Najnovije

На данашњи дан прије 77 година заробљен је армијски генерал Драгољуб Дража Михаиловић – командант ЈВуО

На данашњи дан 13. марта 1946. године, прије 77. годину заробљен је армијски генерал Драгољуб Дража Михаиловић (1893-1946), начелник штаба Врховне команде и министар...

Посљедњи витез солунске епопеје (нови број часописа Глас Гуслара – Канада)

Из новог броја часописа Глас Гуслара доносимо прилог посвећен Ђорђу Михајловићу чувару српског војничког гробља на Зејтинлику. Лист гусларског друштва "Филип Вишњић" - Глас...

Некролог за Феђу и Смиљку Соретић

У породичном дому на Флориди, у ноћи између суботе и недеље, четвртог на пети фебруар 2023. године, страдали су господин Феђа Соретић, познати српски...

Почетак Великог рата на Горњодринском фронт

Почетак Великог рата на подручју горњег Подриња сликовито је описао народни пјесник Радован Бећировић – Требјешки, који је приказао аустроугарске нападе према српској и...

Na hiljade knjiga spaseno od uništenja -„U Nedićevom Beogradu 1941-1944 nisu...

0
Iako su okupacione vlasti na početku Drugog svetskog rata naredile popis i uništavanje nepodobnih knjiga, uprava Univerzitetske biblioteke u Beogradu uspela je da, na hiljade vrednih naslova, sačuva od uništenja. Sredinom 1942. godine, nemačke vlasti naredile su zaposlenima u Univerzitetskoj biblioteci u Beogradu da popišu i uklone sve knjige čije su autore smatrali antinemačkim i prosovjetskim. Prema sačuvanim dokumentima, na popisu su se našla dela jevrejskih autora, domaćih pisaca, ali i svetskih klasika. Spiskovi "nepodobnih" knjiga i autora prvi put su predstavljeni javnosti prošle godine, a sa njima je otkivena i tajna kako su srpski bibliotekari uspeli da od uništenja sačuvaju na stotine naslova.

„Život i sećanje“ Radovana M. Bogojevića

1
Promocija knjige, koja nije dala odgovore na mnoga pitanja. U Rudom je 22. aprila 2017.godine predstavljena knjiga “Život I sećanje“ Radovana Bogojevića, podoficira bivše JNA, Vojske Jugoslavije I Vojske RS, rođenog 1955. u selu Medinci opština Podravska Slatina. Bogojevićevi gosti na promociji bili su penzionisani general VRS Vinko Pandurević, dr Savo Lazić, stomatolog i novinar Miodrag Popov. Na dobro posećenoj promociji, promoteri knjige (a i sam autor) najmanje su govorili o knjizi autorovih sećanja, posvetivši veče ličnosti autora, koji je pet ratnih meseci bio član komande Lake pješadijske brigade Rudo. S obzirom da prisutni u sali CKPD "Prosvjeta" u Rudom nisu imali priliku da se ranije upoznaju sa sadržinom knjige to su se i pitanja na kraju promocije uglavnom odnosila na tragične ratne događaje, koji su zadesili pripadnike lake pješadijske brigade Rudo i samu opštinu Rudo u periodu 15. avgust 1992 - 21. januar 1993. godine kada je autor knjige bio član komande brigade. Sama promocija ostavila je utisak da će I posle ove knjige ostati mnogo neodgovora I još više nedorečenosti o događajima kojima se autor bavio ili ih, iz nekih samo njemu znanih razloga, nije ni pomenuo. Pomalo iritirajuće bilo je njegovo objašnjenje da su u filmu Srđana Dragojevića „Lepa sela lepo gore“ u kome je on učestvovao kao saradnik, čak 70% prikazanih događaja u tunelu „Brodar“ 9.9.1992 – 18/19.9.1992. verno prenete slike dešavanja, što svakako ne odgovara istini, koja kaže da je jedan tragičan događaj zloupotrebljen u komercijalne svrhe, koje je film i u finansijskom pogledu doživeo. Ono što začuđuje je ćutanje preživelih i porodica nastradalih u tunelu, čija je priča sasvim drugačija od filma, pa I onih 70% istine izrečene od strane autora. Izdavač ove knjige je Kulturna zajednica Krajine iz Beograda, a njeno štampanje pomogli su, između ostalih, opština Rudo i kompanija „Dunav osiguranje“ iz Beograda.

Рогатица у Великом рату – Прво ослобађање 17. септембар 1914.

0
Повод за овај текст је обиљежавање дана ослобођења Рогатице у Првом свејтском рату, као дана ове Општине. Наиме, обиљежавајући 27. септембар (1914) као датум ослобођења Рогатице од Аустро-угарске окупационе власти општина Рогатица је недвосмислено показала да је слобода као највећи човјеков идеал дубоко у корјену народа Рогатичког краја. Ослобођење Рогатице у Великом рату фактички је прво ослобођење народа овог краја од 450 годишњег ропства под Османлијско-турском и Аустро-угарском влашћу. Оно што овом приликом желимо да истакнемо је сам датум ослобођења Рогатице у Првом свјетском рату. Расположива документациона необјављена и објављена грађа (као што је вишетомно издање Главног ђенералштаба Српске војске „Велики рат Србије за ослобођење и уједињење...“ „Операције Црногорске војске у Првом свјетском рату“) мемоарске и дневничке биљешке ђенерала Драгутина Милутиновића или капетана Мила Кењића, недвосмислено показују да је Рогатица ослобођена 17. септембра 1914. године, значи 10 дана раније.

Na današnji dan 1935.godine umro je Mihailo Pupin

0
Na današnji dan 1935. godine umro je Mihailo Pupin, naučnik svetskog glasa i prvi predsednik Srpske narodne odbrane osnovane u Njujorku 1914.godine Iz rodnog Idvora u Banatu, posle školovanja u Pančevu i Pragu, otišao je 1874. u SAD gde je završio Kolumbija univerzitet u Njujorku na kojem je potom bio profesor teorijske fizike i 40 godina predsednik Instituta radio-inženjera. Električni rezonator pomoću kojeg je preko istog provodnika mogućan istovremeni prenos vesti na različitim talasnim dužinama bio je prvi od njegovih mnogobrojnih pronalazaka.

Popularni članci

Na današnji dan 13.marta 1946. pre 71. godinu zarobljen je armijski...

0
Na danasnji dan 13. marta 1946. godine, pre sedamdest i jednu godinu zarobljen je armijski general Dragoljub Draža Mihailović, načelnik štaba Vrhovne komande i ministar vojni Vlade Kraljevine Jugoslavije od januara 1942 do druge polovine maja 1944. Operacijom zarobljavanja sa najvišeg vrha, tadašnjeg komunističkog režima, rukovodio je lično, u odsustvu Josipa Broza, Aleksandar Ranković savezni ministar unutrasnjih poslova FNRJ. Operacija zarobljavanja izvedena u periodu od 6-13. marta 1946. godine. Prilikom zarobljavanja Ili bolje rečeno kidnapovanja generala Mihailovića u praskozorje 13. marta ubijeni su njegovi lični pratioci Nikola Majstorović i Blagoje Kovač, kao i komandant Višegradske brigade JVuO major Dragiša Vasiljević. Sa mesta događaja to jutro uspeo je pobeći pripadnik JVuO, Lazar Gajić, brat od strica Budimira Gajića, čoveka koji je lično generalu Mihailoviću izrazio sumnju u "grupu četnika" koja se nesmetano tih dana kretala terenom i koja je nepuna dva meseca, “uz pomoć Nikole Kalabića” pokušavala uspostaviti vezu sa komandantom JVuO”. "Grupu za hvatanje Mihailovića" predvodili su visoki oficiri Ozne potpukovnik Svetolik Lazarević i major Dragoljub Vasović, uz logističku podršku pukovnika Jova Kapičića, koji je pod šifrom "Marjan" iz rejona Višegrada, zajedno sa majorom Vladanom Bojanićem I odabranom grupom, vršio koordinaciju akcije sa saveznim ministrom Aleksandrom Rankovićem u Beogradu. Po okončanju akcije, to jutro, vršeći pretres na licu mjesta, pripadnici milicije su odneli kasu Vrhovne komande u kojoj je bilo 45 zlatnika I zobnicu sa dve kožne torbe sa dokumentima I ličnim stvarima generala Mihailovića, koje su ležale pored tela Nikole Majstorovića. _________________________________________________________________ Kosta Nikolić i Bojan Dimitrijević, Zarobljavanje i strijeljanje generala Dragoljuba Draže Mihailovića 1946., časopis Istorija XX veka, broj 2/2009, str. 11. “Prema istraživanju u dokumentaciji BIA, obavljenom 26. maja 2009, ustanovili smo da je verodostojna verzija prema kojoj je general Mihailović zarobljen od strane grupe OZN-e za Srbiju uz „pomoć“ Nikole Kalabića.”

Komentari