Najnovije

Предраг В. Остојић, Бедем на Дрини (Од Дрине до Мојковца), Београд 2025.

Предраг В. Остојић, Бедем на Дрини (Од Дрине до Мојковца), Београд 2025. Рецензија: Први светски рат заузима изузетно важно место у колективном памћењу Срба. То „време...

На данашњи дан 1946. заробљен је генерал Драгољуб Дража Михаиловић

На данашњи дан 13. марта 1946. године, прије 79 година, заробљен је армијски генерал Драгољуб Дража Михаиловић (1893-1946), начелник штаба Врховне команде и министар...

Дан сjећања на жртве холокауста, геноцида и других жртава фашизма у Другом свjетском рату

СТРАДАЊЕ СРБА У ИСТОЧНОЈ БОСНИ У ДРУГОМ СВЈЕТСКОМ РАТУ Окупаторска војска, углавном њемачко-италијанске јединице, су послије капитулације Краљевине Југославије биле суочене са отпором углавном српског...

Na današnji dan – 10. aprila 1941. godine osnovana Nezavisna Država Hrvatska

«Hrvatski narode! Božija providnost i volja naših saveznika, te mukotrpna višestoljetna borba hrvatskog naroda i velika požrtvovnost našeg poglavnika dr Ante Pavelića, te ustaškog...

[Britanski istoričar] Hejstings pobija tezu da je Srbija kriva za Prvi...

0
Dok se savremena srpska istoriografija još ozbiljno ne uključuje u debatu o uzrocima tog velikog rata, britanski istoričar napada revizionistički pristup koji krivi Srbiju Maks Hejstings: Potpuno je bespredmetno odnositi se prema događajima iz 1914.kao prema misteriji iz romana Agate Kristi i tražiti pištolj koji se dimi jer ga niko ne može pronaći U susret stotoj godišnjici početka Prvog svetskog rata zahuktava se i bitka oko interpretacije uzroka za izbijanje katastrofe koja je odnela više od 15 miliona života. Posle obimne studije "Mesečari: Kako je Evropa krenula u rat 1914", kojom je njen autor, profesor sa Kembridža, Kristofer Klark postavio temelje za revizionistički stav prema kome se Nemačka pere od odgovornosti za izbijanje rata i odgovornost prebacuje na srpski nacionalizam, stigao je žestok kontranapad iz pera britanskog istoričara Maksa Hastingsa. On u knjizi efektnog naslova "Katastrofa: Evropa odlazi u rat 1914" nema dileme oko toga ko su loši momci koji su gurnuli Evropu u Prvi svetski rat i to su, tvrdi, isključivo Nemci i Austrijanci.

Posle četiri decenije zabrane američka knjiga o Draži [„Streljanje istorije“]

0
Posle četiri decenije, u SAD je dato zeleno svetlo za objavljivanje knjige pukovnika Roberta Mekdauela „Streljanje istorije“. Za razliku od Tita, Mihailović se borio protiv nacista od prvog do poslednjeg dana rata, tvrdi pukovnik Mekdauel, koji je u drugoj polovini 1944. kao saveznički oficir za vezu boravio u Mihailovićevoj komandi. Zbog svog stava da je general Mihailović jedini delotvorni nosilac otpora Hitleru i njegovim slugama u Jugoslaviji, po povratku sa vojne misije pukovnik Mekdauel je, u zimu 1944, udaljen sa mesta šefa Odeljenja za Jugoistočnu Evropu. Kako se danas otkriva, Titov režim je 1970. godine „zahtevao“ od američkog državnog sekretarijata da se profesor Mekdauel osudi na smrt, a da se njegov rukopis knjige „Streljanje istorije“ spali!

Grob nema strana (24)

0
Akademik Matija Bećković Majke i udovice su ponavljale: “Da znadoh gde mu je grob, kao da bi se vratio živ” ALBANSKA I BOSANSKA GOLGOTA Akademik Matija Bećković, na pomenu stradalnicima iz Velikog zbjega, od Zidanog mosta do Kočevskog roga, pored ostalog, rekao je: “Od svog naroda do smrti se nisu odvajali sveštenici Crnogorsko-primorske mitropolije, sa mitropolitom na čelu, sveštenomučenikom Joanikijem, čiji praznik slavimo u sutrašnji dan. Golgoti preko Albanije pridružila se golgota preko Bosne, Hrvatske i Slovenije, koja je okončana jednim od najvećih zločina Drugog svetskog rata i novije istorije.”

Dan kada je završen Veliki (Prvi) svetski rat

0
Jedanaestog dana, jedanaestog meseca, u jedanaest časova 1918. godine zvanično su prestala ratna dejstva u Prvom svetskom ratu. Primirje su u Kompjenju u Francuskoj, u specijalnom vagonu maršala Ferdinanda Foša, 11. novembra 1918. godine potpisale Nemačka i zemlje Antante negde između 5.12 i 5.20 sati izjutra, ali istorijski izvori navode da je on zvanično stupio na snagu od jedanaest sati istog dana. Nemačka se tog 11. novembra predala i tada je dogovoreno da prestanu oružani sukobi. Smatra se da je kanadski vojnik Džordž Lorens Prajs poslednja žrtva Prvog svetskog rata. On je poginuo od ruke nemačkog snajperiste u 10.58 časova 11. novembra 1918. godine. Posle potpisivanja primirja, nastavljeni su pregovori o uslovima mira. Oni su dogovoreni Versajskim mirom, potpisanim 28. juna 1919. godine. Tim događajem i zvanično je okončan Prvi svetski rat. Inače, vagon u kojem je potpisano primirje Adolf Hitler odabrao je 1940. godine, kao mesto gde je Francuska potpisala svoju kapitulaciju. Istorijski vagon uništen je u savezničkom bombardovanju Berlina. Broj žrtava u prvom svetskom ratu (vojnih i civilnih) bio je preko 37 miliona - preko 15 miliona mrtvih i 22 miliona ranjenih. U broj mrtvih ulazi skoro 9 miliona vojnih žrtava i oko 6,6 miliona ranjenih. Sile Antante su izgubile više od 5 miliona vojnika a Centralne sile više od 3 miliona. Srbija je imala oko 1.100.000 stradalih od čega oko 450.000 vojnika i oko 650.000 civila. Materijalna šteta je bila ogromna. Ukupan broj žrtava je i danas predmet brojnih rasprava.

Popularni članci

Rat se mogao završiti ranije – Povodom 9. maja 1945. godine...

5
Zašto se Drugi svetski rat u Evropi, a najpre na Balkanu, nije završio do kraja 1943, ili 1944. godine, kako je predviđao britanski premijer, i ministar odbrane, Vinston Čerčil, i kako je nalagala strategija i operacijski razvoj sukobljenih vojski? Posle zaustavljanja ofnazivnih snaga Vermahta u operaciji “Barbarosa” ispred Moskve krajem 1941. godine, britanski premijer Čerčil procenjivao je dužinu trajanja rata. Krajem decembra te iste godine govorio je: “Možemo se nadati da ćemo, čak i ako ranije ne dođe ni do kakvog nemačkog sloma, dobiti rat krajem 1943, ili 1944. godine. Možda bi bilo korisno da sad objavimo svoju nameru da 1943. godine pošaljemo oslobodilačke armije u Evropu. To bi pružilo nadu podjarmljenim narodima i sprečilo bilo kakvu pogodbu između njih i nemačkih zavojevača”. (V. Čerčil, Drugi svetski rat, t. 3, str. 606)

Kobni zaokret Engleza (22)

Komentari