Najnovije

POČINjE OBNOVA SPOMEN – KAPELE U VARDIŠTU

Visegrad, 21. FEBRUARA /SRNA/ - Obnova spomen-kapele u Vardištu kod Višegrada počeće ove godine, kada se navršava jedan vijek od pogibije 440 boraca na tom mjestu u Prvom svjetskom ratu. Spomen-kapela u Vardištu, u čijem suterenu se nalazi i kosturnica, podignuta je 1932. godine kao znak sjećanja na stradanje srpskih vojnika 1915. godine. Incijativa o njenoj obnovi potekla je od Srpskog sokolskog društva "Soko" iz Dobruna i Crkvene opštine Vardište. Projekat obnove narednih dana napraviće građevinska sekcija koja djeluje pri sokolskom društvu, a nakon toga počeće i prve aktivnosti u koje će se uključiti članovi svih sekcija "Sokola". Predsjednik Odbora za obnovu i sanaciju arhimandrit Jovan Gardović najavio je da će uskoro uputiti poziv resornim ministarstvima vlada Republike Srpske i Srbije, opštini Višegrad, Mitropoliji dabrobosanskoj, boračkoj i drugim patriotskim organizacijama da se uključe u obnovu. Arhimandrit Jovan kaže da će radovi na obnovi potrajati do naredne godine.

Dirljiva priča o jednom srpskom vojniku i njegovom psu (Luka Soldatović i njegov pas Tref)

Kada je izbio Prvi svetski rat 1914. godine Luka Soldatović se zatekao u Beogradu, gde se javio na zborno mesto kao rezervni narednik-telegrafista. Komandira voda je obavestio da, pošto je lovac, ima psa, koga, budući da je samac, nema kome da ostavi i zamolio za odobrenje da ga povede sobom. Komandir voda se složio i pas je krenuo sa Lukom na front. Pas, koga je zvao Tref, bio je nemački dugodlaki ptičar, odlično dresiran i izvežban za lov na fazane i divlje patke. Iznad svega, bio je veoma privržen svome gospodaru. Lukin vod je pripadao puku iz sastava poznate Drinske divizije, a on je, kao narednik, komandovao sastavom od desetak vojnika, koji su nosili mobilni telegraf, poljske telefone kao i motalice s kablovima i svi su bili naoružani puškama. Luka je pored puške i službenog pištolja poneo i svoj privatni lovački revolver.

Престолонаследник Александар честита Дан државности грађанима Србије 15.фебруар 2015

Мало је дана који нам дају толико поуздане наде, као што је наш празник Сретење. Дан који нас подсећа да и природа и људи сваком студеном времену стану на крај. То је давало снагу мом претку Карађорђу и устаницима, то даје истрајност нама Карађорђевићима и нашем народу. Србија има срећу да се два догађаја, који је споља и изнутра формирају као државу, историјски поклапају по датуму. Устанак из 1804. којим је почело територијално утемељење модерне Србије, дакле у односу на друге; и доношење Сретењског устава 1835. од стране својих, народних представника. Ми, поштовани грађани, данас славимо слободу и независност на простору у коме живимо и славимо што је тај простор држава коју настојимо да уређујемо по највишим грађанским законима и у којој све време унапређујемо демократска начела, људска права и поштовање свих верских опредељења и националности. Зато и ја и моја породица, заједно са вама, Сретење доживљавамо као дан када обележавамо прошлост а припремамо и славимо будућност Србије“ – истакао је Престолонаследник Александар у својој честитци.

O Srbima ni reči… Srbi nisu zaboravili, ali Nemci jesu!

Okupatorska podela Kraljevine Jugoslavije 1941. Proteklih meseci se često govorilo i pisalo, prikazivani su i TV prilozi o početku Velikog rata kao i o sedamdesetogodišnjici oslobođenja Beograda u II. Svetskom ratu. Pojavilo se bezbroj knjiga o tom ratu, organizovano je mnogo akademija i stručnih skupova, a proslava oslobođenja Beograda bila je krunisana posetom ruskog predsednika Vladimira Putina i vojnom paradom davno zastarelog srpskog naoružanja i od srpskih prozapadnih moćnika uništene armije, svedene na nivo policijskih snaga.

Doktor Veselin Đuretić, istoričar u emisiji RT Republike Srpske “Nekad bilo”

0
Gost Radio-televizije Republike Srpske u emisiji "Nekad bilo" voditelja Siniše Mihailovića u sredu 25. aprila 2012. od 20, 10 časova bio je doktor Veselin Đuretić, istoričar iz Beograda. Povod za gostovanje dr Đuretića je svakako veliko interesovanje i burne reakcije u Regionu za proces rehabilitacije, odnosno poništenja sudske presude armiskom generalu Dragoljubu Mihailoviću, koja je izrečena 15. jula 1946. godine, a kojom je on osuđen na smrtnu kaznu, koja je, najverovatnije izvršena, nešto iza ponoći 17. jula iste godine. Gost voditelja Siniše Mihailovića, dr Đuretić je 1985. godine objavio je dvotomnu studiju "Saveznici i jugoslovenska ratna drama", koja je izazvala burne reakcije i osude tada vladajućeg komunističkog establišmenta. Sam autor kaže da je "jedva preživeo te dane" u kojima je njegova knjiga zabranjena i ubrzo nestala iz javnosti. Akademik Radovan Samardžić je u predgovoru ove knjige napisao da će knjiga izazvati ,,prelamanje epske istorije nadvoje”, što je vreme i pokazalo. Sam autor ove dvotomne studije o optužbama protiv njega kaže: "U centru svih inkriminacija bila je kvalifikacija da sam „nastojao da rehabilitujem zločinački četnički pokret”, da ga prikažem kao antifašistički. Činjenica je, međutim, da sam tada „rehabilitovao” oba srpska pokreta, i četnički i partizanski, ali i da sam vođu drugog sagledao u manipulativnom sklopu." Ovu interesantnu emisiju možete pogledati na linku http://rtrs.tv/av/player.php?id=18201&x=1

Predrag Ostojić, Crnogorska Sandžačka vojska na Gornjodrinskom frontu (1914-1915)

0
Nova knjiga istoričara Predraga Ostojića "Crnogorska Sandžačka vojska na Gornjodrinskom frontu (1914-1915)" otkriva nove činjenice o događajima koji su se desili pre više od 100 godina i koji su obeležili, ne samo vreme ratno, vreme stradanja, već i vreme kada se, čašću i obrazom, kada su delom ispisivane najslavnije stranice naše istorije. Recezenti ove knjige prof.dr Mira Radojević i docent dr Aleksandar Životić ocenili su ovu knjigu veoma visokom ocenom i preporučili je kako stručnoj tako i široj čitalačoj publici, svima onima, koji nisu imali priliku da bolje upoznaju vreme i događaje koji su tema ove knjige. Knjiga govori o ulozi crnogorske Sandžačke vojske serdara Janka Vukotića u ratnim operacijama na Gornjodrinskom frontu u jednoj ofanzivnoj i dve defanzivne faze, kada je dovoljno dugo branjen pravac prodora austrougarskih snaga od Drine prema Priboju, Prijepolju i Sjenici i njihov pokušaj presecanja odstupnice i uništenja srpske vojske u odstupanju. Interesantno je da se autor, kako su to primetili i recezenti, nije upuštao u zakulisne radnje, koje su više puta tokom ratnih operacija pretile da poremete odnose "među braćom", već je njegov predmet interesovanja bio isključivo front, ratnik i ratnici, koji su nadčovečanskim naporom branili svaki pedalj, svaku stopu svoje otadžbine i slobode. Punih petnaest meseci crnogorska Sandžačka vojska odolevala je višestruko brojnijem i tehnički opremljenijem protivniku i kako su primetili savremenici "odužila se srpstvu vo vijeki vjekov amin" Bez sumnje, ova knjiga naći će svoje mesto u ravetljavanju događaja u vremenu, koje je bilo prosto zaboravljeno, odnosno zabranjeno, jer kako drugačije protumačiti da bitka na Vihri kod Rudog i stradanje 110 regruta crnogorske Sandžačke vojske u jednom danu 2. decembra 1914. nije zalužilo spomen obeležje, a stradanje 7 partizana i desetak italijanskih vojnika u Drugom svetskom ratu na gotovo istom mestu bude obeleženo i slavljeno kao prva velika bitka Prve proleterske brigade. Nesumnjivo, autor je ovom knjigom podigao jedan svojevrstan spomenik stradalim ratnicima i na taj način njihova imena upisao u knjigu nezaborava. redakcija www.savremenaistorija.com

MUSLIMANI, A ČETNICI: Borili se s Dražom za kralja, nikad s...

0
U vojsci Draže Mihailovića bio je veliki broj muslimana, koji su uvek radije prilazili Čiči nego Titu, jer je komunizam za njih uvek bio bezbožništvo. Telegraf vam donosi priču o nekima od njih Malo ljudi u Srbiji zna da se u Četničkom pokretu u toku Drugog svetskog rata protiv fašizma, a zajedno sDragoljubom Dražom Mihailovićem, borio veliki broj muslimana, a neki od njih su bili i slavni predstavnici Ravne gore. Slike Draže s narodom, ali i ratne fotografije četničkog vojvode Telegraf je objavljivao u prethodnom periodu, ali na konkurs pisca Miloslava Samardžića da se nađe slika Josipa Broza Tita s narodom pre rata još niko nije odgovorio. Slika nema, pa nema. - Čak je naznačeno da to ne mora biti slika sa srpskim civilima. Neka bude, na primer, s muslimanima. Ako su muslimani zaista podržavali komuniste, da li je Broz makar jednom posetio neko muslimansko selo, naselje, kuću… Gde je slika? – pita se Samardžić.

Na današnji dan 10.aprila 1941.proglašena Nezavisna država Hrvatska

0
Stvaranjem NDH na delu teritorije Kraljevine Jugoslavije, koja je obuhvatala uglavnom današnje teritorije Hrvatske, Bosne i Hercegovine i deo Srbije, otpočeo je proces "rasparčavanja" odnosno okupatorske podele Kraljevine Jugoslavije. Novostvorena država NDH, je već po dolasku poglavnika Ante Pavelića i formiranja prve vlade, oslonjena u potpunosti na Nemačku, otpočela sprovodjenje etničke i rasne diskriminatorske politike, koja će dovesti do najvećeg stradanja srpskog naroda u njegovoj istoriji.

Popularni članci

DRAŽA – SMRT DUŽA OD ŽIVOTA (2) – Medalje preko nišana...

0
PROMOCIJA održana U PETAK 22.juna Knjiga DRAŽA - SMRT DUŽA OD ŽIVOTA, na osnovu koje je napravljen ovaj feljton, promovisana je u petak 22.juna u Beogradu. Na promociji je govorio akademik Matija Bećković, urednik Petar Arbutina i autor Pero Simić, koga su hrvatski i slovenački novinari i istoričari 2009. proglasili "najboljim poznavateljem Tita u svetu" i "najvećim svetskim titologom".

Komentari