Najnovije

Предраг В. Остојић, Бедем на Дрини (Од Дрине до Мојковца), Београд 2025.

Предраг В. Остојић, Бедем на Дрини (Од Дрине до Мојковца), Београд 2025. Рецензија: Први светски рат заузима изузетно важно место у колективном памћењу Срба. То „време...

На данашњи дан 1946. заробљен је генерал Драгољуб Дража Михаиловић

На данашњи дан 13. марта 1946. године, прије 79 година, заробљен је армијски генерал Драгољуб Дража Михаиловић (1893-1946), начелник штаба Врховне команде и министар...

Дан сjећања на жртве холокауста, геноцида и других жртава фашизма у Другом свjетском рату

СТРАДАЊЕ СРБА У ИСТОЧНОЈ БОСНИ У ДРУГОМ СВЈЕТСКОМ РАТУ Окупаторска војска, углавном њемачко-италијанске јединице, су послије капитулације Краљевине Југославије биле суочене са отпором углавном српског...

Na današnji dan – 10. aprila 1941. godine osnovana Nezavisna Država Hrvatska

«Hrvatski narode! Božija providnost i volja naših saveznika, te mukotrpna višestoljetna borba hrvatskog naroda i velika požrtvovnost našeg poglavnika dr Ante Pavelića, te ustaškog...

Одржан парастос генералу Драгољубу Дражи Михаиловићу у Београду

0
САОПШТЕЊЕ ЗА ЈАВНОСТ УДРУЖЕЊЕ ПРИПАДНИКА ЈУГОСЛОВЕНСКЕ ВОЈСКЕ У ОТАЏБИНИ 1941-1945. БЕОГРАД Београд, 17. јул 2017. – Поводом 71. годишњице стрељања генерала Драгољуба Драже Михаиловића, служен је парастос у београдској цркви Светог Саве на Врачару. Поштоваоци армијског генерала Драже Михаиловића, начелника штаба Врховне команде Југословенске војске у Отаџбини и министра војске, морнарице и ваздухопловства Краљевине Југославије, окупили су се данас у београдској цркви Светог Саве на Врачару, да одају пошту вођи првог герилског антифашистичког покрета у Европи. Организатори парастоса били су Удружење припадника Југословенске војске у Отаџбини 1941-1945, Републичка асоцијација за неговање тековина Равногорског покрета и Удружење Краљевина Србија – Градски одбор Београд. Парастос је служио отац Радивоје Панић, из Цркве Светог Саве. Редакција порталаwww.savremenaistorija.com овом приликом се захваљује господину Милошу Павковићу на прослеђеном тексту саопштења и фото прилозима

Dr Kosta Nikolić – UNUTRAŠNJI ŽIVOT JUGOSLOVENSKE VOJSKE U OTADŽBINI

0
Predgovor iz knjige : „Jugoslovenska vojska u otadžbini na teritoriji Okruga moravskog 1943-1944” Priredili: mr Dobrivoje Jovanović i mr Dejan Tanić Izdavač: Istorijski arhiv Jagodina, 2006. ISBN 86-902609-8-6 Tragično iskustvo iz ustaničkih dana leta i jeseni 1941. godine, nametalo je pred rojalistički pokret otpora traganje za novim rešenjima i redefinisanje strategije otpora. Osnovna Mihailovićeva ideja obnavljanje materijalne baze pokreta i stvaranje nove vojne organizacije koja će biti spremna da dejstv

Ruski pečati na srcu grada

0
Posle Oktobarske revolucije izbeglice ostavile neizbrisiv trag u našoj prestonici. Kroz Kraljevinu SHS prošlo više od 80.000 ljudi, od čega 11.000 bilo u Beogradu Beograd danas ne bi ovako izgledao da kroz njega nije prošla reka Rusa koji su pobegli iz domovine posle 1917. godine i Oktobarske revolucije. Kada današnji stanovnik prestonice podigne pogled ka fasadama najvažnijih i lepih zdanja, često će ugledati dela ruskih arhitekata: zgrade Ministarstva inostranih poslova, Vlade Srbije, Patrijaršiju... Kada uđe u Narodno pozorište, treba da zna da su balet doneli Rusi, koji su u velikoj meri usavršili operu i dramu. Na Tašmajdanu će videti Crkvu Svete Trojice, hram koji su ruske izbeglice podigle 1924. godine. I tu nas očekuje interesantna priča: pravoslavni hram, po pravilu, podiže se na moštima mučenika, koje se ugrađuju u časnu trpezu oltara, najsvetijeg mesta hrama. Ruski Hram Svete Trojice u ovom slučaju je izuzetak. On je podignut na grumenu ruske zemlje koju su ruske izbeglice ponele kao najveću svetinju...

Popularni članci

Grobnice Lijevča polja (18)

0
Na Kozari Đurišiću je stigla vest da je Prvi puk prišao ustašama. Sekula Drljević pravio je crnogorsku državu daleko van njenih granica NAPAD NA SVE ŠTO JE SRPSKO Sekula Drljević bijaše čovjek u godinama, ali naočit, otmen i uredan. Na glavi mu bijaše crnogorska kapa, obavijena zelenom čojom. Na kapi crnogorski grb sa dvoglavim orlom i zadjenuta perjanica. Počeo je govor i vidjelo se da je vrlo rječit. Napao je Srbiju i sve što je srpsko. Na kraju nas je upitao da li želimo da budemo njegova “crnogorska vojska” i jesmo li za samostalnu Crnu Goru. Svi smo pristali na to, ne radi toga što smo u to bili ubijeđeni, već radi spasavanja golih života, koji su bili u njegovim rukama

Komentari