Najnovije

На данашњи дан прије 77 година заробљен је армијски генерал Драгољуб Дража Михаиловић – командант ЈВуО

На данашњи дан 13. марта 1946. године, прије 77. годину заробљен је армијски генерал Драгољуб Дража Михаиловић (1893-1946), начелник штаба Врховне команде и министар...

Посљедњи витез солунске епопеје (нови број часописа Глас Гуслара – Канада)

Из новог броја часописа Глас Гуслара доносимо прилог посвећен Ђорђу Михајловићу чувару српског војничког гробља на Зејтинлику. Лист гусларског друштва "Филип Вишњић" - Глас...

Некролог за Феђу и Смиљку Соретић

У породичном дому на Флориди, у ноћи између суботе и недеље, четвртог на пети фебруар 2023. године, страдали су господин Феђа Соретић, познати српски...

Почетак Великог рата на Горњодринском фронт

Почетак Великог рата на подручју горњег Подриња сликовито је описао народни пјесник Радован Бећировић – Требјешки, који је приказао аустроугарске нападе према српској и...

Дан сjећања на жртве холокауста, геноцида и других жртава фашизма у...

0
СТРАДАЊЕ СРБА У ИСТОЧНОЈ БОСНИ У ДРУГОМ СВЈЕТСКОМ РАТУ Окупаторска војска, углавном њемачко-италијанске јединице, су послије капитулације Краљевине Југославије биле суочене са отпором углавном српског...

Čičina priča ili stradanje srpsko ** 3. izdanje knjige**

0
Prvo javno predstavljanje ove knjige bilo je na Sajmu knjiga u Beogradu na Štandu pisaca iz rasejanja 30. oktobra 2006. godine. Tom prilikom o knjizi su govorili: dr Veselin Đuretić, istoričar, Miodrag Pešić, publicista i Miodrag Jakšić, književnik. U nizu promocija, koje su usledile po gradovima Srbije i Republike Srpske knjiga je dobila publicitet, koji u svakom slučaju i zaslužuje. O njoj su govorili i pisali, pored pomenutih aktera prve promocije i dr Kosta Nikolić, istoričar, Aleksandar Čotrić, književnik, Ratko Vukelić, istoričar i recezent ove knjige, Dragoljub Mićović, publicista i Borivoje

Odgovor Udruženja pripadnika JVuO 1941-1945 na članak SUBNOR-a objavljen u „Politici“6.6.2012.

8
UREDNIŠTVU POLITIKE- RUBRIKA „POGLEDI“ Poštovani. Članovi Udruženja jugovoslovenske vojske u otadžbini 1941-1945. (JVuO) godine i njegov Glavni odbor očekuju da ćete omogućiti u istoj rubrici repliku na članak SUBNOR-a koji je objavljen u „Politici“ od 06.06..2012. godine tekstom koji nas vraća u 1945/46 godinu, znači 71. godinu od završetka II svetskog rata i građanskog rata između partizana i JVuO, u kojem se, ni posle tolikog protoka vremena ne može naći ni reč pomirenja ili bar nagoveštaja da se, radi utvrđivanja istorijske istiine o zlodelima poćinjenih sa obe strane u tom ratu, otkriju krivci ako je to moguće i na odgovarajući način kazne zarad usmrćenih kao i preživelih. To ne bi bila satisfakcija zbog izgubljenih živora, ali bi mogao biti korak ka okončanju ovog sukoba koji, po mnogima, i dalje besmisleno traje, uvek iznova podstaknut upravo od SUBNOR-a, preciznije od njegovih članova ili pristalica. Možda se i ne bismo osvratli na ovaj članak, ali svrstavanje JVuO u isti „koš“ sa ustašama, balistima, ljotićevciam i drugim kvislinzima nakon, ponovićemo, sedamdesetak godina, zaista je necivilizovani sumrak ljudskog uma i izraz mržnje koje bi pisac Kačavenda hteo da prenese i na druge ljude, pogotovu na mladost naše nacije koja, sasvim razumljivo, i ne zna šta se to dešavalo od 1941 do 1945. godine, a naroćito od kraja 1945. godine pa nadalje. No, u članku koji Vam dostavljamo, nadamo se da ćete uočiti razumnost s naše strane i spremni da se stavi tačka na „kame i klanje sopstvenog naroda“ kako kaže Kačavenda i prekine praksa da se od nekih sporadičnih slučajeva uopštavanjem (indukcijom) okalja čitav jedan rodoljubivi i patriotski – Ravnogorski – pokret kao i njegova vojna varijante JVuO na čelu sa generalom Mihailovićem. Očekujemo razumevanje i pozdravljamo Vas. Beograd, 10.06.2012. god. Udruženje pripadnika JVuO-Beograd Predsednik, Dr Dušan Đukić

Na današnji dan 13.marta 1946. godine zarobljen je general Dragoljub Mihailović

0
Na današnji dan pre 66 godina u na lokaciji Undrulja u rejonu sela Dobrunska Rijeka (opština Višegrad) zarobljen je general Mihailović. Prilikom akcije zarobljavanja koju je nesto iza ponoći izvela specijalna grupa pripadnika OZN-a poginuli su major Dragiša Vasiljević, ratni komandant Višegradske brigade JVuO i njegovi pratioci Blagoje Kovač i Nikola Majstorović. Sa lica mesta uspeo je pobeći Lazar Gajić, vodič ove grupe sa kojom se kretao Mihailović. Na mestu događaja, na stazi iznad undruljskog potoka nedaleko od puta Dobrun-Priboj podignut je 2000. godine spomenik kojim je obeležen ovaj događaj, a pored staze 2002. godine porodica Majstorović iz Klivlanda podigla je i nadgrobni spomenik poginulim pripadnicima JVuO, koji su tu i sahranjeni od strane meštana. Danas 13.marta se u Undrulji (Draževini) istorijskim časom obeležava ovaj događaj, a molitvenim sećanjem i parastosom pomen ubijenim pripadnicima JVuO.

Popularni članci

Zbeg kreće na veliki put (16)

0
Žestoka propaganda rušila je mostove za prevazilaženje bratoubilačke borbe ODSTUPNICI NISU protekla ni dva puna dana, a počelo je stradanije Velikog zbega. Odstupnike prvo napadaju partizani, a potom i jedna formacija Albanaca u kojoj je bilo oko dvije hiljade vojnika koje su predvodili crnogorski komunisti. Ubrzo potom, 11. i 12. decembra izbjegličku kolonu na potezu Veruša-Jabuka-Mateševo-Kolašin, napada anglo-američka avijacija. U Velikom zbjegu koji se u Farmacima kod Podgorice spremao na veliki put čiju trasu gotovo niko nije pouzdano znao, nalazio se i priličan broj ljudi iz Lješanske nahije. Prema kazivanju Blagote P. Vukčevića u feljtonu koji su objavile podgoričke “Vijesti” (april i maj 2009.) pod nadnaslovom “Svjedočanstva o stradanju crnogorskih četnika i civila u Sloveniji 1945. godine” “bilo je ukupno mojih plemenika od Sitnice do Stavora dvije stotine vojnika”. Od 67 njegovih bratstvenika, samo se dvanaest vratilo svojim kućama. Tri njegova starija brata, Milutin, Mirko i Boško zauvijek su ostali u šumama Pohorja, dok je on, zato što je imao samo osamnaest godina, ostao živ.

Komentari