjige inicirali intelektualci iz srpskog rasejanja kako bi srpski istoričari afirmisali istinu o pravim uzrocima Prvog svetskog rata i ogroman doprinos Srbije pobedi saveznika. Knjiga je svojevrsno reagovanje vrhunskih srpskih istoriografa na veliku produkciju literature na Zapadu čije cilj revidiranje istorijski verifikovanih ocena o uzrocima, posledicama i odgovornostima za pokretanje rata 1914. i pokušaj prebacivanja odgovornosti na Srbiju. Istaknuto je takođe da se izgradnji nacionalne i državne strategije mora polaziti od istorijskih iskustava Srbije, od dobrog razumevanja savremenih trendova u kretanjima u Evropi i u svetu kao i od dugoročnih prioriteta i ciljeva Srbije.

Komentari