Najnovije

На данашњи дан прије 77 година заробљен је армијски генерал Драгољуб Дража Михаиловић – командант ЈВуО

На данашњи дан 13. марта 1946. године, прије 77. годину заробљен је армијски генерал Драгољуб Дража Михаиловић (1893-1946), начелник штаба Врховне команде и министар...

Посљедњи витез солунске епопеје (нови број часописа Глас Гуслара – Канада)

Из новог броја часописа Глас Гуслара доносимо прилог посвећен Ђорђу Михајловићу чувару српског војничког гробља на Зејтинлику. Лист гусларског друштва "Филип Вишњић" - Глас...

Некролог за Феђу и Смиљку Соретић

У породичном дому на Флориди, у ноћи између суботе и недеље, четвртог на пети фебруар 2023. године, страдали су господин Феђа Соретић, познати српски...

Почетак Великог рата на Горњодринском фронт

Почетак Великог рата на подручју горњег Подриња сликовито је описао народни пјесник Радован Бећировић – Требјешки, који је приказао аустроугарске нападе према српској и...

Izložba U ime naroda – represija u Srbiji 1944 – 53

0
U sredu u 18 časova u Muzeju Srbije (Trg Nikole Pašića) biće otvorena izložba pod nazivom U ime naroda - represija u Srbiji 1944- 1953. Na otvaranju izložbe govoriće: Dušan Kovačević, Dragoslav Mihailović, Jelisaveta Karađorđević, Miroslav Živković, Jelena Pekić i autor izložbe dr Srđan Cvetković. Pevaju: Katarina Jovanović (Bože Pravde) i Aleksandar Manevski (Vostani Serbije) Program vodi: Pavle Pekić Na izložbi ce biti predstavljeni glavni nalazi, podaci i dokumentarna građa o žrtvama komunističkog režima, koji ne mogu biti osporeni ili promenjeni. Cilj izložbe je da se tema otvori na objektivan način i da se društvo suoči sa teškim nasleđem, ne da bi se pokrenuo revanšizam, već da se tako nešto nikad ne ponovi.

Pero Simić: Đeneralova smrt duža od života

0
Razgovor sa autorom knjige, publicistom Perom Simićem Draža Mihailović je paradigma adaptiranja istorije prema potrebama politike i duže je predmet besomučne manipulacije i korišćenja u dnevnopolitičke potrebe nego što je živeo. Rekao je to u intervjuu novinar i publicista knjige "Draža Mihailović - Smrt duža od života" Pero Simić. Osnovna ideja je bila, prema njegovim riječima, objektivna biografija Draže Mihailovića, ni crna ni bela, i da se ne prećuti ništa i ne tumači selektivno ni jedna bitna činjenica o Drugom svetskom ratu. Simić smatra da narodi na području bivše Jugoslavije moraju da se suoče sa realnim činjenicama naspram istorije koja je puna iluzija, uz ocjenu da postoje dokumenti na osnovu kojih bi se mogla donijeti presuda o poništavanju optužnice protiv Mihailovića. * GLAS: Knjiga "Draža Mihailović - Smrt duža od života" je objavljena ove godine. Šta ona sadrži u sebi i zbog čega je treba pročitati?

Rehabilitacija – Iz dva ugla

0
Redakcija www.savremenaistorija.com objavljuje dva teksta: Prvi pod naslovom "SUBNOR traži rehabilitaciju žrtava četničkih zločina", autora Mladena Kačavende, člana predsedništva republičkog odbora SUBNOR-a Srbije, koji je objavljen u "Politici" 6. juna 2012. godine i drugi koji je "Politici" ponuđen kao odgovor ili demanti Udruženja pripadnika JVuO 1941-1945 iz Beograda potpisan od strane predsednika Udruženja pripadnika JVuO 1941-1945 dr Dušana Đukića, čiji je autor prof.dr Vladimir Jovanović, član Glavnog odbora udruženja. Naime u prvom članku prenosimo integralni tekst iz "Politike", u kome SUBNOR, traži rehabilitaciju žrtava četničkih zločina nudeći pomoć porodicama i potomcima oštećenih, a u drugom integralni tekst Udruženja pripadnika JVuO, kao odgovor na objavljeni članak u "Politici" od 6.juna 2012., koji je ovo Udruženje ponudilo istom listu kao odgovor na iznete neistine o pokretu generala Mihailovića. Naš utisak je da se gospodin Kačavenda u ime SUBNIOR-a želeo priključiti orkestriranom pritisku iz zemalja Regiona, posebno Republike Hrvatske i nekih nevladinih organizacija iz Srbije, kao što su "Žene u crnom",na Viši sud u Beogradu pred kojim se vodi postupak za rehabilitaciju generala Mihailovića, odnosno za poništenje sudske presude, kojom je on od strane jednopartijskog suda, bez poštovanja osnovnih ljudskih prava, bez prava na svedoke i žalbu osuđen na smrt 15.jula 1946.

Na današnji dan 16.aprila 1944.godine – saveznicko „uskrsnje“ bombardovanje Beograda

0
Anglo-američke vazdušne snage su tokom Drugog svetskog rata 1944. jedanaest puta bombardovale Beograd. Beograd je bio meta tri puta u aprilu, dva puta u maju, po jednom u junu i julu i četiri puta u septembru 1944 Najveće razaranje i žrtve zabeležene su tokom aprilskog bombardovanja 16. i 17. aprila 1944. godine, što se poklopilo sa prvim i drugim danom pravoslavnog Uskrsa te godine. Gotovo je sigurno da je Beograd u tim napadima iz vazduha pretrpeo više materijalne štete i ljudskih žrtava nego u napadu njemačke avijacije 6. aprila 1941. što su potvrdile procene i nalazi ambasade SAD u Beogradu neposredno po završetku Drugog svetskog rata.

Popularni članci

Promocija knjige Predraga Ostojića, „Crnogorska Sandžačka vojska na Gornjodrinskom frontu 1914-1915...

0
U organizaciji JU Centar za kulturu Berane i Udruženje ratnih dobrovoljaca 1912-1918. njihovih potomaka i poštovalaca Berane, 23. jula 2016. u galeriji Polimskog muzeja.održana je promocija knjige: Crnogorska Sandžačka vojska na Gornjodrinskom frontu (1914-1915), autora Predraga V. Ostojića. O knjizi su pored autora govorili: protojerej stavrofor Dragan Ristić, Miličko Trifunović, predsjednik Udruženja ratnih dobrovoljaca 1912-1918. njihovih potomaka i poštovalaca, Goran Kiković, istoričar i Branislav Otašević, književnik. Knjiga govori o periodu 1914-1915. godine kada su pripadnici Crnogorske Sandžačke vojske serdara Janka Vukotića pokazavši veliku hrabrost i samopožrtvovanje braneći strateški važan pravac, kojim je nastupala višestruko brojnija i tehnički apsolutno nadmoćnija austrougarska vojska Na početku svog izlaganja autor je i naveo da je knjigu posvetio „Herojima onog vremena: Hrabrim pripadnicima crnogorske Sandžačke vojske, serdara Janka Vukotića, koji su tokom 1914-1915. branili strateški važan pravac dolinom Lima, kojim je nastupala austrougarska vojska u namjeri da presječe odstupnicu i uništi srpsku vojsku. Svima njima koji su se životom odužili Srpstvu, Vo vijeki vijekov amin”

Naš brat Flora Sends

Evropa nas samo gleda (7)

Komentari