Najnovije

Umro je Curtis „Bud“ Diles, (1925-2014) ratni veteran I heroj američke armije i veliki prijatelj Srbije i srpskog naroda.

U bolnici Valej u Majamiju u sredu 10. septembra 2014. umro je Curtis "Bud" Diles, (1925-2014) ratni veteran i heroj američke armije, veliki prijatelj Srbije i srpskog naroda. Kao član posade američkog bombardera B 24 8. septembra oborenog nedaleko od Beograda, spašen je zajedno sa drugim članovima posade od strane pripadnika JVuO generala Mihailovića. Tokom akcije spašavanja savezničkih vazduhoplovaca (misija Halijard), zahvaljujući požrtvovanju srpskog naroda I pripadnika JVuO generala Mihailovića spašeno je preko 500 vazduhoplovaca. Ceo svoj život borio se za istinu o Srbima I generalu Mihailoviću

Живомир Р. Подовац, генералштабни пуковник СВЕТСКИ СЛАВАН СРПСКИ ОФИЦИРСКИ БОЈ У БИТКИ НА ДРИНИ 1914.

Најкрвавији бој зараћених страна на Балканском ратишту у Првом светском рату 21.септембар 1914, Мачков камен, положај, разговор телефоном мајор Туцаковић - потпоручник Васиљевић СИНЕ ПОТПОРУЧНИЧЕ ГЛЕДА ТЕ ЦЕЛА СРБИЈА Васиљевић: 'Господине мајоре, више од две трећине људства ми је изгинуло. Формално се гушам са Аустријанцима. Не могу да издржим. Дозволите ми да се повучем 400 ме¬та¬ра јужније.' Туцаковић: 'Не дозвољавам! Одсудно браните положај!' Васиљевић: 'Гос¬по¬дине мајоре, шварцлозе ме је пресекао кроз обе ноге. Тешко крварим. Дозволите да одем до превијалишта.' Туцаковић: 'Не дозвољавам! Искрварите!' Васиљевић: 'Гос¬по¬ди¬не мајоре, поступио сам по вашем наређењу. Одсудно браним положај. Издржаћу.' Ту¬цаковић: 'Сине потпоручниче, кунем те Господом Богом, издржи још два сата, це¬ла Србија гледа у твоја леђа, твој командант Туцаковић.' Редакција www.savremenaistorija се захваљује господину Подовцу на уступљеном тексту

Сто година Великог рата: Офанзивни горњодрински фронт 1914., Нова књига Предрага Остојића

Овај књига представља нешто измјењен текст студије „Офанзивни Горњодрински фронт 1914. године“ коју сам излагао на научном скупу „Црна Гора у Првом свјетском рату“ 26. и 27. јуна 2014.године у Подгорици. Скуп је одржан поводом обиљежавања сто година Великог рата у организацији Српског националног савјета Црне Горе. На овом скупу учествовали су најеминентнији стручњаци из Србије, Црне Горе и Републике Српске, познати у сфери науке у Европи и свијету, који су у протеклом периоду, бавећи се искључиво струком, дали велики допринос научном тумачењу овог периода историје. У конгресној сали хотела „Подгорица“ учеснике скупа пргодном бесједом поздравио је др Момчило Вуксановић, предсједник Српског националног савјета Црне Горе.

Na današnji dan počeo je Drugi svetski rat

Napadom Nemačke na Poljsku pre 75 godina 1. septembra 1939, započeo je Drugi svetski rat. Bitka za Poljsku ( plan "Vajs" ) U toku noći između 31. avgusta i 1. septembra grupa Nemaca obučenih u poljske uniforme je napala nemačku radio stanicu Glajvic. Nemačka vlada je lažno optužila Poljake da su ovo uradili njihovi vojnici, pa je ovu provokaciju iskoristila kao povid za napad na Poljsku. Nemci su svojim planom "Weiss" ( "Vajs" - beli ) predvideli koncentričnu ofanzivu glavnim snagama iz Istočne Pruske i Šlezije da bi prvo okružili i uništili glavne poljske snage zapadno od Visle. U drugoj etapi je predvidjeno da se velika klešta spoje istočno od Buga i da se tu unušte preostale poljske snage. Za izvođenje ovog napada, Nemačka je pripremila oko 2 miliona vojnika ( svrstanih u oko 60 divizija ), preko 2.000 aviona, oko 2.500 tenkova i 25 ratnih brodova.

Sedam decenija „Halijarda“: Rizikovali živote da spasu američke pilote

0
Da nije bilo hrabrih ljudi iz Pranjana i okoline koji su rizikovali živote skrivajući savezničke pilote, mog oca bi ubili Nemci i ja danas ne bih pričala sa vama. Ovo su reči Barbare Hetsted, ćerke američkog pilota Čarlsa Dejvisa, koji je avgusta 1944. godine evakuisan u operaciji "Halijard", najvećoj akciji spasavanja savezničkih vojnika iza neprijateljskih linija u Drugom svetskom ratu. Ona je iz SAD stigla u podsuvoborsko selo Pranjane, gde je na nekadašnjem improvizovanom aerodromu Galovića polje obeležena 70. godišnjica misije. - Iz svake očeve reči o ovom događaju izvirala je ogromna zahvalnost koju je osećao prema narodu ovog dela Srbije, jer su ti ljudi sebe dovodili u ekstremnu opasnost skrivajući i štiteći američke pilote koji su oboreni iznad Jugoslavije. Kod svojih hrabrih domaćina, koji su njega i saborce hranili, pojili i oblačili, boravio je 66 dana. Pričao je da su seljani često gladovali kako bi piloti imali šta da jedu. Do smrti mu je bilo žao što nikada za tu plemenitost i požrtvovanost nije mogao da im se oduži - priča Barbara Hetsted.

DRAŽA – SMRT DUŽA OD ŽIVOTA (10) – Jedina dilema vlasti

0
Pero Simić | 29. jun 2012. PREMA jednom izveštaju engleskih obaveštajaca, koji se sada u Srbiji prvi put objavljuje, agenti Udbe primenili su prema generalu Mihailoviću specijalni sistem za iznuđivanje priznanja: - Stavljen je u sobu Ozne za mučenje i tu je zadržan 74 časa. - Njegovi jauci su se čuli u mnogim delovima zgrade. - Za vreme "ispitivanja" potpredsednik (jugoslovenske) vlade Edvard Kardelj dva puta je posetio zgradu (centralu Udbe u Beogradu). Prema ovom dokumentu, ovaj sistem mučenja smislili su šefovi beogradske i zagrebačke policije, Lazić i Bedeković, "raniji Mihailovićevi prijatelji".

Kosta Nikolić i Bojan Dimitrijević – orkistriran juriš na nauku!

0
Sve češći napadi na istoričare dr Kostu Nikolića i dr Bojana Dimitrijevića imaju višestruki cilj, čija je suštna da se ospori naučni kredibilitet ovih istoričara, vrhunskih stručnjaka kada je u pitanju period naše svaremene istorije. Napadi su kulminirali krivičnom prijavom, odnosno predlogom za podizanje optužbe, koju je Prvom osnovnom javnom tužilaštvu u Beogradu podnelo više udruženja među kojima su Savez antifašlsta Srbije Beograd, Zene u crnom, Helslnški odbor za ljudska prava u Srbiji, Udruženje “Nauka i društvo” Društvo za istinu o NOB i Jugoslaviji i Nezavisno drustvo novinara Vojvodine, prvog avgusta 2013, navodno zato što su: “Učestvujući kao svedoci u postupku rehabilitacije četnickog vode Dragoljuba Mihailovića, koji se vodi pred Višim sudom u Beogradu, predmet Reh.br.69/2010, iznosili netacne podatke i lažne tvrdnje, iako su i kao istoričari, bili svesni da njihovi iskazi ne odgovaraju materijalnoj istini, čime su počinili krivično delo davanja lažnog iskaza iz clana 335. Krivičnog zakonika Republike Srbije.” http://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/krivicna%20prijava%20hos%20sept_17_2013.pdf

Drvar: Vrhunac propagandne promocije partizanskog maršala

0
U okviru Savezničke specijalne operacije i zamene amrijskog generala Mihailovića partizanskim maršalom Titom na vojnopolitičkoj sceni, britanski premijer V. Čerčil naređivao je (1.4.1944) svom ministru spoljnih poslova A. Idnu: “Sastavićete Kralju (jugoslovenski, Petar II) dobru deklaraciju, nateraćete ga da razreši dužnosti Purića (predsednik Vlade) i prekine svaku vezu sa Mihailovićem (vojni ministar, načelnik štaba VK i pomoćnik Vrhovnog komandanta); zatim ćete ga prisiliti da obrazuje vladu za nuždu na koju Tito neće popreko gledati. Tako nam bar ostaje mršava nada da ćemo kroz nastupajućih 5-6 nedelja izgraditi most između njih dvojice...” (Drugi svetski rat, t. 5, s. 456) pa će tako, kao “šlag na tortu”, uslediti nemačka Operacija “Konjički skok” (“Reselsprung”, 25.5-6.6.1944).

Popularni članci

Porodica traži rehabilitaciju generala Svetomira Đukića

0
Dr Dušan Djukić, sin generala Svetomira Đukića, predsednik "Udruženja pripadnika JVuO 1941-1945." i članovi porodice traže rehabilitaciju za generala Svetomira Đukića, prvog našeg člana Međunarodnog olimpijskog komiteta, osnivača i predsednika Olimpijskog komiteta Kraljevine Srbije. ZAHTEV: Dušan i njegova sestra Tatjana Pavlović traže od države da iz Arhiva Službe DB vrate ordenje i sportske medalje njihovog oca. Traže i tapije o njegovom vlasništvu nad oduzetom kućom i pokretnom imovinom i sva olimpijska dokumenta ODUZELI I PENZIJU - Kada je otac emigriarao ostavio je suprugu Aleksandru sa decom kod Teslića da se povlačimo sa Dražinim snagama i ranjenicima. Kum Draža me peo na svog belog konja, koji je vodio ađutant Blagoje. Mi smo uhapšeni 1944. godine, prošli kroz desetak zatvora, da bi došla u pritvor Ozne na Obilićevom vencu. U to vreme majka je dobijala očevu generalsku penziju, ali su joj je komunisti odmah oduzeli - seća se sin Dušan.

Zbogom rodna ognjišta (11)

Komentari