KO SU BILI SRBI 1914. – MILOŠ KOVIĆ
Srbija je bila mnogo zavisnija od Austro-Ugarske nego danas od EU, ali 1914. se odupirala naređenjima koja su dolazila iz Beča.
U vremenu u kome je zaista važno obeležiti stogodišnjicu početka Prvog svetskog rata mi od naše države dobijamo prilično zbunjene signale. Ukoliko se dogodi ono što se dogodilo sa Njegošem, to neće biti dobro, a šteta bi ovoga puta mogla da bude i veća, kaže Miloš Ković, istoričar, urednik knjige Srbi 1903-1914 u tri toma, čiji je prvi tom sa podnaslovom Intelektualna istorija predviđen da se pojavi na jesen ove godine.
Čičina priča (ili) Stradanje srpsko – Knjiga za svaki srpski dom
Izdavačka kuća Srpska reč iz Beograda objavila je sedmo izdanje istorijskog romana Čičina priča (ili) Stradanje srpsko, istoričara Predraga Ostojića. Za ovaj roman autor je 2008. godine dobio prestižnu nagradu "Dragiša Kašiković", koja se dodeljuje za izuzetne domete u umetničkoj i naučnoj oblasti, kao i širenju granica slobode stvaralaštva. Nagrada je ustanovljena 1994. godine, a dodeljuje je Izdavačka kuća "Srpska reč" i Asocijacija za negovanje tekovina Ravnogorskog pokreta u znak sećanja na tragično nastradalog novinara i publicistu, urednika čikaške "Slobode" Dragišu Kašikovića, koji je brutalno ubijen u redakciji pomenutog lista 19. juna 1977.
Iako je od prvog izdanja ove knjige 2006. godine do danas prošlo 11 godina njen sadržaj i poruke i sada, možda čak i više nego pre, opominju generacije koje dolaze... Ne bez razloga priređivač ovog sedmog izdanja, književnik Aleksandar Čotrić
u svom osvrtu na knjigu preporučuje "Čičinu priču" - "Za svaki srpski dom... i obaveznu lektiru u školama"
"Ovu priču sam počeo pisati početkom aprila 2004. godine na osnovu kazivanja mog sagovornika, koji je insistirao da ga nigdje po imenu ne pomenem. Bio je to jedini uslov da bi mi ispričao svoju i našu „Čičinu priču“, koja kroz njegovo živo kazivanje , govori o stradanju jedne srpske porodice u minulom vijeku.
Rođen 1923. godine u predjelu između Čajniča i Pljevalja na tromeđi tri Titove Republike, danas države: Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine, moj sagovornik, ratnik, robijaš i stradalnik onako iz duše ispričao je svima nama, jednu, za ove prostore, običnu životnu priču.
Ona je obična, jer je srpski rod kroz svoju istoriju bio pun ovakvih ili sličnih priča.
Moram priznati da njegovo kazivanje nisam ni želio ni htio da dorađujem ili ispravljam. Ja sam ga zabilježio onako kako ga je on ispričao, s tim što sam izvjesne događaje povezao i stavio u vremenski okvir, kako bi čitaoci pred sobom imali cjelokupnu sliku vremna i događaja u njemu."
Eventualne greške u njegovom kazivanju nisam ispravljao! Priča je ostala za one koji dolaze," reči su Predraga Ostojića, autora ove izuzetne knjige, koji se posebno zahvalio portalu "Internet novine serbske" (http://www.srpskadijaspora.info/), koji je od prvog do evo i sedmog izdanja, "Čičinu priču" predstavio srpskoj dijaspori širom sveta.
www,savremenaistorija.com
Drvar: Vrhunac propagandne promocije partizanskog maršala
U okviru Savezničke specijalne operacije i zamene amrijskog generala Mihailovića partizanskim maršalom Titom na vojnopolitičkoj sceni, britanski premijer V. Čerčil naređivao je (1.4.1944) svom ministru spoljnih poslova A. Idnu: “Sastavićete Kralju (jugoslovenski, Petar II) dobru deklaraciju, nateraćete ga da razreši dužnosti Purića (predsednik Vlade) i prekine svaku vezu sa Mihailovićem (vojni ministar, načelnik štaba VK i pomoćnik Vrhovnog komandanta); zatim ćete ga prisiliti da obrazuje vladu za nuždu na koju Tito neće popreko gledati. Tako nam bar ostaje mršava nada da ćemo kroz nastupajućih 5-6 nedelja izgraditi most između njih dvojice...” (Drugi svetski rat, t. 5, s. 456) pa će tako, kao “šlag na tortu”, uslediti nemačka Operacija “Konjički skok” (“Reselsprung”, 25.5-6.6.1944).
Na danasnji dan 4.maja 1980. godine umro je Josip Broz Tito
Na današnji dan, pre 32 godine umro je Josip Broz Tito, doživotni predsednik SFRJ, posle 36 godina autoritarne vladavine. Spiker radio-televizije Miodrag Zdravković ovu vest saopštio je javnosti rečima: "Umro je drug Tito". Četiri dana kasnije Broz je sahranjen u Kući cveća u Beogradu, a sahrana je bila jedna od najvećih koju pamti moderno doba.
Biografija Josipa Broza puna je kontraverzi što je dalo povoda za različita viđenja njegove ličnosti. Bilo kako bilo, Broz je obeležio jednu epohu u kojoj je na prostore bivše Kraljevine Jugoslavije, posle krvavog građanskog rata, koji je trajao sve vreme okupacije zaveden komunistički režim - vladavine jednog čoveka i jedne partije, čiji je on bio i doživotni vođa.
Pristalice Josipa Broza i danas žale za vremenom njegove vladavine, dok ga protivnici ocenjuju kao jednog od najvećih diktatora XX veka
Popularni članci
Istorijski čas, pomen i parastos u Draževini
Dobrunska Rijeka 13. mart 2015.
U Dobrunskoj Rijeci, na lokaciji Undrulja, sada Draževina, kod manastirske crkve Sv. Nikolaja u petak 13. marta 2015. obeležen je dan kada je zarobljen general Mihailović i kada su poginulu njegovi pratioci: Blagoje Kovač, Nikola Majstorović i major Dragiša Vasiljević, komandant Višegradske brigade JVuO.
Zaupokojenu liturgiju održalo je prisutno sveštenstvo i monaštvo SPC u prisustvu više stotina meštana i gostiju, pripadnika i poštovaoca Ravnogorskog pokreta i generala Mihailovića, a kraći pomen održan je i kod spomenika iznad staze i Undruljskog potoka, gde je general Mihailović i zarobljen.
Pored ove staze je i nadgrobni spomenik trojici pomenutih pripadnika JVuO, koji su u praskozorje 13. marta 1946. likvidirani od strane pripadnika OZN-a.
Lazar Gajić, vodič sa čela kolone, iako ranjen, uspeo je da pobegne sa lica mesta.
Današnji skup protekao je dostojanstveno, a domaćin skupa Ravnogorski pokret Višegrad se pobrinuo da se svi učesnici skupa okupe oko zajedničke trpeze ljubavi, koja je pripremljena za pokoj duša nastradalih Ravnogoraca u periodu Drugog svetskog rata i neposredno posle njega u vreme uspostavljanja Brozove komunističke diktature.
Naša ekipa koja je pratila ovaj događaj se zahvaljuje arhimandritu Jovanu Gardoviću i monaškom bratstvu u kompleksu Draževina na gostoprimstvu.
Komentari