Najnovije

In memoriam – Ранко Мајсторовић (1929-2025)

Ранко Мајсторовић рођен је 28. јун 1929. (село Грковци, Босанско Грахово), а упокојио се 1. октобар 2025. године (Охајо, САД). Припаднику Динарске дивизије Равногорског покрета...

Предраг В. Остојић, Бедем на Дрини (Од Дрине до Мојковца), Београд 2025.

Предраг В. Остојић, Бедем на Дрини (Од Дрине до Мојковца), Београд 2025. Рецензија: Први светски рат заузима изузетно важно место у колективном памћењу Срба. То „време...

На данашњи дан 1946. заробљен је генерал Драгољуб Дража Михаиловић

На данашњи дан 13. марта 1946. године, прије 79 година, заробљен је армијски генерал Драгољуб Дража Михаиловић (1893-1946), начелник штаба Врховне команде и министар...

Дан сjећања на жртве холокауста, геноцида и других жртава фашизма у Другом свjетском рату

СТРАДАЊЕ СРБА У ИСТОЧНОЈ БОСНИ У ДРУГОМ СВЈЕТСКОМ РАТУ Окупаторска војска, углавном њемачко-италијанске јединице, су послије капитулације Краљевине Југославије биле суочене са отпором углавном српског...

09.09.2023. – Освећење споменика гатачким Равногорцима припадницима Невесињског корпуса ЈВуО

0
Поводом освећења споменика гатачким Равногорцима припадницима Невесињског корпуса ЈВуО у Гацком ће се 08. септембра у 20 часова одржати предавање историчара Немање Девића "Војска...

„Heroji ili izdajnici“ autora Momčila Dimitrijevića predstavljeni u Ivanjici

0
U predivnom ambijentu sale Doma kulture u Ivanjici sinoć je predstavljena knjiga Momčila Dimitrijevića "Heroji ili izdajnici". Pred brojnom publikom o knjizi su govorili profesor Milivoje Trnavac, istoričari Nemanja Dević i Predrag Ostojić i autor Momčilo Dimitrijević. Odlomke iz knjige, potresna kazivanja učesnika događaja i potomaka, kao i autorove opservacije, čitali su glumci: prvak užičkog pozorišnog glumišta Slobodan Ljubičić i glumica Danica Ljubičić. Ova knjiga imala je svoje prvo predstavljanje na Beogradskom sajmu knjiga 28. oktobra 2011., posle čega je usledila promocija i u Arilju, čijoj ratnoj i poratnoj prošlosti autor posvećuje najveću pažnju. Predstavljanje knjige u Ivanjici, izazvalo je veliko interesovanje, obzirom da je autor posebno poglavlje posvetio četničkom komandantu Božidaru Ćosoviću, poznatijem kao vojvoda Božo Javorski (1917. – 1943.), koji je tokom rata uglavnom delovao na području Ivanjice i Arilja, a koji je na Spasovdan 1943. sa nevelikom pratnjom likvidiran u ataru sela Brekova. Isto tako posebno poglavlje autor je posvetio i stradanju četvorice braće Vasilijevića iz Donjeg Šarenika, od kojih su Dragoslav i Ranislav stradali krajem februara 1948. godine.

Momčilo Gavrić – najmlađi vojnik Prvog svetskog rata

0
Branislav Gavrić otkriva istinu o ocu Momčilu, najmlađem vojniku Prvog svetskog rata: Grci mu postavili zlatnu ploču na Krfu. Proživeo golgotu i u ratovima i u miru Još malo pa će proći pun vek od početka Prvog svetskog rata, a po najmlađem savezničkom vojniku Momčilu Gavriću u Srbiji se ne zove nijedna ulica, škola ili kasarna. Rođen je u maju 1906, a u avgustu 1914. postao je ratnik. Učestvovao je u Kolubarskoj bici, albanskoj golgoti, ranjen je na Kajmakčalanu, učestvovao u proboju Solunskog fronta i demobilisan je sa dvanaest godina kao najmlađi podnarednik na svetu. Momčilo nema spomenik čak ni u rodnoj Trbušnici, gde mu se sudbina prelomila kad je Hrvatska domobranska 42. divizija Austrougarske vojske izmasakrirala njegove roditelje, sedmoro braće i sestara i baku. - Velika dobrotvorka Lejdi Pedžet zvala ga je srpski vitez. Grci su mu postavili zlatnu ploču na Krfu. Francuski predsednik Miteran mu je 1985. dodelio orden, a general Lepardije je rekao: "Šteta što niste bili francuski vojnik, imali biste spomenik na Jelisejskim poljima" - kaže Branislav Gavrić, sin najmlađeg vojnika u 33 vojske koje su učestvovale u Prvom svetskom ratu. O tragediji i podvizima Momčila Gavrića počelo je stidljivo da se govori tek osamdesetih godina prošlog veka. Heroj je umro 1993, a o njegovim stradanjima posle ratova i danas se ćuti.

Podsećanja na događaje: Na Jabuci kod Prijepolju otkriven spomenik žrtvama komunizma

0
U zatvoru - od oslobođenja Prvi put posle 56 godina jedna kolona Srba se uspravila u Srbiji Na Jabuci iznad Prijepolja, tamo gde su se decenijama hiljade pionira sa crvenim maramama oko vrata, nadahnjivali tekovinama revolucije, u subotu je otkriven spomenik - žrtvama komunista. Desilo se u subotu na Jabuci ono što je do juče u zemlji Srbiji izgledalo nemoguće. Malo dalje, na brdu iznad "Memorijalnog centra", prostor oko spomenika partizanskom bombašu Bošku Buhi, od NOB-a na ovamo nezaobilazni cilj svih đačkih ekskurzija, u nedelju je bio potpuno pust. Trista metara niže, na prostranom platou, odmah pored spomenika revolucionarima, u subotu su posle ravno 55 ili 56 godina ponovo predavani stari raporti: - Ivko Jovanović, kraljev oficir!- Tanasković, Kalajitov kurir! - Jesi li ti bio kod Glišića? - Jesam gospodine! Nad Jabukom je u subotu čitav dan kiša lila kao iz kabla. Uprkos kijametu narod je od zore pristizao sa svih strana, jedni od Pljevalja, drugi od Prijepolja, od Užica, Nove Varoši, Čačka. Svi pod crnim kišobranima. Na novom spomeniku na Jabuci je veliki žuti krst, ispod krsta poruka - "pobijenima od strane komunista u građanskom ratu i miru od 1941. do 1951. godine", ispod na mermernoj ploči ravno 222 imena meštana Mileševskog sreza, sa leve obale Lima, stradalih - 1942, 1943, najčešće 1945.

Popularni članci

KOSTA NIKOLIĆ, NAUČNI SAVETNIK INSTITUTA ZA SAVREMENU ISTORIJU: Kako su Srbi...

0
Povodom izlaska iz stampe drugog dopunjenog izdanja monografije "Jedna izgubljena istorija - Srbija u 20 veku", istoričara Koste Nikolića savremenaistorija prenosi njegov intervju objavljen u "Politici" 5.februara 2017. Za istoriju Srbije karakteristični su česti duboki prelomi i prekretnice, koji su stvarali potpuno nove istorijske okolnosti. To je osnovni razlog što srpski narod ni u vremenu ni u prostoru nije uspeo da ostvari skladnu strukturu sopstvenog nacionalnog identiteta. Ishod Prvog svetskog rata bila je Jugoslavija, u kojoj je srpski narod, po prvi put u svojoj istoriji, živeo u jednoj državi. Početkom 21. veka Srbi žive na njenim ruševinama, vraćeni čitav vek unazad. Najvažnije pitanje jeste: kako se to dogodilo? Odgovor nije moguć bez poznavanja istorijskih činjenica, a u tom procesu centralno mesto ima Prvi svetski rat, kako zbog velikih žrtava i demografskog sloma čije su posledice veoma jasno vidljive u savremenoj epohi, tako i zbog političkih procesa koji su potpuno preokrenuli srpsku istoriju. Uticaj koji su ideologije imale na stvaranje i razvoj srpskog nacionalnog identiteta u 20. veku jeste najvažniji fenomen koji istražuje ova monografija. "Stvaranje zajedničke države Srba, Hrvata i Slovenaca značilo je napuštanje nacionalnog programa kralja Petra – oslobođenje i ujedinjenje srpskog naroda. Političke elite koje su vladale Srbima u 20. veku odabirale su rešenja koja su gotovo uništila biološku budućnost srpskog naroda kroz masovno stradanje u ratovima i u pokušajima ostvarenja kolektivističkih ideologija, socijalnih i nacionalnih, koja nisu imala uporište u realnosti. Ovo je osnovna teza Koste Nikolića, naučnog savetnika Instituta za savremenu istoriju, kojom je protkana njegova nedavno objavljena knjiga „Jedna izgubljena istorija – Srbija u 20. veku”.

Tito je stavio tačku (6)

Komentari