Najnovije

Предраг В. Остојић, Бедем на Дрини (Од Дрине до Мојковца), Београд 2025.

Предраг В. Остојић, Бедем на Дрини (Од Дрине до Мојковца), Београд 2025. Рецензија: Први светски рат заузима изузетно важно место у колективном памћењу Срба. То „време...

На данашњи дан 1946. заробљен је генерал Драгољуб Дража Михаиловић

На данашњи дан 13. марта 1946. године, прије 79 година, заробљен је армијски генерал Драгољуб Дража Михаиловић (1893-1946), начелник штаба Врховне команде и министар...

Дан сjећања на жртве холокауста, геноцида и других жртава фашизма у Другом свjетском рату

СТРАДАЊЕ СРБА У ИСТОЧНОЈ БОСНИ У ДРУГОМ СВЈЕТСКОМ РАТУ Окупаторска војска, углавном њемачко-италијанске јединице, су послије капитулације Краљевине Југославије биле суочене са отпором углавном српског...

Na današnji dan – 10. aprila 1941. godine osnovana Nezavisna Država Hrvatska

«Hrvatski narode! Božija providnost i volja naših saveznika, te mukotrpna višestoljetna borba hrvatskog naroda i velika požrtvovnost našeg poglavnika dr Ante Pavelića, te ustaškog...

Na današnji dan 13.marta 1946. pre 71. godinu zarobljen je armijski...

0
Na danasnji dan 13. marta 1946. godine, pre sedamdest i jednu godinu zarobljen je armijski general Dragoljub Draža Mihailović, načelnik štaba Vrhovne komande i ministar vojni Vlade Kraljevine Jugoslavije od januara 1942 do druge polovine maja 1944. Operacijom zarobljavanja sa najvišeg vrha, tadašnjeg komunističkog režima, rukovodio je lično, u odsustvu Josipa Broza, Aleksandar Ranković savezni ministar unutrasnjih poslova FNRJ. Operacija zarobljavanja izvedena u periodu od 6-13. marta 1946. godine. Prilikom zarobljavanja Ili bolje rečeno kidnapovanja generala Mihailovića u praskozorje 13. marta ubijeni su njegovi lični pratioci Nikola Majstorović i Blagoje Kovač, kao i komandant Višegradske brigade JVuO major Dragiša Vasiljević. Sa mesta događaja to jutro uspeo je pobeći pripadnik JVuO, Lazar Gajić, brat od strica Budimira Gajića, čoveka koji je lično generalu Mihailoviću izrazio sumnju u "grupu četnika" koja se nesmetano tih dana kretala terenom i koja je nepuna dva meseca, “uz pomoć Nikole Kalabića” pokušavala uspostaviti vezu sa komandantom JVuO”. "Grupu za hvatanje Mihailovića" predvodili su visoki oficiri Ozne potpukovnik Svetolik Lazarević i major Dragoljub Vasović, uz logističku podršku pukovnika Jova Kapičića, koji je pod šifrom "Marjan" iz rejona Višegrada, zajedno sa majorom Vladanom Bojanićem I odabranom grupom, vršio koordinaciju akcije sa saveznim ministrom Aleksandrom Rankovićem u Beogradu. Po okončanju akcije, to jutro, vršeći pretres na licu mjesta, pripadnici milicije su odneli kasu Vrhovne komande u kojoj je bilo 45 zlatnika I zobnicu sa dve kožne torbe sa dokumentima I ličnim stvarima generala Mihailovića, koje su ležale pored tela Nikole Majstorovića. _________________________________________________________________ Kosta Nikolić i Bojan Dimitrijević, Zarobljavanje i strijeljanje generala Dragoljuba Draže Mihailovića 1946., časopis Istorija XX veka, broj 2/2009, str. 11. “Prema istraživanju u dokumentaciji BIA, obavljenom 26. maja 2009, ustanovili smo da je verodostojna verzija prema kojoj je general Mihailović zarobljen od strane grupe OZN-e za Srbiju uz „pomoć“ Nikole Kalabića.”

Predrag Ostojić, Crnogorska Sandžačka vojska na Gornjodrinskom frontu (1914-1915)

0
Nova knjiga istoričara Predraga Ostojića "Crnogorska Sandžačka vojska na Gornjodrinskom frontu (1914-1915)" otkriva nove činjenice o događajima koji su se desili pre više od 100 godina i koji su obeležili, ne samo vreme ratno, vreme stradanja, već i vreme kada se, čašću i obrazom, kada su delom ispisivane najslavnije stranice naše istorije. Recezenti ove knjige prof.dr Mira Radojević i docent dr Aleksandar Životić ocenili su ovu knjigu veoma visokom ocenom i preporučili je kako stručnoj tako i široj čitalačoj publici, svima onima, koji nisu imali priliku da bolje upoznaju vreme i događaje koji su tema ove knjige. Knjiga govori o ulozi crnogorske Sandžačke vojske serdara Janka Vukotića u ratnim operacijama na Gornjodrinskom frontu u jednoj ofanzivnoj i dve defanzivne faze, kada je dovoljno dugo branjen pravac prodora austrougarskih snaga od Drine prema Priboju, Prijepolju i Sjenici i njihov pokušaj presecanja odstupnice i uništenja srpske vojske u odstupanju. Interesantno je da se autor, kako su to primetili i recezenti, nije upuštao u zakulisne radnje, koje su više puta tokom ratnih operacija pretile da poremete odnose "među braćom", već je njegov predmet interesovanja bio isključivo front, ratnik i ratnici, koji su nadčovečanskim naporom branili svaki pedalj, svaku stopu svoje otadžbine i slobode. Punih petnaest meseci crnogorska Sandžačka vojska odolevala je višestruko brojnijem i tehnički opremljenijem protivniku i kako su primetili savremenici "odužila se srpstvu vo vijeki vjekov amin" Bez sumnje, ova knjiga naći će svoje mesto u ravetljavanju događaja u vremenu, koje je bilo prosto zaboravljeno, odnosno zabranjeno, jer kako drugačije protumačiti da bitka na Vihri kod Rudog i stradanje 110 regruta crnogorske Sandžačke vojske u jednom danu 2. decembra 1914. nije zalužilo spomen obeležje, a stradanje 7 partizana i desetak italijanskih vojnika u Drugom svetskom ratu na gotovo istom mestu bude obeleženo i slavljeno kao prva velika bitka Prve proleterske brigade. Nesumnjivo, autor je ovom knjigom podigao jedan svojevrstan spomenik stradalim ratnicima i na taj način njihova imena upisao u knjigu nezaborava. redakcija www.savremenaistorija.com

„Novosti“ otkrivaju detalje najveće akcije spasavanja savezničkih pilota tokom Drugog svetskog...

0
Ne žaleći svoje živote, rizikujući živote svojih najmilijih, pripadnici JVuO i srpski seljaci štitili su i pružali utočište članovima posada oborenih savezničkih aviona koji su izgubili svaku nadu da će se ikada živi vratiti svojim porodicama. O ovom događaju u posleratnoj komunističkoj istorijografiji pisano je vrlo malo ili gotovo nikako. Šira javnost o herojstvu i žrtvovanju pripadnika JVuO i srpskih seljaka nije znala ništa, jer se o tome nije smelo znati. Posleratna filmska industrija snimila je niz filmova, koji se i danas bukvalno eksploatišu da bi se mladima prikazala borba jednih i izdajstvo drugih. "Otpisani", "Valter brani Sarajevo", "Bitka na Neretvi", "Bitka na Sutjesci"...samo su neki od eklatantnih propagandističkih filmova kojim je komunistička elita nastojala da potkrepi "klimave"priče o velikim borbama i velikim pobedama na kojima je počivala njihova vlast. Čak je i odlikovanje (Legion of Merit) za generala Mihailovića, koje mu je dodelio američki predsednik Truman, u čijem obrazloženju stoji i priznanje za spasene američke pilote, dugo skrivano, a napisi o herojstvu njegovih vojnika i srpskog naroda 1944 godine mogli su se pročitati samo u tzv. emigrantskoj štampi. O spasavanju članova posada oborenih savezničkih aviona kod nas se prvi ozbiljnije bavio i pisao Miodrag D. Pešić (“Misija Haljard”) i sam učesnik pomenutih događaja, a objavljivanjem knjige Gregori Frimena "Zaboravljenih 500" (Gregory A. Freeman “The Forgotten 500) stvoreni su uslovi za jedan holivudski spektakl, film kakav general Mihailović, njegovi hrabri vojnici i srpski narod zaslužeje. Film kojim bi se američka i svetska javnost odužila “ostavljenim”saveznicima. Ovom prilikom redakcija www.savremenaistorija.com zahvaljuje se Aleksandri Rebić, uredniku sajta www.generalmihailovich.com na dobroj i korektnoj sardnji.

Na današnji dan umro je Moša (Samuila) Pijade (1890-1957)

0
Rođen je 4. januara 1890. godine u Beogradu. Posle završene osnovne škole i niže gimnazije, 1905. godine, pohađao je zanatsko-umetničku školu u Beogradu, a od 1906. do 1910. je studirao slikarstvo u Minhenu i Parizu. Pored ovoga, bavio se aktivno i novinarstvom. Svoje novinarske korake započeo je 1910. godine. Od 1911. do 1912. godine bio je sekretar Udruženja novinarskih saradnika, a od 1913. do 1915. nastavnik crtanja u Ohridu.

Popularni članci

Nastavljen proces za rehabilitaciju Draže Mihailovića

0
25. januar 2013. | 03:00 → 16:14 | Izvor: Beta,RTV BEOGRAD - U Višem sudu u Beogradu danas je svedočenjem istoričara Branka Latasa nastavljen postupak za rehabilitaciju komandanta četničkog pokreta i Jugoslovenske vojske u otadžbini u Drugom svetskom ratu Dragoljuba Mihailovića. Saslušanje Latasa predložio je SUBNOR, a on će svoj iskaz završiti 22. februara, za kada je zakazan nastavak procesa. Viši sud će odluku o rehabilitaciji Mihailovića saopštiti pisanim putem. Latas je kazao da o krivičnom postupku protiv Mihailovića 1946. godine ne zna mnogo i da je s njim bio upoznat samo onoliko koliko mu je bilo potrebno za rad. "Smatram da sam pravni laik u toj materiji. Ne mogu da komentarišem pravna pitanja u vezi sa suđenjem Mihailoviću", rekao je Latas. On je kazao da mu nije poznato da je Vojno-istorijski institut, u kojem je bio zaposlen, prikupljao podatke vezane za krivični postupak. Latas je tokom svog rada, kako je naveo, došao do zaključka da je četnički pokret kolaboracionistički, a nikako antifašistički. "Mihailović nije izdao nijednu naredbu za borbu protiv okupatora", naveo je svedok.

Komentari