Srpska priča – Sećanje iz rata i revolucije 1941 – 1945....
Priredio Nemanja Dević
U izdanju Službenog glasnika objavljena su sećanja Aleksandra M. Miloševića pod nazivom Srpska priča – Sećanje iz rata i revolucije 1941-1945., koja je za štampu priredio istoričar Nemanja Dević. Ne bez razloga knjiga „Sećanja“ oficira vojske Kraljevine Jugoslavije, ratnog komandanta Lepeničke brigade, 2. Šumadijskog korpusa, Zapadnomoravske grupe korpusa, 6. jurišnog korpusa i načelnika štaba Šumadijske grupe korpusa JVuO, izazvala su priličnu pažnju javnosti, jer se radi o svedočenju poverljivog saradniku generala Mihailovića i svedoku ključnih ratnih zbivanja započetih njegovim nepriznavanjem kapitulacije aprila 1941. , pa sve do njegovog bekstva iz Jugoslavije juna 1946.
Objavljivanjem zaostavštine majora Aleksandra Miloševića, u prvom redu njeogovih memoara i beleški sa kompletiranjem pređašnjih i novih saznanja o njemu i njegovom delovanju priređivač je uspeo da sklopi mozaik o jednom istovremeno burnom i tragičnom periodu srpske istorije i kao retko ko sa toliko mere i osećaja, a opet sa potrebne distance, koja ni jednog trenutka nije narušena, uspeo da prikazaže sve ono što je važno za razumevanje međuratnog, ratnog i poratnog vremena, viđenog očima direktnog učesnika - svedoka, kakav je bio major Aleksandar Aca Milošević.
U Priboju održana promocija monografije Luke Nikolića “Srbijo majko I maćeho”.
O ovoj izuzetnoj knjizi, svojevrsnoj enciklopediji mrtvih, govorili su pored autora potpukovnika u penziji Luke Nikolića, u ime izdavača biblioteke “Ljubiša Đenjić” iz Čajetine Dragan Novaković I istoričar Predrag Ostojić.
Pre promocije prikazan je film o Srbima u Sjevernoj Africi, a prisutne u Omladinskoj sali u Priboju pozdravio je organizator ove promocije gospodin Milisav Šalipur.
Autor je monografiju posvetio svom dedi Đunisiju Nikoliću vojniku, 4. puka III poziva, koji je zajedno sa dva brata jula meseca 1914. krenuo u rat za odbranu otadžbine Srbije. Nijedan od trojice braće nije se vratio u Zaovine, a Luka Nikolić je pronašao grob dede Đunisija na vojničkom groblju Menzel Burgibai, gde počiva zajedno sa 1790 srpskih vojnika.
Pet godina je Luka Nikolić, bivši potpukovnik JNA, tragao za srpskim vojničkim grobljima u Severnoj Africi. Po završetku Prvog svetskog rata na tlu Tunisa, Alžira I Maroka ostalo je 3.226 vojnika, od kojih se gotovo polovini ni ime nije znalo
Devetog januar je 1916, sa krstarice "Viktor Igo", u luci Bizerti u Tunisu, iskrcani su srpski vojnici, među kojima i mnogo ranjenih, iz 10. kadrovskog puka, majora Dragutina Gavrilovića. Većina njih nikada se nije vratila u otadžbinu. u severnoj Africi, po završetku Prvog svetskog rata, ostalo je 3.226 vojnika. Na nadgrobnim obeležjima zabeleženo je samo 1.743 vojnika. Njih 1.483 sahranjeno je bez imena i prezimena. Zanavek ostalo u tuđini.
Ekskluzivno – Radoš Bajić: Ideolozi bi da sravne Goru
Autor „Ravne gore“ odgovara na kritike koje su pratile prvi deo ratne trilogije: Serija je dočekana na nož zbog svih naših raskola. Progovorili smo posle 70 godina jednoumlja. Dražu sam prikazao kao normalnog čoveka i patriotu. Moj Tito je nov, drugačiji, zanimljiv i uverljiv.
Posle deset epizoda serije „Ravna gora“, koje su samo prvi deo najavljene ratne trilogije „1941-1944 [1945.]“, autor Radoš Bajić ekskluzivno za „Novosti“ odgovara na najvažnije kritike i kontroverze koje su pratile njeno emitovanje...
Zamera vam se da niste do kraja poštovali istorijske istine - Krcun se pojavljuje sa Titom u Zemunu, a tada je, navodno, bio u Užicu, Koča dočekuje Broza iako je u aprilu već isključen iz partije...
- „Ravna gora“ je umetnička, igrana, autorska serija koja je inspirisana događajima za koje je istorijski potvrđeno da su se dogodili, ili je verovatno da su se mogli dogoditi. To nije pozivanje na gole autorske slobode, to je uobičajen postupak u kreativnoj umetničkoj formi. Da je „Ravna gora“ dokumentarna, naučna, istorijska serija koja isleđuje tačnost svih relevantnih istorijskih podataka - to ne bilo moguće. Dakle, oni koji su mi to zamerali mešali su babe i žabe. Nekima, poput izvesnog hobi istoričara Samardžića iz Brusa, to je bio povod da organizuje antikampanju protiv „Ravne gore“. Kao i da koristoljubivo sebe promoviše u ozbiljnog istoričara. Inače, čovek je po struci ekonomista.
Na današnji dan 6. aprila 1941. godine Nemačka bez objave rata...
Na današnji dan 6. aprila 1941. godine u ranim jutarnjim satima, otpočeo je napad njemačke armije na teritoriju Kraljevine Jugoslavije. Vođa Trećeg Rajha Adolf Hitler je na taj način, bez prethodne objave rata, hteo kazniti Jugoslaviju zbog vojnog puča koji se desio 26. marta, kojim je faktički poništena odluka o pristupanju Jugoslavije Trojnom paktu, što je on lično shvatio kao nedopustivo poniženje i uvredu Nemačke.
Nekoliko dana pre napada na Jugoslaviju Hitler je potpisao Direktivu br. 25 kao plan napada, koji je trebao biti realizovan zajedno sa već pripremljenim planom «Marita», koji je predviđao invaziju na Grčku, koja je već bila u ratu sa Italijom.
Popularni članci
Mučenička smrt đenerala Gavrilovića
Iz prepiske mr Živana L. Kneževića s “Nidžom” (Nikola Kosić) i gospodinom Manojlovićem (Hajdelberg, 31.10.1977) i “Izvoda iz Sećanja 1910-1941”, saznaje se da je nekadašnji komandant 2. bataljona 10. kadrovskog puka Vojske Kraljevine Srbije, major Dragutin Gavrilović, unapređen u čin brigadnog đenerala 30. marta 1941. godine, kada je Kralj Petar II potpisao ukaz o njegovom unapređenju.
Evo šta je Živan Knežević o tome zapisao:
“Posle rata (1918. godine) saznasmo i za čuvenu zapovest komandanta 2. bataljona 10. kadrovskog puka majora Dragutina Gavrilovića: ‘Vojnici, junaci! Vrhovna komanda izbrisala je naš Puk iz svoga brojnog stanja. Naš puk je žrtvovan za čast Beograda i Otadžbine... Vi nemate više da brinete za svoje živote, oni više ne postoje; zato, napred u slavu!’
Komentari