Najnovije

Комеморација у Камничкој Бистрици Црногорцима, Бокељима и Херцеговцима умореним маја и јуна 1945.

У суботу 12. јуна 2021. одржани су у долини Камничке Бистрице, близу Љубљане, литургија и помен за душе између 3.500 и 6.000 жртава који...

Осврт историчара Момира Нинковића на књигу „Рудо у Великом рату (1914-1918)“, историчара Предрага Остојића

РУДО И РУЂАНИ У ПРВОМ СВЕТСКОМ РАТУ Историчар Момир Нинковић објавио је приказ књиге "Рудо у Великом рату (1914-1918), Предрага Остојића, у Годишњаку за истраживање...

Прва пролетерска бригада у Рудом

У Рудом је 21. децембра 1941. године формирана Прва пролетерска бригада, јединица коју је Тито формирао на дан рођења Јосипа Висарионовича Стаљина. Приликом уласка...

OBELEŽENO SEDAMDESET GODINA OD UBISTVA GENERALA DRAŽE MIHAILOVIĆA

0
Beograd, 17. jul - Predstavnici Srpskog pokreta obnove i Asocijacije za negovanje tekovina Ravnogorskog pokreta položili su danas vence na Adi, kod drvenog krsta, postavljenog na mestu na kojem je pre 70 godina ubijen general Dragoljub Draža Mihailović. U ime SPO venac je položio direktor Stranke Aleksandar Cvetković, a u ime Asocijacije to je učinio predsednik Aleksandar Čotrić, narodni poslanik u Skupštini Srbije. Obraćajući se okupljenima Aleksandar Čotrić je, pored ostalog, istakao da je "general Mihailović posle poraza Kraljevine Jugoslavije u aprilskom ratu 1941. godine rekao da 'ne priznaje kapitulaciju, jer takva reč ne postoji u srpskom jeziku'". "Mihailović je poveo prvi organizovani gerilski otpor protiv nacizma na tlu porobljene Evrope i borio se do kraja za slobodu, nacionalnu čast, demokratske vrednosti i Srbiju i Jugoslaviju koje će pripadati zapadnoj civilizaciji". "Mihailović se kao vođa Trećeg srpskog ustanka upisao među srpske velikane - Karađorđa i Miloša Obrenovića, a svojom žrtvom za narod stao je uz kneza Lazara", naglasio je Čotrić. On je poručio da SPO i Asocijacija traže od Skupštine Srbije da se, po preporuci Parlamentarne skupštine Saveta Evrope i Evropskog parlamenta, usvoji Deklaracija o osudi zločina komunističkog totalitarnog režima. "Najveći zločin u Evropi posle Drugog svetskog rata počinili su jugoslovenski komunisti koji su na tlu Srbije, prema podacima Državne komisije za masovne grobnice posle 1944. godine, ubili više od šezdeset hiljada ljudi. Učinili su to kada su prestala ratna dejstva, a među ubijenima ima mnogo maloletnika, đaka i studenata, žena, starih ljudi i civila", naglasio je Čotrić.

Miro Miketić, Kroz pakao i natrag, Knjiga III, deo sedmi –...

0
U šumama i potocima u okolini Ivanić-Grada smo se zadržali nekoliko dana. Cerove šume su nas čuvale od „saveznika“. Odmor je korišćen da bi se izvršilo prikupljanje zaostalih, iznemoglih. Čekalo se na vijesti, hoće li bar neko od nestalih uspjeti da nam se pridruži. Čekanje je bilo bolno i tužno, slabo se ko pojavljivao. Čekanje je uzaludno, pa kao i uvijek gubimo vrijeme, gubimo ljude, borce, gubimo i tanku nit nade. Moji djedovi ukopani u svojim mislima, vjerovatno misle o svom kraju, o Crnoj Gori, o svojim porodicama, o djeci, ženama, rođacima. Koračaju kroz misli vječnosti, marširaju maršutama voljno prihvaćenim, žive put kroz pakao. Koračaju svojim mislima na putu golgote radi vaskresenija, radi svetosavlja, radi vjere. Znam ja da su otišli sa ljubavlju da poklone svoje živote na oltaru časti. Otišli su kao Isus Hristos na svom putu raspeća. Krenuli su moji djedovi na put nepovratka sa vjerom za neku bolju budućnost. I evo ih, umorni, gladni, mlaćeni nevremenom, snijegovima, smrzlinama, kišama, mitraljirani, bombardovani, danas čame pod Drljevićevim kapama u potocima nepoznatih krajeva. Iz tih razmišljanja ih izvuče pojava mojih ujaka, Miloša i Boja Bandovića. Kao da nas sunce ogrija u ovim cerovim šumama. Radost koje riječi ne mogu opisati. Maminim licem se prosu vedrina kao da sunce, od kojeg se krijemo, pronađe njeno uvelo, iznemoglo i umorno tijelo. Ustade, vedro i veselo prilazi braći, a susret i zagrljaji liče na neku vječnost. Djedovi su ustali, ali ujacima ne prilaze, dozvoljavaju mami i nama ostalima da ih prvi pozdravimo.

Nacionalni sastav Jugoslovenske Vojske u Otadžbini Branko M. Jevtić

0
Posle skoro šest godina krvavih borbi i milionskih žrtava 9. maja 1945. fašistička Nemačka je potpisala bezuslovnu kapitulaciju i tim činom završen je Drugi svetski rat. Oružje je konačno utihnilo a narodi sveta oslobođeni straha i ratnih užasa krenuli su u energičnu obnovu porušenih zemalja. Razorena Evropa oduševljeno je dočekala kraj ratnih strahota i slavila teško stečenu slobodu. Tragična ratna iskustva mirila su nekada zaraćene narode i svi su krenuli putem opšte obnove i stvaranja novog kvalitetnijeg i humanijeg društva. Svima je rata, razaranja i krvi bilo preko glave. Ali nije u svim zemljama bilo baš tako. U novoj komunističkoj Jugoslaviji barutni dim je i posle obustave ratnih dejstava zamagljivao mnoge krajeve. Krvavi i nemilosrdni obračun sa preostalim pripadnicima pobeđene kraljevske vojske trajao je još dugo.Preostale grupe i pojedinci mesto predaje i ponuđene lažne amnestije u strahu za sopstvene živote potražili su očajnički spas u planinskim skrovištima gde su progonjeni kao zveri hvatani i odmah ubijani od poternih odelenja Ozne. Tek po završenom ratu započeo pravi bračun sa ideološkim protivnicima, monarhistima a kao glavne neprijatelje novog komunističkog društva označeni su bivši pripadnici ravnogorskog pokreta i JVuO. Tada je započela hajka na ideološke protivnike koja ne prestaje ni sedam decenija posle Drugog svetskog rata a mrcvarenje davno pobeđenog neprijatelja i dalje je aktuelno. Posleratni režimski istoričari su sve svoje snage usmerili u dokazivanje neprijatljeskog delovanja JVuO. Na prvom mestu isticali su da je JVuO za vreme rata sarađivala sa okupatorom i na taj način dokazala svoju pripadnost fašističkom bloku. Profesionalni režimski ,,antifašisti,, izmišljanjem fašizma u Srbiji i njegovim vezivanjem za JVuO pokušali su da daju legitimitet upotrebe svih sredstava represije, jer, zaboga , protiv zloglasnog fašizma sve je dozvoljeno i opravdano. U naporima da dokažu saradnju JVuO sa okupatorom prikrivani su, falsifikovani i iskrivljeno prikazivani mnogi ratni događaji.

Podsećanja na događaje: Na Jabuci kod Prijepolju otkriven spomenik žrtvama komunizma

0
U zatvoru - od oslobođenja Prvi put posle 56 godina jedna kolona Srba se uspravila u Srbiji Na Jabuci iznad Prijepolja, tamo gde su se decenijama hiljade pionira sa crvenim maramama oko vrata, nadahnjivali tekovinama revolucije, u subotu je otkriven spomenik - žrtvama komunista. Desilo se u subotu na Jabuci ono što je do juče u zemlji Srbiji izgledalo nemoguće. Malo dalje, na brdu iznad "Memorijalnog centra", prostor oko spomenika partizanskom bombašu Bošku Buhi, od NOB-a na ovamo nezaobilazni cilj svih đačkih ekskurzija, u nedelju je bio potpuno pust. Trista metara niže, na prostranom platou, odmah pored spomenika revolucionarima, u subotu su posle ravno 55 ili 56 godina ponovo predavani stari raporti: - Ivko Jovanović, kraljev oficir!- Tanasković, Kalajitov kurir! - Jesi li ti bio kod Glišića? - Jesam gospodine! Nad Jabukom je u subotu čitav dan kiša lila kao iz kabla. Uprkos kijametu narod je od zore pristizao sa svih strana, jedni od Pljevalja, drugi od Prijepolja, od Užica, Nove Varoši, Čačka. Svi pod crnim kišobranima. Na novom spomeniku na Jabuci je veliki žuti krst, ispod krsta poruka - "pobijenima od strane komunista u građanskom ratu i miru od 1941. do 1951. godine", ispod na mermernoj ploči ravno 222 imena meštana Mileševskog sreza, sa leve obale Lima, stradalih - 1942, 1943, najčešće 1945.

Popularni članci

MERE ZAPRETILE DRAŽINOJ ČASTI

0
Da li će nedavno postavljanje ploče Aćif –efendije u Novom Pazaru, kojoj je prisustvovao i ministar bez portfelja u Vladi republike Srbije Sulejman Ugljanin poslužiti kao povod «da se ubuduće ne dozvole proslave godišnjica pravno i istorijski spornih događaja i ličnosti»? Da li će ovaj događaj biti povod da nova vlast u Srbiji i sudski proces o rehabilitaciji generala Mihailovića definitivno stavi ad acta? Odgovore na ova pitanja sigurno nećemo čekati dugo, jer se navodno već vrše pripreme predloga mera Vlade, kojima treba sprečiti da "sporni događaji iz prošlosti ugroze dobre međunacionalne odnose u Srbiji". Uz tekst objavljen u Večernjim novostima 08.08. 2012. prenosimo komentar istoričara Aleksandra Dinčića.

Komentari