Najnovije

KO SU BILI SRBI 1914. – MILOŠ KOVIĆ

Srbija je bila mnogo zavisnija od Austro-Ugarske nego danas od EU, ali 1914. se odupirala naređenjima koja su dolazila iz Beča. U vremenu u kome je zaista važno obeležiti stogodišnjicu početka Prvog svetskog rata mi od naše države dobijamo prilično zbunjene signale. Ukoliko se dogodi ono što se dogodilo sa Njegošem, to neće biti dobro, a šteta bi ovoga puta mogla da bude i veća, kaže Miloš Ković, istoričar, urednik knjige Srbi 1903-1914 u tri toma, čiji je prvi tom sa podnaslovom Intelektualna istorija predviđen da se pojavi na jesen ove godine.

OTKRIVAMO: OZNA ubila 56.000 Jugoslovena između 1944. i 1953. godine!

Među ubijenima su bili sveštenici, đaci, čuveni glumci, književnici, profesori univerziteta, domaćice, radnici... Princip je bio da se među one za koje se znalo da su izdajnici upiše neko sa zvučnim nemačkim prezimenom i pregršt imena nevinih građana, kojih su Udbaši želeli da se reše. Spiskovi likvidiranih su javno objavljivani na stubovima po gradu. Nimalo slučajno, po želji autora izložbe “U ime naroda! Politička represija u Srbiji 1944-53” istoričara dr Srđana Cvetkovića podaci o tome koliko je ljudi i na koji način likvidirala tajna policija u drugoj polovini 40-ih godina prošlog veka javnosti su obelodanjeni u nekadašnjoj zgradi Ozne, Agitpropa, CK KPJ u kojoj je danasIstorijski muzej Srbije

NAUČNO O NENAUČNOM – Status Vojske Kraljevine Jugoslavije u Drugom svetskom ratu

generalštabni pukovnik Živomir R. Podovac Jugoslovenska vojska Kraljevine Jugoslavije u Drugom svetskom (velikom) ratu, NIJE Vojska Ravnogorskog, niti „četničkog pokreta“, kako se ne naučno piše. Evo zašto. Vojske i paravojske na tlu Kraljevine Jugoslavije u Drugom velikom ratu U istoriji ratova, vojska nekog ideološkog pokreta je uvek u statusu - paravojske (nelegalne). One nisu imale utemeljenje u ustavnom i zakonodavnom pravu domicilne (svoje) države. Dakle, pored političkog delovanja, pokreti, bilo da su reakcionarni ili revolucionarni, nastojali su da osnuju i svoje oružane (vojne) formacije. Cilj osnivanja je da i nasilna sredstva upotrebe u ostvarivanju svojih ideoloških ciljeva. Ti ciljevi su, u stvari, ciljevi ideologije pokreta. Ideologija je strategija nastupanja pokreta. U istoriji, najčešći, cilj nastupanja je rušenje državne vlasti, društveno-političkog sistema, radi dovođenja neke interesne (ideološke) grupe na vlast, sa ili bez promene političko-društvenog sistema. Državna vlast svake države je ustanovljena ustavom ili dekretom - suverena. Suveren u demokratskim državama je - narod. U rojalističkim to je nasledni suveren - car, kralj, knez.. Savremeni sistem je poznat kao parlamentarna monarhija. U uredjenim državama položaj Vojske je određen Ustavom, kao najvišim pravnim aktom svake demokratske države. Iz njega, potom, proističu svi ostali zakonski akti o svim sastavnim činiocima u strukturi državnog sistema. Tako i o Vojsci. Zato su sve druge oružane formacije (snage), na teritoriji suverene države, dokle seže njena međunarodno priznata (suverena) i integralna teritorija - nezakonske i nelegalne. Nemaju - legitimnost. Ne samo u domicilnom (domaćem) nego i u međunarodnom pravnom poretku (sistemu). Samo Vojska postavljena na osnovama Ustava i Zakona o Vojsci, ima - državni legitimitet. Ona je jedino - legalna.

Drvar: Vrhunac propagandne promocije partizanskog maršala

U okviru Savezničke specijalne operacije i zamene amrijskog generala Mihailovića partizanskim maršalom Titom na vojnopolitičkoj sceni, britanski premijer V. Čerčil naređivao je (1.4.1944) svom ministru spoljnih poslova A. Idnu: “Sastavićete Kralju (jugoslovenski, Petar II) dobru deklaraciju, nateraćete ga da razreši dužnosti Purića (predsednik Vlade) i prekine svaku vezu sa Mihailovićem (vojni ministar, načelnik štaba VK i pomoćnik Vrhovnog komandanta); zatim ćete ga prisiliti da obrazuje vladu za nuždu na koju Tito neće popreko gledati. Tako nam bar ostaje mršava nada da ćemo kroz nastupajućih 5-6 nedelja izgraditi most između njih dvojice...” (Drugi svetski rat, t. 5, s. 456) pa će tako, kao “šlag na tortu”, uslediti nemačka Operacija “Konjički skok” (“Reselsprung”, 25.5-6.6.1944).

Oglas u “Službenom glasniku”: Da se javi Draža Mihailović

0
Tekst u "Večernjim novostima" pod naslovom "Oglas u Službenom glasniku: Da se javi Draža Mihailović, naveo nas je na razmišljanje o našoj stvarnosti i zloupotrebi jedne istorijske ličnosti u senzacionalističke i pre svega dnevno-političke svrhe. Najodlikovanijeg oficira XX veka, vođu prvog pokreta otpora u okupiranoj Evropi, ministra vojnog u tri vlade Kraljevine Jugoslavije (1942-1944.) priznate od Saveznika, čoveka kome je sudio i presudio sud jedne partije, koji nije imao pravo na žalbu i koji je pogubljen pre nego mu je i uručena presuda, oglasom traže da se javi... Kome i zašto? Kako i zbog čega? Da nije tragično bilo bi smešno! Generala Mihailovića, istorija je smestila na mesto koje mu pripada. On je odavno rehabilitovan, jer kako reče umni vladika Rade: „Pokolenja djela sude, šta je čije daju svakom!” Redakcija

Miro Miketić. Kroz pakao i natrag, knjiga III, Deo treći –...

0
Čekamo na brežuljku iznad desne obale Save, očekujemo da nam mutavac pokaže rukom da krenemo. Tamo, u pravcu gdje će nas voditi put, uzdiže se ogromna zgrada, ograđena visokim zidovima, a iza zidova vire krovovi u raznim oblicima, pokriveni crijepom crvenkaste boje. Tamni zidovi i veličina tvrđave zaprepašćuju. Ovako nešto nikada nijesam vidio. Da kažem, ovo je veliki grad, samo što je uhapšen zidovima, izgleda kao stočni tor, ali ograde nijesu baskije, nego kamen nasložen na kamen i drži grad u svojim šakama. Kad je ovo čudo ovoliko, mislim se, znači da je i ta Hrvatska ogromna zemlja, sa velikim gradovima, za razliku od naših varoši koje nijesu opkoljene zidovima. U naše varoši možeš da uđeš sa bilo koje strane. Možeš da zakucaš na vrata svakom domaćinu. Čak ni paščad neće lanuti na onoga koji kuca. A bogami u ovoj Hrvatskoj je sve nekako drugačije. Što se tiče početka i gledajući ovaj stijenama okovani grad u njoj je sve zabrinjavajuće. Ući u one zidine možda nije teško, ako te prime, ali izaći iz njih ne vjerujem da je lako. Vjerovatno samo kad jedan od ovih mutavaca pokaže rukom „napolje“.

Kosta Nađ:”Druže Tito rat je završen” (15.maj 1945. na Dravi)

3
Na danšnji dan 15 maja 1945. godine zvanično je završen Drugi svetski rat na prostoru Jugoslavije. Reči generala Koste Nađa komandanta Treće "partizanske" armije, koja se tih dana našla na prostoru Celovec - Celje - Maribor ": "Druže Tito rat je završen" (15.maj na Dravi) faktički su trebale označiti prestanak ratnih operacija. Međutim u Sloveniji, kao i u drugim krajevima Jugoslavije, tek tada je otpočeo završni čin obračuna sa svim neistomošljenicima i protivnicima komunizma, bez obzira da li su angažovani u vojnim formacijama ili su kao civili predstavljali moguću smetnju za uspostavljanje komunističkog poretka u Jugoslaviji. U Sloveniji, maja 1945. godine počinjen je masovni zločin o kome svedoče 581 evidentirana masovna grobnica u kojima se po proceni Komisije slovenačke vlade za otkrivanje masovnih grobnica nalazi oko 100.000 ljudi.

9. maj – Uz Dan pobede nad fašizmom Ispovest veteranke Crvene...

0
U Berlinu je 16 minuta posle ponoći potpisana bezuslovna kapitulacija nemačkih oružanih snaga. U ime Nemačke akt je potpisao feldmaršal Vilhelm Kajtel, u ime Sovjetskog Saveza maršal Georgij Žukov, a u ime zapadnih saveznika britanski vazduhoplovni general Artur Teder. Time je formalno završen Drugi svetski rat u Evropi. Veteranka Crvene armije Nadežda Vdovina u 89. godini se i dalje seća rata i Beograda u čijem je oslobađanju učestvovala i toplog odnosa Jugoslovena prema njoj. Danas se oporavlja od izliva krvi u mozak, ali sećanja na Beograd i ratne dane su i dalje živa. Kada je 1942 rat zakucao i na vrata Voronježa, Nadežda Vdovina još nije bila punoletna. Slagavši za godine prijavila se u dobrovoljce.

Popularni članci

Kraj Sekulinog carstva (20)

0
Simo Dubajić, jedan od neumornih partizanskih egzekutora u Sloveniji; Umor, glad, strah i neizvesnost lomili su ljude, obeshrabrivali ih, otupljivali čula. Zajedno su se povlačili poraženi Nemci, ustaše, domobrani, ljotićevci, četnici OBRAČUN Jedan krvavi, dakako ne i prvi, crnogorsko-crnogorski obračun završen je u Hrvatskoj. Oni, koji su nastavili put ka Sloveniji, nisu tada ni slutili da će uslijediti novi, najteži i najkrvaviji za samo koju nedjelju, tog promjenljivog proljeća posljednje godine Drugog svjetskog rata.

Represija u Srbiji 1944-1953.

Srbija u Velikom ratu

Komentari