Na danasnji dan pre sedamdest godina zarobljen je general Mihailović. Akcijom sa najvišeg vrha, tadašnjeg komunističkog režima, rukovodio je lično u odsustvu Josipa Broza, Aleksandar Ranković.
Operacija zarobljavanja izvedena u periodu od 6-13. marta 1946. godine. Prilikom akcije ubijeni su lični pratioci generala Mihailovića Nikola Majstorović i Blagoje Kovač, kao i komandant Višegradske brigade JVuO major Dragiša Vasiljević. Sa mesta događaja u Undrulji to jutro uspeo je pobeći Lazar Gajić, brat od strica Budimira Gajića, čoveka koji je lično generalu Mihailoviću izrazio sumnju u "grupu četnika" koja se nesmetano tih dana kretala terenom i koja je nepuna dva meseca uz "pomoć"majora Kalabića" bezuspešno pokušavala uspostaviti vezu sa komandantom JVuO. Ubačenu "grupu za hvatanje Mihailovića" predvodili su tada visoki oficiri Ozne Svetolik Lazarević i major Dragoljub Vasović uz logističku podršku pukovnika Jova Kapičića, koji je pod šifrom "Marjan" iz rejona Višegrada vršio koordinaciju akcije sa saveznim ministrom Aleksandrom Rankovićem u Beogradu.
Danas sedamdeset godina posle ovog događaja, više stotina prisutnih, odali su počast generalu Mihailoviću i pripadnicima JVuO, stradalim prilikom akcije zarobljavanja generala Mihailovića, koji je 17 jula 1946.ubijen posle montiranog sudskog procesa u Beogradu. Njegovo grobno mesto i danas je ostalo nepoznato.
"Nema groba i nema istine" kratak je komentar o golgoti srpskog naroda, koja na žalost traje i danas i čiji je kraj, još uvek nesaglediv.
Republička asocijacija za negovanje tekovina Ravnogorskog pokreta i Udruženje pripadnika JVUO 1941-1945. su u prostorijama Srpskog pokreta obnove Knez Mihailova 48 19 januara predstavili Ravnogorski kalendar za 2016.
Brojnim posetiocima, među kojima je bio veći broj mladih ljud, obratili su se u ime Asocijacije Aleksandar Čotrić, književnik, narodni poslanik u Skupštini Srbije, u ime Udruženja dr Dušan Đukić, predsednik, Ljuba Radojlović, generalni sekretar i Miloš Pavković, u ime priređivača ovog osmog po redu Ravnogorskog kalendara.
Pozdravljajući prisutne Aleksandar Čotrić je posebno istakao zadovoljstvo što skupu prisustvuje veliki broj mladih ljudi i pozdravio između ostalih sina đenerala Miroslava Trifunovića,Vojina i istoričare Predraga Ostojića i generalštabnog pukovnika Novicu Stevanovića.
U svom obraćanju Čotrić se osvrnuo i na rehabilitaciju generala Mihailovića, i dodao da Beograd mora imati trg ili ulicu đenerala Mihailovića, ali i da je potrebno da se na Adi Ciganliji, mestu njegove likvidacije podigne spomen obeležje.
Ljuba Radojlović je prisutne podsetio na proces rehabilitacije, generalu Mihailoviću, koji je bezmalo trajao punih 9 godina i istakao ulogu Udruženja pripadnika JVuO u pobedi pravde nad nepravdom i istine nad lažima Titoističkog posleratnog režima.
U ime organizatora prisutnim se zahvalio dr Dušan Đukić, predsednik Udruženja, koji je dao reč mladom Milošu Pavkoviću, priređivaču kalendara, Pozdravljajući prisutne Miloš Pavković je istakao da su prelepe fotografije koje su se našle u kalendaru deo privatne kolekcije istoričara Nemanje Devića, kome se tom prilikom i zahvalio.
Njegov govor donosimo u celini:
O ovoj izuzetnoj knjizi, svojevrsnoj enciklopediji mrtvih, govorili su pored autora potpukovnika u penziji Luke Nikolića, u ime izdavača biblioteke “Ljubiša Đenjić” iz Čajetine Dragan Novaković I istoričar Predrag Ostojić.
Pre promocije prikazan je film o Srbima u Sjevernoj Africi, a prisutne u Omladinskoj sali u Priboju pozdravio je organizator ove promocije gospodin Milisav Šalipur.
Autor je monografiju posvetio svom dedi Đunisiju Nikoliću vojniku, 4. puka III poziva, koji je zajedno sa dva brata jula meseca 1914. krenuo u rat za odbranu otadžbine Srbije. Nijedan od trojice braće nije se vratio u Zaovine, a Luka Nikolić je pronašao grob dede Đunisija na vojničkom groblju Menzel Burgibai, gde počiva zajedno sa 1790 srpskih vojnika.
Pet godina je Luka Nikolić, bivši potpukovnik JNA, tragao za srpskim vojničkim grobljima u Severnoj Africi. Po završetku Prvog svetskog rata na tlu Tunisa, Alžira I Maroka ostalo je 3.226 vojnika, od kojih se gotovo polovini ni ime nije znalo
Devetog januar je 1916, sa krstarice "Viktor Igo", u luci Bizerti u Tunisu, iskrcani su srpski vojnici, među kojima i mnogo ranjenih, iz 10. kadrovskog puka, majora Dragutina Gavrilovića. Većina njih nikada se nije vratila u otadžbinu. u severnoj Africi, po završetku Prvog svetskog rata, ostalo je 3.226 vojnika. Na nadgrobnim obeležjima zabeleženo je samo 1.743 vojnika. Njih 1.483 sahranjeno je bez imena i prezimena. Zanavek ostalo u tuđini.
U prepunoj Maloj sali Zadužbine Ilije M. Kolarca u utorak 20. oktobra 2015. godine predstavljena je knjiga „Smederevski kraj u Drugom svetskom ratu – ljudi i događaji“, istoričara Nemanje Devića.
Pred brojnim gostima iz stručne i naučne oblasti, politike i javnog života, velikim brojem studenata o knjizi su govorili Slobodan Gavrilović, bivši direktor „Službenog glasnika“ , koji je svojevremno objavio i prvu knjigu istoričara Nemanje Devića, „Istina pod ključem“i istoričari dr Srđan Cvetković i dr Mira Radojević, mentor master rada mladog istoričara, kojeg je on i uobličio u knjigu, koja govori o ljudima i događajima u Smederevskom kraju u Drugom svetskom ratu.
U obraćanju promotera čule su se mnogobrojne pohvale na račun autora i njegovog rada, koji je vremenski obuhvata period Drugog svetskog rata, a prostorno teritoriju jednog grada, dve varoši i 49 naselja.
Komentari