Branko Jevtić ”Ratni dnevnik Miloja Lazarevića“ – knjiga koja baca novo...
U subotu 01.marta u Gradskoj galeriji u Nevesinju upriličena je promocija knjige autora i priređivača, Branka Jevtića „Ratni dnevnik Miloja Lazarevića“, koja opisuje dešavanja na području Hercegovine za vrijeme Drugog svjetskog rata iz vizure oficira Jugoslovenske vojske u otadžbini.
Lazarevićev ratni dnevnik predstavlja dragocjeno svjedočenje o dešavanjima na prostorima istočne Hercegovine u teškim vremenima Drugog svjetskog rata i gubicima koje je ovaj kraj pretrpio. Nakon blagoslova sveštenika Mihajla Andrića, uvod u ovu promociju je napravila Ljilja Ivezić, direktor Narodne biblioteke u Nevesinju.
O ovom ratničkom dnevniku su govorili član Komisije za istoriju i njegovanje oslobodilačkih ratova Vojin Gušić, mr Momčilo Golijanin i sam autor, Branko Jevtić.
Virtualna Hercegovina je pripremila video reportažu sa ove promocije.
VIDEO http://www.virtualnahercegovina.com/index.php/medija-centar/televizija/4619-nevesinje-ratni-dnevnik-miloja-lazarevica-bacanovo-svjetlo#ixzz2uvyXB692
DRAŽA – SMRT DUŽA OD ŽIVOTA (6) Defile pete kolone
Pero Simić | 25. jun 2012.
TRAGIČAN BILANS BILANS preuranjenog ustanka četnika i partizana bio je sumoran: dok nisu ugušili ustanak u Srbiji, do 5. decembra 1941. Nemci su imali 203 poginula i 378 ranjenih. Ipak, gubici ustanika bili su 17 puta veći - ubijena su 3.562 borca, a gubici civilnog srpskog stanovništva bili su 55 puta veći od nemačkih i iznosili su 11.522. ljudi.
Dr Miloš Ković – Vrli novi svet zahteva novu istoriografiju –...
U Srbiji skoro da nema porodice koja u Prvom svetskom ratu nije izgubila neku mušku glavu. Danas, međutim, uoči stogodišnjice početka Velikog rata, kako je u svom vremenu nazivan,umesto da se spremamo da, bar sa onolikom posvećenošću s kojom po grobljima obeležavamo zadušnice, odamo poštu svojim junačkim i stradalničkim precima,mi seuporno preispitujemo i pitamo šta o njima, o Gavrilu Principu i Nikoli Pašiću, danas misli„Evropa”. Te mitske predstave iz srpskih kolektivnih fantazija – „Evropska unija”, „Zapad”, „Evropa”– baš kao nekada vile i karakondžule,ne obitavaju u sferi racionalnih promišljanja i debata unutar nacije kao zajednice građana, nego u zbunjenoj mašti sistematski kažnjavane i ponižavane podaničke gomile. S nekakvom čudnom, malograđanskom nelagodnošću naša javnost znatiželjnoiščekuje da čuje kakve to nove, sablažnjive „istine” o Prvom svetskom ratu i ulozi Srba u njemu imaju danam saopšte uvaženi istoričari iz belog sveta.
Na današnji dan [28.04.1918. godine] preminuo Gavrilo Princip / “Vostok” April...
Na današnji dan 28.04.1918. godine je preminuo Gavrilo Princip, atentator na austrougarskog prestolonaslednika Franca Ferdinanda u Sarajevu na Vidovdan 1914. Atentat je Beču poslužio kao izgovor za vojnu invaziju na Srbiju, čime je izazvan Prvi svetski rat.
Kaznu je služio u češkom Terezinu, gde je i umro od tuberkuloze 28. aprila 1918., malo pred kraj Prvog svetskog rata. Pri kraju života je bio zbog loših zatvorskih uslova vrlo oslabio i imao oko četrdeset kilograma.
U unutrašnjosti ćelije smeštene u tvrđavi Terezin, danas samo u zid ugrađeni okovi za koje je Gavrilo Princip bio svezan, svedoče o njegovoj mučeničkoj smrti. Na zidu ispred ćelije ugrađena je skromna ploča sa imenom zatvorenika, glavnog aktera sarajevskog atentata, koji je poslužio vladajućoj monarhiji da ultimatumom Srbiji započne jedan od najkrvavijih ratova u svetskoj istoriji.
Popularni članci
Povodi: Tekst posvećen stradalim srpskim vojnicima i oficirima u nemačkim logorima...
U blizini grada Osnabrika u Donjoj Saksoniji u vreme Drugog svetskog rata nalazio se nacistički logor. U oficirskom logoru VI C (OFLAG VI C Osnabrück Eversheide), tokom Drugog svetskog rata bili su zatočeni i oficiri bivše Jugoslovenske vojske. Među njima su bili poznati intelektualci: Oto Bihalji Merin, Milan Bogadnović, Stanislav Vinaver, Dušan Timotijević i mnogi drugi.
Pred kraj Drugog svetskog rata, kada je Nemačka već uveliko gubila bitke na svim frontovima i njena vojska bila u povlačenju, britanska avijacija se počevši od 6. decembra 1944.u 79 avio naleta fosfornim bombama obrušila na grad, ali i logor zarobljenih jugoslovenskih kraljevskih oficira i vojnika. Prilikom tih bombardovanja stradalo je 116 logoraša, a šezdesetak ih je bilo ranjeno.Porušeno je 68% grada i 85% gradskog jezgra je potpuno uništrno.
Kada su, potom Nemci počeli sa raseljavanjem preživelih, zarobljenike je kod Osterkapena ponovo bombardovala britanska avijacija. Tada je poginulo još 14 jugoslovenskih oficira.
Konačno, krajem rata, s proleća 1945. Britanci su oslobodili preživele jugoslovenske kraljevske oficire i vojnike. U znak sećanja ne nevino pobijene, srpska antikomunistička emigracija raseljena po celom svetu, inicirala je podizanje srpskog spomen hrama u Osnabriku, koji je izgrađen 1966. Nedaleko od hrama je staro vojničko srpsko groblje, kao i groblje srpskih emigranata iz čitave Evrope.
Komentari