Najnovije

Комеморација у Камничкој Бистрици Црногорцима, Бокељима и Херцеговцима умореним маја и јуна 1945.

У суботу 12. јуна 2021. одржани су у долини Камничке Бистрице, близу Љубљане, литургија и помен за душе између 3.500 и 6.000 жртава који...

Осврт историчара Момира Нинковића на књигу „Рудо у Великом рату (1914-1918)“, историчара Предрага Остојића

РУДО И РУЂАНИ У ПРВОМ СВЕТСКОМ РАТУ Историчар Момир Нинковић објавио је приказ књиге "Рудо у Великом рату (1914-1918), Предрага Остојића, у Годишњаку за истраживање...

Прва пролетерска бригада у Рудом

У Рудом је 21. децембра 1941. године формирана Прва пролетерска бригада, јединица коју је Тито формирао на дан рођења Јосипа Висарионовича Стаљина. Приликом уласка...

Поводом смрти Борислава Боре Станковића

Текст који објављујемо поводом смрти Борислава Боре Станковића дугогодишњег генералног секретара ФИБА и члана Међународног олимпијског комитета настао је као коментар на вест о...

За слободу и демократију против свих диктатура

0
Представио се у Господу и отишао у вечност Проф. Др Огњан Адум (1924-2014.) ветеран Југословенске војске у Отаџбини и учесник Другог светског рата. Рођен је у Београду 1924. године. Рат га је затекао као ученика седмог разреда гимназије. Са великим бројем својих другова, чланова Српског културног клуба одлучује да крене у борбу за ослобођење своје земље и прикључује се покрету Драже Михаиловића, Југословенској војсци у Отаџбини. Био је распоређен у Штабној чети ЈУРАО 501 ( Југословенска равногорска омладина). Током рата је унапређен у чин подофицира и за заслуге је је одликован. По завршеном курсу зашифранта постаје члан обавештајно- контролне службе. Касније прелази у Шифрантско одељење у Штабу ВК ЈВУО.

Miro Miketic, Kroz pakao i natrag, Knjiga III, deo petnaesti –...

0
Partizanski oficir, utegnut u englesku uniformu sa uskim pantalonama, bluze sa stotinu džepova, rukavima do šaka okićenih petokrakama i nekim poprečnim crvenim štraftama, pritegnut crvenim opasačem – pojavi se iznenada. Pištolj za pasom, na glavi titovka sa petokrakom. Usijane čizme, od njih sunce odskače. Pope se na jednu klupu, poziva nas da se okupimo i da slušamo. Narod poslušno prilazi. Čekamo na njegov govor. Pogleda okolo, nasloni desnu ruku na pištolj, vjerovatno da nam pokaže ko je vlast i ko ovdje komanduje. „Narode, za nekoliko sati da ste svi spremni za daleki put. O putu neću da vam mnogo govorim, samo znam jedno: da vam neće biti ništa teži nego onaj koji ste prošli dovde. Taj put koji ste prošli bio je uzaludan i nepotreban. Zašto ste ga prošli, to vi znate, nijesmo vas mi tjerali. Taj put je bila vaša volja i sila onih koji su vas gonili na tom putu... Ovaj put će biti nešto drugačiji, ko izdrži i preživi, ovaj put će vas voditi vašim mjestima, ko ne preživi, neka se priključi onima koji neće stići. Koji prežive i stignu u svoja mjesta, biće saslušavani od narodne vlasti. Ko nema krivice, i to dokaže, biće pušten na slobodu, ko je kriv, biće suđen, a visina kazne zavisi od učinjenih nedjela protivu partije, naroda i države. Oni koji su ostali u logoru, biće suđeni. Stigli su sudije, tužioci, branioci i sve će biti po zasluzi, jer naši sudovi su pravični.

Pravi Kalabić u Moljevićevim memoarima „ Ravna gora u svetlu i...

0
“I na pragu 2014.godine zvanična istorija u Srbiji ostaje (neo) komunistička. То vidimo po njenom najnovijem (ne) delu: najavi štampanja „Мoljevićevih mеmoara“ – mada је reč о falsifikatu Udbe, najverovatnije iz radionice Nikole Milovanovića Grbe” (“Pogledi” 28-12-2013) Ovako piše administrator foruma „Četnički pokret“, nastavljajući na portalu „Pogleda“ i fejsa nekakve svoje bitke, etiketirajući knjige, koje nisu još ni objavljene, ali i ljude, koji se profesionalno i časno bave istorijskom naukom. Ovo etiketiranje je poznato još iz vremena kojim se na istovetan način etiketirale knjige, koje nisu ni pročitane.Sve u stilu Vlada Šegrta, koji je svojevremeno osudio Vukov „Nož“ ,iako ga kaže „nijesam pročitao.“ Jasno je da u slučaju Moljevićeve knjige etiketiranja ne bi bilo da se u njoj ne pominje ulogu pravog Nikole. Sve je „Udba „ što pominje ulogu pravog Kalabića I to je presudni argument kojim administrator foruma „Četnički pokret“ i dalje meri kada etiketira.

Na današnji dan 6. aprila 1941. godine Nemačka bez objave rata...

1
Na današnji dan 6. aprila 1941. godine u ranim jutarnjim satima, otpočeo je napad njemačke armije na teritoriju Kraljevine Jugoslavije. Vođa Trećeg Rajha Adolf Hitler je na taj način, bez prethodne objave rata, hteo kazniti Jugoslaviju zbog vojnog puča koji se desio 26. marta, kojim je faktički poništena odluka o pristupanju Jugoslavije Trojnom paktu, što je on lično shvatio kao nedopustivo poniženje i uvredu Nemačke. Nekoliko dana pre napada na Jugoslaviju Hitler je potpisao Direktivu br. 25 kao plan napada, koji je trebao biti realizovan zajedno sa već pripremljenim planom «Marita», koji je predviđao invaziju na Grčku, koja je već bila u ratu sa Italijom.

Popularni članci

Srpske tradicije u temelju Evropske Unije

1
Generalštabni pukovnik Novica Stevanović U osnivačkom aktu Ravnogorskog pokreta u Drugom svetskom ratu 20. veka (Vojni arhiv Srbije, VK JV, 15/3, K-15, VK-P-650), kojim se precizira da je “revolucionarni opštenarodni pokret nacionalnog oslobođenja Jugoslavije, politički izražen u Jugoslovenskoj demokratskoj narodnoj zajednici (JDNZ), a vojno u Jugoslovenskoj vojsci u Otadžbini (JVUO), da predstavlja zbir svih nacionalnih snaga, zajednicu svih demokratskih narodnih strujanja, svih ranije postojećih stranaka, izuzev komunističke i Ljotićevog ‘Zbora’ i da postavlja svoj opštenarodni politički program rukovodeći se načelima: da je slobodarski, nacionalni, monarhistički, demokratski, socijalni i federalistički pokret” i u kojem se za načela slobodu i demokratiju kaže: “Mi smatramo slobodu najvišom vrednošću ljudskog života i spremni smo da rađe umremo, nego da živimo u ropstvu. Mi se borimo protiv inostranog neprijatelja koji je porobio našu zemlju, i koji ugrožava našu spoljnu – nacionalnu i državnu – slobodu. Mi se borimo protivu unutrašnjeg neprijatelja (komunisti) koji teži da nam uguši našu unutrašnju – duhovnu i političku – slobodu. Mi se borimo za slobodu savesti, slobodu kritike, slobodu reči usmene i pismene, slobodu zbora i dogovora, slobodu udruživanja, slobodu verskog uverenja...”; dok,

Komentari