Najnovije

Комеморација у Камничкој Бистрици Црногорцима, Бокељима и Херцеговцима умореним маја и јуна 1945.

У суботу 12. јуна 2021. одржани су у долини Камничке Бистрице, близу Љубљане, литургија и помен за душе између 3.500 и 6.000 жртава који...

Осврт историчара Момира Нинковића на књигу „Рудо у Великом рату (1914-1918)“, историчара Предрага Остојића

РУДО И РУЂАНИ У ПРВОМ СВЕТСКОМ РАТУ Историчар Момир Нинковић објавио је приказ књиге "Рудо у Великом рату (1914-1918), Предрага Остојића, у Годишњаку за истраживање...

Прва пролетерска бригада у Рудом

У Рудом је 21. децембра 1941. године формирана Прва пролетерска бригада, јединица коју је Тито формирао на дан рођења Јосипа Висарионовича Стаљина. Приликом уласка...

Поводом смрти Борислава Боре Станковића

Текст који објављујемо поводом смрти Борислава Боре Станковића дугогодишњег генералног секретара ФИБА и члана Међународног олимпијског комитета настао је као коментар на вест о...

Komunisti pozivaju na ustanak: Zaustavite emitovanje serije „Ravna Gora“

0
Savez komunističke omladine Jugoslavije poziva svoje članove i pristalice da se okupe ispred zgrade RTS u nedelju 10. novembra u minut do 12 i dignu glas protiv serije "Ravna Gora" čije emitovanje počinje te večeri. Oni smatraju da je reč o pokušaja falsifikovanja istorije i kažu u tekstu poziva na protest da je "smešno očekivati da će serija 'Ravna gora' Radoša Bajića biti pokušaj objektivnog prikazivanja razdoblja Drugog svetskog rata kod nas". "Sam Radoš Bajić je od ranije poznat kao simpatizer Ravnogorskog pokreta i suludo je pomisliti da će se u njegovoj seriji Ravnogorski pokret prikazati objektivno. Jedino moguće objektivno prikazivanje, po zlu čuvenog, Ravnogorskog pokreta je kao pokreta krvničkih narodnih neprijatelja i slugi okupatora", smatraju članovi SKOJ-a, organizacije koja je obnovljena 1992. godine kao omladina Nove komunističke partije Jugoslavije.

Предраг В. Остојић, Бедем на Дрини (Од Дрине до Мојковца), Београд...

0
Предраг В. Остојић, Бедем на Дрини (Од Дрине до Мојковца), Београд 2025. Рецензија: Први светски рат заузима изузетно важно место у колективном памћењу Срба. То „време...

OPERACIJA „MIHAILOVIĆ“ 6 – 7. DECEMBAR 1941.

0
Uz 75. godišnjicu događaja Odbijajući da popusti njemačkom zahtjevu za bezuvjetnom predajom koju je potpukovnik Rudolf Kogard, obavještajni oficir opunomoćenog komandanta Srbije saopštio pukovniku Mihailoviću prilikom susreta u Divcima (nedaleko od Valjeva), 11. novembra 1941. Mihailović je „izazvao Nijemce do te mjere da su odlučili ukloniti ga s puta“* Ovako je još daleke 1975. godine pisao dr Jozo Tomašević, Hrvat, kome je knjigu pod nazivom War and Revolution in Yugoslavia 1941 – 1945 – THE CHETNIKS, objavio ugledni kalifornijski univerzitetski izdavač Stanford University Press, a koju je 1979 godine za Jugoslovensko tržište priredila Sveučilišna naklada Liber iz Zagreba. _________________________________________________________________________________________________________________________ * Jozo Tomašević, Četnici u Drugom svjetskom ratu 1941 – 1945, Liber, Zagreb 1979, str. 182.

GRIGORIJE BOŽOVIĆ (1890 – 1945) SAMO JE JEDNA OD DESETINE HILJADA...

0
U noći 1/2 januara 1945. godine na nepoznatoj lokaciji u Beogradu strijeljan je od strane nove komunističke vlasti Grigorije Božović, ugledni književnik, profesor Prizrenske bogoslovije, nacionalni radnik i reporter „Politike“ rođen 1890. u Pridvorici kod Ibarskog Kolašina. Iz presude Vojnog suda Komande grada Beograda (Su. Br. 326/44) od 29. decembra 1944. godine, kojom je Grigorije Božović bio osuđen na smrt, na gubitak građanske časti i na konfiskaciju imovine vidi se da on nije imao pravo na odbranu. Ovu činjenicu potvrdilo je Odelenje za rehabilitaciju Okružnog suda u Beogradu 2008. godine prilikom postupka njegove rehabilitacije, koji je vođen po zahtevu dr Marinka Božovića profesora na Filozofskom fakultetu u Kosovskoj Mitrovici, konstatujući da je Božović osuđen na smrt samo zato što je bio antikomunista i „veliki Srbin.“

Popularni članci

Kako je Božić posle Velikog rata postao praznik u januaru

0
uvođenja gregorijanskog kalendara u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca u januaru 1919. Nova godina se proslavlja pre Božića. Pre Prvog svetskog rata, i srpska država i crkva Božić su proslavljale 25. decembra po starom, julijanskom kalendaru. O tome svedoče i naslovne strane „Politike” iz tog perioda. Tako su, na primer, u prazničnom trobroju našeg lista od 24, 25 i 26. decembra 1910. objavljeni prigodni božićni tekstovi, a uz tradicionalni pozdrav „Hristos se rodi” svim čitaocima i čitateljkama praznik je čestitalo uredništvo „Politike”. U istom broju, objavljena je i reportaža o pripremama za proslavu Božića na dvoru kralja Petra Karađorđevića. Navodi se da se „kralj Petar sprema da dočeka praznik isto onako kao i njegovi podanici”. U Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca novi, gregorijanski kalendar uveden je u januaru 1919. godine, Zakonom o izjednačavanju starog i novog kalendara. Propisano je da u čitavoj državi na dan 15. januara 1919. godine po julijanskom kalendaru prestaje da važi stari kalendar i da se danom 28. januara 1919. uvodi računanje vremena po „novom“ kalendaru. Budući da Srpska pravoslavna crkva ovaj kalendar nikada nije usvojila, 1920. Nova godina je prvi put proslavljena pre Božića.

Komentari