Najnovije

Разговор са Божидаром Зечевићем – О серији „Југославија у рату 1941-1945. год.“

Интервју са  Божидаром Зечевићем Београд, Институт за новију историју Србије, 22. фебруар 2022. године Разговор водили: Петар и Оливера Драгишић Ауторизована верзија, Божидар Зечевић, 29. мај 2022. Већ осамдесетих година,...

ПРЕД ТРАНШЕЈОМ. РЕВОЛУЦИЈА И КУЛТУРА У ЈУГОСЛАВИЈИ 1944–1947. ГОДИНЕ (ГОРАН МИЛОРАДОВИЋ)

Током четрдесет и пет година социјалистичке Југославије јавно се могло говорити једино о злочинима снага поражених у Другом светском рату. Међутим, падом берлинског зида...

Preminula Stela Džatras

0
U 81. godini života u Americi je preminula Stela Džatras, poznati srpski lobista, diplomata, pisac i američki analitičar. Srpska dijaspora u crkvama odaju počast ovoj Grkinji, koja je u SAD branila interese našeg naroda. Njene tekstove o srpskom pitanju, poslednjih godina objavljivali su svi ugledni američki listovi među kjima i "Vašinton post" i "Njujork tajms", koji je povodom njene smrti objavio poseban članak. - Više od dve decenije, ćerka grčkih emigranata i diplomata Stela Džatras borila se da kaže istinu o Srbima. Išla je u Kongres i Belu kuću, razgovarala sa američkim političarima i stručnjacima, objavljivala tekstove o Srbiji i negirala neistine svetskih medija. Dolazila je na srpske skupove i svečanosti, aktivno je učestvovala u radu Srpske narodne obrane i Kongresa srpskog ujedinjenja - kaže Miodrag Nikolić, član SNO iz Kalifornije. Stela Džatras je rođena 1932. godine u gradu Pukipsiju kao četvrto dete grčkih emigranata. Pedesetih se udala za Džordža Džatrasa, oficira ratnog vazduhoplovstva SAD i proputovala Ameriku i svet.

DRAŽA – SMRT DUŽA OD ŽIVOTA (3) – Zatvor zbog zdravice...

0
Novosti Pero Simić 22. jun 2012 IZDANJE NA SLOVENAČKOM Već prvog dana po izlasku iz štampe, knjiga DRAŽA - SMRT DUŽA OD ŽIVOTAizazvala je interesovanje i nekih stranih izdavača. Ljubljanski izdavač "Orbis" izrazo je želju da je prevede na slovenački jezik. "Orbis" je nedavno objavio i Simićevu knjigu "Tito - tajna veka", a pre nekoliko dana i dopunjeno nemačko izdanje Titove biografije, koju su 2009. prvo objavile "Novosti".

Ruski pečati na srcu grada

0
Posle Oktobarske revolucije izbeglice ostavile neizbrisiv trag u našoj prestonici. Kroz Kraljevinu SHS prošlo više od 80.000 ljudi, od čega 11.000 bilo u Beogradu Beograd danas ne bi ovako izgledao da kroz njega nije prošla reka Rusa koji su pobegli iz domovine posle 1917. godine i Oktobarske revolucije. Kada današnji stanovnik prestonice podigne pogled ka fasadama najvažnijih i lepih zdanja, često će ugledati dela ruskih arhitekata: zgrade Ministarstva inostranih poslova, Vlade Srbije, Patrijaršiju... Kada uđe u Narodno pozorište, treba da zna da su balet doneli Rusi, koji su u velikoj meri usavršili operu i dramu. Na Tašmajdanu će videti Crkvu Svete Trojice, hram koji su ruske izbeglice podigle 1924. godine. I tu nas očekuje interesantna priča: pravoslavni hram, po pravilu, podiže se na moštima mučenika, koje se ugrađuju u časnu trpezu oltara, najsvetijeg mesta hrama. Ruski Hram Svete Trojice u ovom slučaju je izuzetak. On je podignut na grumenu ruske zemlje koju su ruske izbeglice ponele kao najveću svetinju...

Дан сjећања на жртве холокауста, геноцида и других жртава фашизма у...

0
СТРАДАЊЕ СРБА У ИСТОЧНОЈ БОСНИ У ДРУГОМ СВЈЕТСКОМ РАТУ Окупаторска војска, углавном њемачко-италијанске јединице, су послије капитулације Краљевине Југославије биле суочене са отпором углавном српског...

Popularni članci

Staljingrad i zaokret u svetskoj istoriji

0
2. februara 1943. u Staljingradu je, zahvaljujući velikoj i skupo plaćenoj pobedi Crvene armije, došlo do naglog zaokreta u svetskoj istoriji. Pa ipak, u zapadnoj literaturi se mogu videti pokušaji falsifikacije ovog rata, prema kojima se odlučujući preokret nije desio na Volgi, nego u - severnoj Africi. Rusija 2. februara 2013. obeležava 70 godina od pobede Crvene armije u bici kod Staljingrada. Bilo je u Drugom svetskom ratu i drugih pobeda sovjetskog oružja, i one su po strateškim rezultatima i nivou vojne veštine bile veoma uspešne. Zašto se onda među njima posebno izdvaja pobeda kod Staljingrada? Povodom 70-godišnjice Staljingradske bitke nije naodmet malo razmisliti o tome. U interesu istorijske nauke i razvoja međunarodnih odnosa trebalo bi da se ratna istorija oslobodi od duha konfrontacije, i da se naučna istraživanja podrede interesima dubokog, pravičnog i objektivnog tumačenja Drugog svetskog rata,pogotovo Staljingradske bitke. Ovo stoga što bi pojedini želeli da falsifikuju istoriju kada je reč o Drugom svetskom ratu, i da „preprave“ tok rata na papiru.

Na današnji dan počeo je Drugi svetski rat

Komentari