Javna ličnost Slobodana Jovanovića – Od obaveštajca do predsednika izbegličke vlade,...
Ličnost i delo Slobodana Jovanovića, jedne od najzanimljivijih ličnosti u novijoj srpskoj istoriji i svakako jednog od najvećih srpskih intelektualaca s kraja 19. i iz prve polovine 20. veka, dugo su bili zapostavljeni i sakriveni, da bi tek u poslednje dve decenije počela šire da se istražuje uloga ovog državnika, pisca, istoričara i pravnika u burnim događanjima s početka pa do sredine 20. veka.
Na tribini Srpskog liberalnog saveta Sećanja na akademika Slobodana Jovanovića, naučnici i istraživači lika i dela S. Jovanovića otkrili su neke zanimljive prizore iz njegovog života, njegove mane, vrline i zablude.
Istoričar Nebojša Popović, iz Instituta za savremenu istoriju, otkriva da je devedesetih godina 19. veka Jovanović, posle službovanja u sudu, prešao u Ministarstvo inostranih dela, gde se faktički bavio obaveštajnim radom.
Bio je šef prosvetnog odeljenja koje su zvali propagandno odeljenje i tu se bavi obaveštajnim radom. Posećivali su ga učitelji i sveštenici sa srpskih neoslobođenih teritorija, Stare Srbije i Makedonije, ali je i on išao u obilaske i prikupljao informacije. Te informacije prosleđivane su prosvetnom odboru, koji su sačinjavali najučeniji ljudi u Srbiji tog vremena, i na osnovu tih informacija su se donosile političke odluke. Bio je pristalica evropske konzervativne ideologije kojoj su pripadali Bizmark, Dizraeli i Napoleon Treći. Na primer, prihvatao je opšte pravo glasa kao tekovinu ali ne sa oduševljenjem, jer je verovao da se moć političkog rasuđivanja može odnegovati samo u gornjim društvenim slojevima, priča Popović.
Промоцијa књиге „Црногорска Санџачка војска на Горњодринском фронту (1914-1915)“
Његово Преосвештенство Епископ будимљанско-никшићки и администратор милешевски Г. Јоаникије учествовао је у промоцији књиге "Црногорска Санџачка војска на Горњодринском фронту (1914-1915)“, аутора Предрага В.Остојића, која је у петак 22. априла 2016, представљена у Дому културе "Пиво Караматијевић“ у Прибоју.
Владика је запазио да је вриједност промовисане књиге у томе што је у њој аутор, са великом пажњом и прецизношћу,истакао све заслуге дијела црногорске војске која је заједно са српском војском ратовала у Првом свјетском рату на овом подручју од Пљеваља до надомак Сарајева, а послије у повлачењу у до Карађорђевих шанчева на Јавору. Њихов отпор, истакао је Преосвећени Епископ, завршио се на Мојковцу и Беранама, гдје је црногорска војска у оним данимакада се српска војска била повукла према Грчкој, пружила свој последњи и одсудни, јуначки отпор, који је ушао у легендуи гдје се нарочито прославио славни командант Санџачке војске сердар Јанко Вукотић.
Represija u Srbiji 1944-1953.
Autor: Srđan Cvetković,
Institut za savremenu istoriju, Beograd
REPRESIJA U SRBIJI 1944-1953
Rezime: Svako istraživanje državne represije u posleratnom periodu u mnogome je otežano usled nedostupnosti pojedinih važnih izvora (pre svega sudskih i policijskih) ili subjektivnosti nekih postojećih, kao i otežanom decentracijom od objekta kod istraživača jer se radi o još “živoj prošlosti” pa ga treba uzeti sa rezervom. Ipak, posmatranjem i analizom kretanja određenih parametara, kao što su broj dosuđenih smrtnih kazni, broj osuđenih, naročito za dela protiv države, ali i ostalih delikata, mogu se uočiti neke nepobitne tendencije. One nam ukazuju na to da se period 1944-1951. izdvaja po izrazitoj represivnosti, tako da je neuporediv sa bilo kojim u novijoj istoriji Srbije. To je vreme kada revolucionarna vlast represijom kao instrumentom ne samo za osvajanje i održavanje vlasti, već i naglog i sveobuhvatnog društvenog preobražaja, uspostavlja model državnog socijalizma po ugledu na SSSR. Represija se odvijala u nekoliko faza u periodu od 1944-1953. najpre u obliku masovnih likvidacija bez suda (“divlja čišćenja”), potom kroz mnoge političke procese, konfiskaciju, nacionalizaciju, agrarnu reformu i kolektivizaciju, kao i snažnom presijom nad kulturom i slobodom duha nametanjem socrealizma. Promenom političke klime posle 1951., afirmisanjem sopstvene vizije samoupravnog socijalizma, a naročito sa smrću Staljina i političkim i ekonomskim aranžmanima sa zapadnim demokratijama, režim racionalizuje nasilje u svim sferama društva, ukida otkup, odustaje od kolektivizacije, osuđuju se zloupotrebe Udbe i donosi liberalniji Krivični zakonik. S druge strane, odricanjem od staljinizma, otvaranjem prema svetu, privrednim rastom kao i rastom životnog standarda uslovljenog dobrim delom ekonomskom pomoći sa Zapada, vlast je stekla veću podršku u narodu, a time i smanjila potreba za prevelikom dozom represije, naročito stoga što je svaka vrsta ozbiljne opozicije već bila skršena pa se moglo preći na više ideološke forme prevaspitavanja.
Ključne reči: državna represija, komunistička partija, politički osuđenici, staljinizam, konfiskacija, nacionalizacija,agrarna reforma i kolektivizacija
Na današnji dan: U Marselju ubijen kralj Aleksandar I Karađorđević
Na današnji dan 1934. godine Ubijen je kralj Aleksandar I Karađorđević - Kralj Ujedinitelj. Od 1921. do 1929. vladar Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, od 1929. do 1934. Jugoslavije.
Atentat u Marselju, u kojem je ubijen i šef francuske diplomatije Luj Bartu, organizovali su hrvatski teroristi - ustaše, uz podršku Musolinijeve Italije. Dalja pozadina nije nikada rasvetljena, postoji nekoliko oprečnih teza. Pasoš pronađen kod ubice izdat na ime Petra Kelemana, bio je čehoslovački.
Aleksandar se školovao u Švajcarskoj, Rusiji i na francuskoj vojnoj akademiji Sen-Sir. Postao je prestolonaslednik 1909. umesto starijeg brata Đorđa, a od 1914. kao regent vladao je Srbijom u ime bolesnog oca kralja Petra I. Bio je na čelu Vrhovne komande srpske vojske u pobedonosnim ratovima od 1912. do 1918. u kojima je ispoljio izuzetnu hrabrost. Postao je kralj Srba, Hrvata i Slovenaca 6. novembra 1921. nakon smrti kralja Petra I.
http://www.nspm.rs/hronika/na-danasnji-dan-u-marselju-ubijen-kralj-aleksandar-i-karadjordjevic.html
Iz memoara Petra II Karadjordjevica...
Popularni članci
Obilježeno 75 godina od ustaškog pokolja više od 6.000 Srba u...
U Starom Brodu kod Višegrada danas je obilježeno 75 godina od ustaškog pokolja više od 6.000 Srba iz istočnog dijela BiH koji su pokušali da pređu rijeku Drinu i potraže spas u Srbiji.
Tim povodom izaslanik vladike zahumsko-hercegovačkog i primorskog Grigorija arhimandrit Lazar služio je parastos ispred Spomen-obilježja, uz sasluženje sveštenstva Mitropolije dabrobosanske.
Parastosu su prisustvovali potomci stradalih Srba, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, šef Kluba Srba u Vijeću naroda Srpske Pero Petrović, predsjednik Boračke organizacije Srpske Milomir Savčić, pomoćnik i savjetnik ministra rada i boračko-invalidske zaštite Duško Milunović i general Milan Torbica, načelnici opština Rogatica i Višegrad, te predstavnici brojnih opštinskih boračkih organizacija, te veliki broj građana.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je u Starom Brodu kod Višegrada, gdje je danas obilježeno 75 godina od ustaškog pokolja više od 6.000 Srba iz istočnog dijela BiH, da je važno obilaziti ovakva mjesta kako bi istina o tome doprla i do mladih generacija.
Prisutnima se prigodnom besjedom obratio istoričar Predrag Ostojić, koji je rekao da je teško riječima i slikom dočarati plač djece, jauke majki, bol djevojački, ponos i prkos ljudski pred užasom smrti.
Komentari