Najnovije

Umro je Curtis „Bud“ Diles, (1925-2014) ratni veteran I heroj američke armije i veliki prijatelj Srbije i srpskog naroda.

U bolnici Valej u Majamiju u sredu 10. septembra 2014. umro je Curtis "Bud" Diles, (1925-2014) ratni veteran i heroj američke armije, veliki prijatelj Srbije i srpskog naroda. Kao član posade američkog bombardera B 24 8. septembra oborenog nedaleko od Beograda, spašen je zajedno sa drugim članovima posade od strane pripadnika JVuO generala Mihailovića. Tokom akcije spašavanja savezničkih vazduhoplovaca (misija Halijard), zahvaljujući požrtvovanju srpskog naroda I pripadnika JVuO generala Mihailovića spašeno je preko 500 vazduhoplovaca. Ceo svoj život borio se za istinu o Srbima I generalu Mihailoviću

Живомир Р. Подовац, генералштабни пуковник СВЕТСКИ СЛАВАН СРПСКИ ОФИЦИРСКИ БОЈ У БИТКИ НА ДРИНИ 1914.

Најкрвавији бој зараћених страна на Балканском ратишту у Првом светском рату 21.септембар 1914, Мачков камен, положај, разговор телефоном мајор Туцаковић - потпоручник Васиљевић СИНЕ ПОТПОРУЧНИЧЕ ГЛЕДА ТЕ ЦЕЛА СРБИЈА Васиљевић: 'Господине мајоре, више од две трећине људства ми је изгинуло. Формално се гушам са Аустријанцима. Не могу да издржим. Дозволите ми да се повучем 400 ме¬та¬ра јужније.' Туцаковић: 'Не дозвољавам! Одсудно браните положај!' Васиљевић: 'Гос¬по¬дине мајоре, шварцлозе ме је пресекао кроз обе ноге. Тешко крварим. Дозволите да одем до превијалишта.' Туцаковић: 'Не дозвољавам! Искрварите!' Васиљевић: 'Гос¬по¬ди¬не мајоре, поступио сам по вашем наређењу. Одсудно браним положај. Издржаћу.' Ту¬цаковић: 'Сине потпоручниче, кунем те Господом Богом, издржи још два сата, це¬ла Србија гледа у твоја леђа, твој командант Туцаковић.' Редакција www.savremenaistorija се захваљује господину Подовцу на уступљеном тексту

Сто година Великог рата: Офанзивни горњодрински фронт 1914., Нова књига Предрага Остојића

Овај књига представља нешто измјењен текст студије „Офанзивни Горњодрински фронт 1914. године“ коју сам излагао на научном скупу „Црна Гора у Првом свјетском рату“ 26. и 27. јуна 2014.године у Подгорици. Скуп је одржан поводом обиљежавања сто година Великог рата у организацији Српског националног савјета Црне Горе. На овом скупу учествовали су најеминентнији стручњаци из Србије, Црне Горе и Републике Српске, познати у сфери науке у Европи и свијету, који су у протеклом периоду, бавећи се искључиво струком, дали велики допринос научном тумачењу овог периода историје. У конгресној сали хотела „Подгорица“ учеснике скупа пргодном бесједом поздравио је др Момчило Вуксановић, предсједник Српског националног савјета Црне Горе.

Na današnji dan počeo je Drugi svetski rat

Napadom Nemačke na Poljsku pre 75 godina 1. septembra 1939, započeo je Drugi svetski rat. Bitka za Poljsku ( plan "Vajs" ) U toku noći između 31. avgusta i 1. septembra grupa Nemaca obučenih u poljske uniforme je napala nemačku radio stanicu Glajvic. Nemačka vlada je lažno optužila Poljake da su ovo uradili njihovi vojnici, pa je ovu provokaciju iskoristila kao povid za napad na Poljsku. Nemci su svojim planom "Weiss" ( "Vajs" - beli ) predvideli koncentričnu ofanzivu glavnim snagama iz Istočne Pruske i Šlezije da bi prvo okružili i uništili glavne poljske snage zapadno od Visle. U drugoj etapi je predvidjeno da se velika klešta spoje istočno od Buga i da se tu unušte preostale poljske snage. Za izvođenje ovog napada, Nemačka je pripremila oko 2 miliona vojnika ( svrstanih u oko 60 divizija ), preko 2.000 aviona, oko 2.500 tenkova i 25 ratnih brodova.

Doktor Veselin Đuretić, istoričar u emisiji RT Republike Srpske „Nekad bilo“

0
Gost Radio-televizije Republike Srpske u emisiji "Nekad bilo" voditelja Siniše Mihailovića u sredu 25. aprila 2012. od 20, 10 časova bio je doktor Veselin Đuretić, istoričar iz Beograda. Povod za gostovanje dr Đuretića je svakako veliko interesovanje i burne reakcije u Regionu za proces rehabilitacije, odnosno poništenja sudske presude armiskom generalu Dragoljubu Mihailoviću, koja je izrečena 15. jula 1946. godine, a kojom je on osuđen na smrtnu kaznu, koja je, najverovatnije izvršena, nešto iza ponoći 17. jula iste godine. Gost voditelja Siniše Mihailovića, dr Đuretić je 1985. godine objavio je dvotomnu studiju "Saveznici i jugoslovenska ratna drama", koja je izazvala burne reakcije i osude tada vladajućeg komunističkog establišmenta. Sam autor kaže da je "jedva preživeo te dane" u kojima je njegova knjiga zabranjena i ubrzo nestala iz javnosti. Akademik Radovan Samardžić je u predgovoru ove knjige napisao da će knjiga izazvati ,,prelamanje epske istorije nadvoje”, što je vreme i pokazalo. Sam autor ove dvotomne studije o optužbama protiv njega kaže: "U centru svih inkriminacija bila je kvalifikacija da sam „nastojao da rehabilitujem zločinački četnički pokret”, da ga prikažem kao antifašistički. Činjenica je, međutim, da sam tada „rehabilitovao” oba srpska pokreta, i četnički i partizanski, ali i da sam vođu drugog sagledao u manipulativnom sklopu." Ovu interesantnu emisiju možete pogledati na linku http://rtrs.tv/av/player.php?id=18201&x=1

Pero Simić „Draža Mihailović – Na krstu sudbine“ – promocija knjige...

0
Na promociji knjige “Draža Mihailović – Na krstu sudbine“, koja je održana u prostorijama knjižare Laguna u SKC u Beogradu 7. novembra, autor Pero Simić, pored akademika Matije Bećkovića i istoričara Srdjana Cvetkovića, koji su govorili o njegovoj novoj knjizi, pozvao istoričara Predraga Ostojića. „Ovo je lep gest i redak primer u praksi da autor na dan promocije pozove gosta koji će demontovati jednu konstataciju iz knjige i on dovoljno govori o gospodinu Simiću, reči su istoričara Predraga Ostojića. Naime, gost na promociji knjige “Draža Mihailović – Na krstu sudbine” istoričar Predrag Ostojić ukazao je na jednu omašku koja je autoru promakla kada je u pitanju deo knjige koji se odnosi na zarobljavanje generala Mihailovića. Uverenje autora da je deo koji je izvučen iz konteksta jedne depeše, koju je Aleksandar Ranković u vreme operacije zarobljavanja generala Mihailovića marta 1946. uputio u Višegrad Slobodanu Peneziću Krcunu - “Bogdanka javlja Pobedi”, šifra ove operacije, Predrag Ostojić autor istorijske studije “Zarobljavanje generala Mihailovića” je negirao objasnivši da su Bogdanka i Pobjeda Miković devojke iz Rudog, koje su bile vrlo poverljivi kuriri na relaciji Mihailović (koji se tada nalazio u rejonu Dobrunske Rijeke) i njegovog punkta u Beogradu. „Tačnije one su sestre od tetke Srpka Medenice, obaveštajnog oficira Višegradske brigade JVuO, koji je u zimu 1945/46 bio zadužen za bezbednost i vezu generala Mihailovića.“, reči su Predraga Ostojića koje su izazvale pažnju brojnog auditorijuma ove promocije. Tom prilikom istoričar Predrag Ostojić je predao autoru njihove fotografije i istorijsku studiju Zarobljavanje generala Mihailovića, koje su razrešile njegovu dilemu. Autor Pero Simić se zahvalio na ovom prilogu i istakao da će se svakako u drugom izdanju ove knjige ispraviti ovu omašku. www. savremenaistorija.com

MERE ZAPRETILE DRAŽINOJ ČASTI

0
Da li će nedavno postavljanje ploče Aćif –efendije u Novom Pazaru, kojoj je prisustvovao i ministar bez portfelja u Vladi republike Srbije Sulejman Ugljanin poslužiti kao povod «da se ubuduće ne dozvole proslave godišnjica pravno i istorijski spornih događaja i ličnosti»? Da li će ovaj događaj biti povod da nova vlast u Srbiji i sudski proces o rehabilitaciji generala Mihailovića definitivno stavi ad acta? Odgovore na ova pitanja sigurno nećemo čekati dugo, jer se navodno već vrše pripreme predloga mera Vlade, kojima treba sprečiti da "sporni događaji iz prošlosti ugroze dobre međunacionalne odnose u Srbiji". Uz tekst objavljen u Večernjim novostima 08.08. 2012. prenosimo komentar istoričara Aleksandra Dinčića.

Popularni članci

Na hiljade knjiga spaseno od uništenja -„U Nedićevom Beogradu 1941-1944 nisu...

0
Iako su okupacione vlasti na početku Drugog svetskog rata naredile popis i uništavanje nepodobnih knjiga, uprava Univerzitetske biblioteke u Beogradu uspela je da, na hiljade vrednih naslova, sačuva od uništenja. Sredinom 1942. godine, nemačke vlasti naredile su zaposlenima u Univerzitetskoj biblioteci u Beogradu da popišu i uklone sve knjige čije su autore smatrali antinemačkim i prosovjetskim. Prema sačuvanim dokumentima, na popisu su se našla dela jevrejskih autora, domaćih pisaca, ali i svetskih klasika. Spiskovi "nepodobnih" knjiga i autora prvi put su predstavljeni javnosti prošle godine, a sa njima je otkivena i tajna kako su srpski bibliotekari uspeli da od uništenja sačuvaju na stotine naslova.

Komentari