Najnovije

Разговор са Божидаром Зечевићем – О серији „Југославија у рату 1941-1945. год.“

Интервју са  Божидаром Зечевићем Београд, Институт за новију историју Србије, 22. фебруар 2022. године Разговор водили: Петар и Оливера Драгишић Ауторизована верзија, Божидар Зечевић, 29. мај 2022. Већ осамдесетих година,...

ПРЕД ТРАНШЕЈОМ. РЕВОЛУЦИЈА И КУЛТУРА У ЈУГОСЛАВИЈИ 1944–1947. ГОДИНЕ (ГОРАН МИЛОРАДОВИЋ)

Током четрдесет и пет година социјалистичке Југославије јавно се могло говорити једино о злочинима снага поражених у Другом светском рату. Међутим, падом берлинског зида...

SMEDEREVSKI KRAJ U DRUGOM SVETSKOM RATU – LJUDI I DOGAĐAJI...

0
U prepunoj Maloj sali Zadužbine Ilije M. Kolarca u utorak 20. oktobra 2015. godine predstavljena je knjiga „Smederevski kraj u Drugom svetskom ratu – ljudi i događaji“, istoričara Nemanje Devića. Pred brojnim gostima iz stručne i naučne oblasti, politike i javnog života, velikim brojem studenata o knjizi su govorili Slobodan Gavrilović, bivši direktor „Službenog glasnika“ , koji je svojevremno objavio i prvu knjigu istoričara Nemanje Devića, „Istina pod ključem“i istoričari dr Srđan Cvetković i dr Mira Radojević, mentor master rada mladog istoričara, kojeg je on i uobličio u knjigu, koja govori o ljudima i događajima u Smederevskom kraju u Drugom svetskom ratu. U obraćanju promotera čule su se mnogobrojne pohvale na račun autora i njegovog rada, koji je vremenski obuhvata period Drugog svetskog rata, a prostorno teritoriju jednog grada, dve varoši i 49 naselja.

DRAŽA – SMRT DUŽA OD ŽIVOTA (5) Živ Nemcima ne idem!

0
Pero Simić | 24. jun 2012. ANDRIĆEVE OSTAVKE LjUT što nije prisustvovao razgovorima jugoslovenskih zvaničnika sa nemačkim vođama, jugoslovenski poslanik u Berlinu Ivo Andrić je od 1938. do 1941. tri puta tražio da ga povuku u zemlju. Sva tri puta zahtev je odbijen, pa je Andrić nemački napad na Jugoslaviju aprila 1941. dočekao u Berlinu.

Posleratna vlast ubila 70 novinara – Na spisku nastradalih i stotine...

0
„Politika” je u svom izdanju od 27. novembra, pre 68 godina, na naslovnoj strani objavila spisak 105 streljanih u Beogradu, što je tek mali deo stradalih od ruke domaćih vlasti posle oslobođenja zemlje. Državna komisija za tajne grobnice ubijenih posle 12. septembra 1944, prikupila je do sada podatke o oko 40.000 lica stradalih u posleratnim čistkama, na 211 evidentiranih lokacija. Na njihovom sajtu nalazi se Otvorena knjiga žrtva, sadržajna i moderna baza podataka, dostupna svim građanima. – Svaki dan nam se javljaju ljudii dostavljaju nove podatke. Obraćaju nam se i sudovi u postupku rehabilitacije i restitucije. Za svaku osobu u bazi podataka postoji ime i prezime, zanimanje, nacionalnost, prebivalište, vreme i mesto rođenja i stradanja. Uveli smo i mogućnost da korisnici pritiskom na dugme dobiju kompletne statističke izveštaje – kaže za „Politiku” sekretar Državne komisije dr Srđan Cvetković. U registru žrtava grafički je prikazan broj ubijenih, osuđenih na smrt, umrlih u logoru, nestalih, zatim koliko je pripadnika koje nacionalnosti stradalo, pod kojom kvalifikacijom, kao i njihova starosna dob i pripadnost određenim formacijama u ratu.

Na današnji dan 10.aprila 1941.proglašena Nezavisna država Hrvatska

0
Stvaranjem NDH na delu teritorije Kraljevine Jugoslavije, koja je obuhvatala uglavnom današnje teritorije Hrvatske, Bosne i Hercegovine i deo Srbije, otpočeo je proces "rasparčavanja" odnosno okupatorske podele Kraljevine Jugoslavije. Novostvorena država NDH, je već po dolasku poglavnika Ante Pavelića i formiranja prve vlade, oslonjena u potpunosti na Nemačku, otpočela sprovodjenje etničke i rasne diskriminatorske politike, koja će dovesti do najvećeg stradanja srpskog naroda u njegovoj istoriji.

Popularni članci

Парастос армијском генералу Драгољубу Дражи Михаиловићу одржан у цркви Св. Николе...

0
Под слоганом "Још нас има" у понедељак 17. јула, на дан када је од стране комуниста погубљен генерал краљеве војске Драгољуб Дража Михајловић, у организацији НВО „Српски Соко“ у Цркви светог Николе на Жлијебима код Херцег Новог одслужен је парастос. Присутним вјерницима, поштоваоцима лика и дјела ђенерала Драже, обратио се надлежни парох, свештеник Александар Папић који је у бесједи истакао да смо ми Срби добили и духовно и материјално богатство од Немањића и за то су се сви честити Срби борили па и Дража. “ Кроз нашу историју су златним словима исписана њихова имена, она и данас живе и ми немамо права да та имена заборавимо. Њихова жртва не смије бити узалудна у односу на оне који су ту жртву нељудски хтјели да потру. Ми немамо право да се одрекнемо наслеђа које нисмо сами стицали већ смо га наслиједили од часних и светих предака. За то се проливала крв, за крст часни и веру православну. Ми, православни Срби, имамо њихов пример и пример образа Христовог који морамо да следимо да би се и наша имена исписала како у историји тако и у вјечности“ истакао је отац Александар. Небојша Рашо, историчар и публициста

Komentari