Najnovije

Разговор са Божидаром Зечевићем – О серији „Југославија у рату 1941-1945. год.“

Интервју са  Божидаром Зечевићем Београд, Институт за новију историју Србије, 22. фебруар 2022. године Разговор водили: Петар и Оливера Драгишић Ауторизована верзија, Божидар Зечевић, 29. мај 2022. Већ осамдесетих година,...

ПРЕД ТРАНШЕЈОМ. РЕВОЛУЦИЈА И КУЛТУРА У ЈУГОСЛАВИЈИ 1944–1947. ГОДИНЕ (ГОРАН МИЛОРАДОВИЋ)

Током четрдесет и пет година социјалистичке Југославије јавно се могло говорити једино о злочинима снага поражених у Другом светском рату. Међутим, падом берлинског зида...

Поводом смрти Борислава Боре Станковића

0
Текст који објављујемо поводом смрти Борислава Боре Станковића дугогодишњег генералног секретара ФИБА и члана Међународног олимпијског комитета настао је као коментар на вест о...

U Priboju održana promocija monografije Luke Nikolića “Srbijo majko I maćeho”.

0
O ovoj izuzetnoj knjizi, svojevrsnoj enciklopediji mrtvih, govorili su pored autora potpukovnika u penziji Luke Nikolića, u ime izdavača biblioteke “Ljubiša Đenjić” iz Čajetine Dragan Novaković I istoričar Predrag Ostojić. Pre promocije prikazan je film o Srbima u Sjevernoj Africi, a prisutne u Omladinskoj sali u Priboju pozdravio je organizator ove promocije gospodin Milisav Šalipur. Autor je monografiju posvetio svom dedi Đunisiju Nikoliću vojniku, 4. puka III poziva, koji je zajedno sa dva brata jula meseca 1914. krenuo u rat za odbranu otadžbine Srbije. Nijedan od trojice braće nije se vratio u Zaovine, a Luka Nikolić je pronašao grob dede Đunisija na vojničkom groblju Menzel Burgibai, gde počiva zajedno sa 1790 srpskih vojnika. Pet godina je Luka Nikolić, bivši potpukovnik JNA, tragao za srpskim vojničkim grobljima u Severnoj Africi. Po završetku Prvog svetskog rata na tlu Tunisa, Alžira I Maroka ostalo je 3.226 vojnika, od kojih se gotovo polovini ni ime nije znalo Devetog januar je 1916, sa krstarice "Viktor Igo", u luci Bizerti u Tunisu, iskrcani su srpski vojnici, među kojima i mnogo ranjenih, iz 10. kadrovskog puka, majora Dragutina Gavrilovića. Većina njih nikada se nije vratila u otadžbinu. u severnoj Africi, po završetku Prvog svetskog rata, ostalo je 3.226 vojnika. Na nadgrobnim obeležjima zabeleženo je samo 1.743 vojnika. Njih 1.483 sahranjeno je bez imena i prezimena. Zanavek ostalo u tuđini.

Streljanja nedužnih (15)

0
Ikona iz Cetinjskog manastira Komunisti su u Drugom svetskom ratu pobili više od 480 srpskih sveštenika SPISAK OD STOTINU UBIJENIH Evo šta Svetozar Vukmanović Tempo, član Politbiroa CK KPJ i Vrhovnog štaba partizanske vojske, mlađi brat sveštenomučenika, profesora dr Luke, koji će biti ubijen od strane partizana maja 1945. u Sloveniji, u svojoj knjizi “Moja porodica”, piše o ustanku 1941. u Crnoj Gori i politici komunističkog rukovodstva: - 1942. godine, nalazio sam se na Romaniji. Do mene je tada došao jedan proglas Glavnog štaba Crne Gore u kom je stajalo “strijeljani su kao neprijatelji”, pa se navodi spisak od preko stotinu strijeljanih lica. Ovaj proglas završavao se stravičnom rečenicom: “Nastaviće se.”

Na današnji dan 13.marta 1946. godine zarobljen je general Dragoljub Mihailović

0
Na današnji dan pre 66 godina u na lokaciji Undrulja u rejonu sela Dobrunska Rijeka (opština Višegrad) zarobljen je general Mihailović. Prilikom akcije zarobljavanja koju je nesto iza ponoći izvela specijalna grupa pripadnika OZN-a poginuli su major Dragiša Vasiljević, ratni komandant Višegradske brigade JVuO i njegovi pratioci Blagoje Kovač i Nikola Majstorović. Sa lica mesta uspeo je pobeći Lazar Gajić, vodič ove grupe sa kojom se kretao Mihailović. Na mestu događaja, na stazi iznad undruljskog potoka nedaleko od puta Dobrun-Priboj podignut je 2000. godine spomenik kojim je obeležen ovaj događaj, a pored staze 2002. godine porodica Majstorović iz Klivlanda podigla je i nadgrobni spomenik poginulim pripadnicima JVuO, koji su tu i sahranjeni od strane meštana. Danas 13.marta se u Undrulji (Draževini) istorijskim časom obeležava ovaj događaj, a molitvenim sećanjem i parastosom pomen ubijenim pripadnicima JVuO.

Popularni članci

ULICA KRALJA PETRA II U BEOGRADU

0
Jedna beogradska ulica uskoro će poneti ime po poslednjem jugoslovenskom kralju Petru II Karađorđeviću, odlučila je Komisija za spomenike i nazive trgova i ulica grada Beograda. Inicijativa da Njegovo Veličanstvo Kralj Petar II Karađorđević dobije ulicu u glavnom gradu, potekla je od Udruženja Kraljevina Srbija, koje je zahtev predalo u januaru 2015. godine. Udruženje je predložilo da se preimenuje ulica Maksima Gorkog, iz razloga što je upravo ta ulica nosila ime tada Prestolonaslednika Petra II, sve do Drugog svetskog rata. Međutim, gradska Komisija je odlučila da će ime kralja Petra II dodeliti nekoj drugoj ulici u Beogradu, o čemu će odlučiti u narednih par meseci i pronaći idealno rešenje. Kralj Petar II Karađorđević je bio poslednji jugoslovenski kralj. Na prestolu se našao 1934. godine, nakon ubistva njegovog oca kralja Aleksandra. U njegovo ime, pošto je bio maloletan, vladalo je tročlano namesništvu u sastavu: knez Pavle Karađorđević, Ivo Perović i Radenko Stanković. Stupio je na presto 27. marta 1941. godine, nakon puča vazduhoplovnih oficira u kojem je zbačeno namesništvo i Vlada. Početkom Drugog svetskog rata, kralj je bio prinuđen da napusti Kraljevinu Jugoslaviju i ode u emigraciju, odakle je nastavio da rukovodi pokretom otpora. Nakon rata, nove komunističke vlasti su ga proglasile narodnim neprijateljem i zabranile povratak u zemlju. Preminuo je 1970. godine u Denveru (Kolorado, SAD), a bio je sahranjen u pravoslavnoj crkvi Svetog Save u Libertvilu, u blizini Čikaga. Njegovi posmrtni ostaci preneti su u porodičnu grobnicu Karađorđevića – crkvu Svetog Đorđa na Oplencu, 2013. godine Udruženje Kraljevina Srbija F. Pejković http://kraljevinasrbija.com/beograd-dobija-ulicu-kralja-petra-drugog/

Komentari