Savremena Istorija

Povodom sto godina od Prvog balkanskog rata i Dana zahvalnosti oslobodiocima Herceg-Novog 1918. godine u manastiru Savina služen je 7. novembra parastos oslobodiocima Kosova 1912. i Herceg-Novog 1918. godine. NVO iz Herceg-Novog obilježavaju ovaj dan u znak sjećanja na 7. novembar 1918. godine kad je potpukovnik Svetislav Simović preuzeo komandu nad Herceg-Novim od austro-ugarske vojske. Parastos je služio iguman manastira Savina Varnava sa 8 sveštenika iz Herceg-Novog u velikoj crkvi manastira Savina i kod spomenika streljanim rodoljubima u Prvom svjetskom ratu u porti manastira Savina. Predsjednik Matice Boke – Herceg-Novi Ljubo Šabović je još jednom pozvao lokalnu vlast da vrati spomen ploču oslobodilačkoj vojsci Srbije iz Prvog svjetskog rata koju su skinuli italijanski okupatori 1941. godine. Na peticiju za vraćanje spomen ploče predatu prije 17 mjeseci još nema odgovora od gradonačelnika Dejana Mandića. Prisutnima je djeljena informativna sveska „Odnos Bokelja prema Prvom balkanskom ratu“ Vaska Kostića u izdanju Matice Boke. Organizatori su Matica Boke, Srpski Soko, Kolo srpskih sestara, Srpsko viteško društvo Herceg Stefan, SPKD „Prosvjeta“, Društvo za arhive i povjesnicu hercegnovsku i Glas. Ovom prilikom redakcija www.savremeneistorija.com se zahvaljuje gospodinu Nebojši Rašu, vrednom istraživaču Hercegnovske prošlosti i starešni «Srpskih Sokola» na prosleđenom materijalu

Predrag Ostojić Redakcija: Pisali ste o zarobljavanju generala Mihailovića a vaša knjiga je doživela 4 izdanja. Da li Vam je poznato da je šifra operacije zarobljavanja Mihailovića bila “Bogdanka javlja Pobedi” kako to navodi publicista Pero Simić u svojoj tek objavljenoj knjizi “Draža Mihailović – Na krstu sudbine” Predrag Ostojić: U svojoj novoj knjizi „Draža Mihailović – Na krstu sudbine“ publicista Pero Simić, opisujući završnu operaciju zarobljavanja generala Mihailovića u Trećem delu knjige u odeljku pod naslovom „Šifra za hvatanje generala Mihailovića: Bogdanka javlja Pobedi“, napravio je kardinalnu grešku, koja se njemu kao iskusnom i „proverenom“ publicisti ne bi smela dogoditi. Naime, on je od imena osoba, koje su sticajem okolnosti našle u vrtlogu završne operacije zarobljavanja generala Mihailovića, koje se pominju i u nekoliko depeša Aleksandra Rankovića , a koje su bile veza između „Mihailovićevih ljudi“ na terenu i njihovog punkta u Beogradu, sastavio šifru „Bogdanka javlja Pobedi“

Ni siromašnije zemlje ni većeg bogatstva u karakterima, ni manje zemlje ni većeg broja pravih ljudi.“ U samo jednoj rečenici vladika Nikolaj Velimirović opisao je zemlju Hercegovu, Hercegovinu. Smještena između Jadranskog mora, obala Neretve i Trebišnjnice i vrhova Zelengore i Maglića, prekrivena bogatim i plodnim kraškim poljima, Hercegovina već vijekovima u dobrim, u naopakim i u zlim vremenima opstaje. To čini zahvaljujući svojim ljudima i njihovom karakteru koji je oduvijek odisao gostoprimstvom, čašću, poštenjem i hrabrošću. Ne kaže se slučajno za Hercegovinu „Sav svijet naseli, sebe ne raseli“. Uistinu ovaj danas slabo naseljeni, zapušteni i zaboravljeni kraj, kroz vijekove je svoje najbolje i najvrednije davao za neke više ciljeve i interese. Hercegovina je uvijek bila prva na braniku otadžbine. Kad je trebalo krv prolivati, Hercegovci bi stizali prvi a odlazili poslednji; kad bi zavladala glad i bijeda, Hercegovci bi odvajali od svojih usta za druge, a opet, kad bi došla vremena blagostanja, ne bi se razmetali.

Povodom 100 godina od oslobodilačkih Balkanskih ratova i sjećanja na 7. novembar 1918. kada je srpska vojska oslobodila Boku, a potpukovnik Drugog jugoslovenskog puka Svetislav Simović preuzeo komandu nad Herceg Novim od Austrougarske vojske Matica Boke, Srpski Soko Herceg – Novi, Društvo za arhive i povjesnicu Hercegnovsku, Srpsko viteško društvo «Herceg Stefan», Kolo srpskih sestara, SPKD «Prosvjeta», Glas, Društvo srpsko-ruskog prijateljstva obeležiće prigodnom manifestacijom, koja će početi u 10 sati parastosom oslobodiocima Kosova i Metohije 1912. i Herceg Novog 1918. godine Grad i ostatak zaliva su posle pada Napoleona, od 1814 godine uključeni u sastav habsburškog krunskog poseda, a 1918 godine narod je sa oduševljenjem dočekao srpsku oslobodilačku vojsku. U prilogu obeležavanja Dana zahvalnosti donosimo pismo đenerala Svetislava T. Simovića iz 1937. godine predsedniku gradskog poglavarstva Herceg Novog gospodinu Jovu Sekuloviću u kome se izražava zahvalnost što je Gradsko vijeće donelo odluku da pristanište dobije naziv po imenu oslobodioca Herceg Novog i u kome on podseća na događaje iz 1918. godine