Najnovije

Престолонаследник Александар честита Дан државности грађанима Србије 15.фебруар 2015

Мало је дана који нам дају толико поуздане наде, као што је наш празник Сретење. Дан који нас подсећа да и природа и људи сваком студеном времену стану на крај. То је давало снагу мом претку Карађорђу и устаницима, то даје истрајност нама Карађорђевићима и нашем народу. Србија има срећу да се два догађаја, који је споља и изнутра формирају као државу, историјски поклапају по датуму. Устанак из 1804. којим је почело територијално утемељење модерне Србије, дакле у односу на друге; и доношење Сретењског устава 1835. од стране својих, народних представника. Ми, поштовани грађани, данас славимо слободу и независност на простору у коме живимо и славимо што је тај простор држава коју настојимо да уређујемо по највишим грађанским законима и у којој све време унапређујемо демократска начела, људска права и поштовање свих верских опредељења и националности. Зато и ја и моја породица, заједно са вама, Сретење доживљавамо као дан када обележавамо прошлост а припремамо и славимо будућност Србије“ – истакао је Престолонаследник Александар у својој честитци.

O Srbima ni reči… Srbi nisu zaboravili, ali Nemci jesu!

Okupatorska podela Kraljevine Jugoslavije 1941. Proteklih meseci se često govorilo i pisalo, prikazivani su i TV prilozi o početku Velikog rata kao i o sedamdesetogodišnjici oslobođenja Beograda u II. Svetskom ratu. Pojavilo se bezbroj knjiga o tom ratu, organizovano je mnogo akademija i stručnih skupova, a proslava oslobođenja Beograda bila je krunisana posetom ruskog predsednika Vladimira Putina i vojnom paradom davno zastarelog srpskog naoružanja i od srpskih prozapadnih moćnika uništene armije, svedene na nivo policijskih snaga.

ПРОМОЦИЈА РАВНОГОРСКОГ КАЛЕНДАРА ЗА 2015. ГОДИНУ

У уторак 27. јануара 2015., на Савиндан у просторијама Српског покрета обнове у Београду одржана је промоција Равногорског календара за 2015. Организатори ове промоције били су: Републичка асоцијација за неговање тековина Равногорског покрета и Удружење припадника ЈВуО 1941-1945 из Београда. Календар већ дуги низ година окупља бројне припаднике и поштоваоце Равногорског покрета и традиционално се представља јавности у јануару месецу. О календару за 2015. говорили су председник Републичке асоцијације за неговање тековина Равногорског покрета господин Александар Чотрић, Милош Павковић, члан председништва Организације Краљевина Србија, у име аутора календара, као и председник Удружења припадника ЈВуО 1941-1945 господин Душан Ђукић и секретар Љуба Радојловић, Захваљујући господину Милошу Павковићу редакција www.savremenaistorija.com добила је текст његове беседе, коју овде доносимо у целини.

Doktor Ludvik Hiršfeld – Spasao [Srpsku] vojsku i narod od tifusa

Doktor Ludvik Hiršfeld, gotovo zaboravljeni bakteriolog koji nam je bezgranično pomogao u Velikom ratu. Tvorac petovalentne vakcine 1915. u Valjevu. Odbio da se kao strani lekar evakuiše i sa našim vojnicima prešao Albaniju. POTRESNI izveštaji Arčibalda Rajsa o stravičnim zločinima austrougarskih vojnika nad civilima u Mačvi 1914. godine, a potom i vesti o epidemiji pegavog tifusa u Srbiji, "presudili" su da se početkom 1915. godine doktor Ludvik Hiršfeld iz mira profesora Ciriškog univerziteta uputi u Valjevo, u "srpsku dolinu smrti". Nije ovog čuvenog poljskog bakteriologa sprečila ni opaska znamenitog kolege, oftalmologa Ota Haba, da "ako hoće da izvrši samoubistvo ne mora da putuje tako daleko". Hiršfeld je, pak, smatrao da bi baš zato što je imunolog i bakteriolog, trebalo da bude među srpskim stradalnicima, da im pomogne koliko može.

OBELEŽENO 70 GODINA SVETOSAVSKOG KONGRESA –

0
U organizaciji Udruženja pripadnika Jugoslovenske vojske u Otadžbini 1941-1945. godine, Republičke asocijacije za negovanje tekovina Ravnogorskog pokreta, Kraljeve omladine i Srpskog pokreta obnove održan je 24. januara skup povodom sedamdeset godina od Svetosavskog kongresa, koji se sastao u selu Ba. Ovom prilikom predstavljen je i kalendar za 2014. godinu koji su zajednički priredili i objavili Udruženje i Asocijacija. Kalendar je povodom sto godina od početka Velikog rata posvećen učešću Dragoljuba Mihailovića u Balkanskim ratovima i Prvom svetskom ratu, u kojima se hrabro borio za oslobođenje srpskog naroda i srpskih zemalja, za šta je Mihailović bio odlikovan visokim ordenima Kraljevine Srbije, ali i jednim engleskim odlikovanjem.

Pero Simić „Draža Mihailović – Na krstu sudbine“ – promocija knjige...

0
Na promociji knjige “Draža Mihailović – Na krstu sudbine“, koja je održana u prostorijama knjižare Laguna u SKC u Beogradu 7. novembra, autor Pero Simić, pored akademika Matije Bećkovića i istoričara Srdjana Cvetkovića, koji su govorili o njegovoj novoj knjizi, pozvao istoričara Predraga Ostojića. „Ovo je lep gest i redak primer u praksi da autor na dan promocije pozove gosta koji će demontovati jednu konstataciju iz knjige i on dovoljno govori o gospodinu Simiću, reči su istoričara Predraga Ostojića. Naime, gost na promociji knjige “Draža Mihailović – Na krstu sudbine” istoričar Predrag Ostojić ukazao je na jednu omašku koja je autoru promakla kada je u pitanju deo knjige koji se odnosi na zarobljavanje generala Mihailovića. Uverenje autora da je deo koji je izvučen iz konteksta jedne depeše, koju je Aleksandar Ranković u vreme operacije zarobljavanja generala Mihailovića marta 1946. uputio u Višegrad Slobodanu Peneziću Krcunu - “Bogdanka javlja Pobedi”, šifra ove operacije, Predrag Ostojić autor istorijske studije “Zarobljavanje generala Mihailovića” je negirao objasnivši da su Bogdanka i Pobjeda Miković devojke iz Rudog, koje su bile vrlo poverljivi kuriri na relaciji Mihailović (koji se tada nalazio u rejonu Dobrunske Rijeke) i njegovog punkta u Beogradu. „Tačnije one su sestre od tetke Srpka Medenice, obaveštajnog oficira Višegradske brigade JVuO, koji je u zimu 1945/46 bio zadužen za bezbednost i vezu generala Mihailovića.“, reči su Predraga Ostojića koje su izazvale pažnju brojnog auditorijuma ove promocije. Tom prilikom istoričar Predrag Ostojić je predao autoru njihove fotografije i istorijsku studiju Zarobljavanje generala Mihailovića, koje su razrešile njegovu dilemu. Autor Pero Simić se zahvalio na ovom prilogu i istakao da će se svakako u drugom izdanju ove knjige ispraviti ovu omašku. www. savremenaistorija.com

Princ Aleksandar Karadjordjevic: „Možda sam problem za vladu.“ –

0
Princ Aleksandar Karađorđević o razlozima za neučestvovanje u obeležavanju 100. godišnjice Velikog rata u Srbiji i odnosima sa vlašću. Možda sam problem za vladu Razočaran sam nedostatkom poštovanja za moje pretke, ne šalju mi ni pozivnice Postoje strašna kršenja ljudskih prava moje porodice i mene, koja treba rešiti To što smo dobili spomenik ruskom caru Nikolaju Drugom pre nego što su spomenike dobili vladari naše krvi je vrlo interesantno, ali i tužno. Samo diktatori čiste istoriju: Princ Aleksandar Karađorđević Ova godina bila je veoma važna zbog naše istorije, ali sam konstatovao da u Srbiji nije bilo mnogo prilika da se vidi šta su moji preci - kraljevi Petar Prvi Oslobodilac i Aleksandar Prvi Ujedinitelj radili pre 100 godina, iako su veoma važni ljudi za našu istoriju.

Popularni članci

Srpko Medenica (1924 – 1951) ubijen prije 66 godina u akciji...

0
U kući Bjelovića u selu Lunići opština Priboj u večernjim satima 13. januara 1951.godine ubijen je Srpko Medenica*, poručnik JVuO, obavještajni oficir Višegradske brigade JVuO komandanta majora Dragiše Vasiljevića. U vrijeme akcije zarorobljavanja generala Mihailovića Medenica je bio zadužen za obavještajne poslove vezane za bezbjednost armijskog generala Dragoljuba Draže Mihailovića, komandanta JVuO. Akcija pripadnika UDB, okončana je ubistvom Srpka Medenice iz Višegrada i Ivana Šljukića iz prijepoljskog sela Babine. Treći član grupe Dušan Rađen iz sela Tukovi, mjesto Štrpci, opština Rudo u pucnjavi te večeri, teško je ranjen i pod okriljem mraka se uspio izvući iz kuće i privremeno skloniti u jednu planinsku kolibu iznad sela Lunići u predjelu Crnog Vrha, gdje su ga pripadnici milicije poslije par dana i pronašli mrtvog. ____________________________________________________________ *Srbobran Srpko Medenica rođen 15. maja 1924 u Višegradu, ubijen u selu Lunići opština Priboj 13. januara 1951.

Komentari