Zvanično utvrđen datum smrti, nastavlja se rehabilitacija Draže Mihailovića
Novo rešenje Prvog osnovnog suda u Beogradu, kojim je kao datum smrti komandanta Jugoslovenske kraljevske vojske u otadžbini Dragoljuba Draže Mihailovića utvrđen 17. jul 1946. godine, postalo je pravosnažno i uskoro se očekuje nastavak postupka za njegovu rehabilitaciju.
Sud je preinačio rešenje iz oktobra 2012. godine, kojim je Mihailovića proglasio mrtvim, sa datumom smrti 31. jul 1946. godine, rekla je Tanjugu jedan od punomoćnika podnosilaca zahteva za rehabilitaciju Aleksandra Andrić.
Prema svim prikupljenim dokazima, sud je utvrdio da je Mihailović streljan 17. jula 1946. godine, i pošto se niko nije žalio na tu odluku ona je postala pravosnažna, dodala je Andrić.
Ona je navela da je od Višeg suda u Beogradu već zatraženo da zakaže nastavak postupka za rehabilitaciju Mihailovića, koji je prekinut 22. februara jer se čekalo pravosnažno rešenje o utvrđivanju datuma smrti.
Miro Miketić, Kroz pakao i natrag, Knjiga III, Deo peti –...
Osvanulo je vedro nebo još zakićeno jatima zvijezda koje trepere; polako nestaju sa izlaskom sunca, ostaviše nebesa čista kao suza, što se kaže kod nas u Vasojevićima. Sunce navalilo sa istoka, prska zidove kazamata Marije Terezije, ali visina zidova ne dozvoljava mu da pronađe bijedni odred vojvode Pavla. Ni ovog jutra sunce ne može da nas ugrije, na žalost dan dobar za posjetu naših „saveznika“.
Djedovi već na nogama a na glavama, po naređenju Drljevića i Krivokapića, zimske kapuljače. Nestale šubare, nestale šajkače, nestale kokarde. Brkovi izgubili svoj izgled, nema kraćih brada koje su djedovi nosili u poslednje vrijeme, a razlog je bio jednostavan, nema se čim više brijati, pustili su kraće brade, mogli su ih uzdržavati makazicama, što je bilo lakše nego brijati tupim žiletima ili izglodanim britvama.
Dr Edvard V. Rajan – lekar spasilac Beograda
Podvizi i legendarna dostignuća američkog lekara i hirurga pukovnika dr Edvarda Rajana, šefa misije američkog Crvenog krsta (American Red Cross) u Srbiji tokom Prvog svetskog rata, gotovo da su ostali nepoznati i zaboravljeni.
Njegov čudesni život predstavlja građu za uzbudljiv avanturistički roman ili za scenario kakvog holivudskog spektakla. „Rajan je bio divlji borbeni Irac koji je bez prekida skakao u vatru... Apsolutno neustrašiv, kockajući se smrću, uradio je veliki posao visoko držeći u ruci blistavu baklju američkog dobročinstva“1, zapisao je u svojim memoarima Džon Gejd, prvi ambasador SAD u baltičkim zemljama, slikajući njegov portret.
Rajan se rodio u Skrentonu, Pensilvanija, u SAD, 14. decembra 1883, u radničkoj porodici kao najmlađi od četvoro dece. Njegov otac Džeremi Rajan radio je u jednoj lokalnoj fabrici. Od najranije mladosti, Edi, kako su ga prijatelji zvali, znao je da njegova budućnost neće biti slična sudbini njegovog oca. Dok je u Skrentonu pohađao državnu školu zarađivao je džeparac u jednoj prodavnici duvana, a onda se zaposlio u lokalnim novinama –Republikancu. Potom je radio oglasnim agencijama i agencijama za vesti. Napustio je 1908. novinarski posao i otišao je u Njujork da studira medicinu na Univerzitetu Fordam, gde je diplomirao 1912. godine. Stažirao je, zatim i obavljao lekarski posao u bolnici sv. Vinsenta na Menhetnu i u okružnoj bolnici u Bruklinu. Ali, Rajan nije bio zadovoljan mirnim životom njujorškog lekara, njegov se avanturistički duh naglo budi 1913.1
Vek od početka Balkanskih ratova
Osmansko carstvo, koje je već 1908. godine bilo uzdrmano Mladoturskom revolucijom, 1912. još više je oslabljeno ratom protiv Italije. Tu slabost Turske koriste balkanske zemlje i otpočinju rat s ciljem oslobođenja teritorija Balkana, koje se nalaze pod turskom okupacijom.
Saveznici nisu razradili zajednički plan nastupanja, tako da je svaka država za sebe vodila rat, mada su se bitke vodile na četiri različita fronta. Srbi i Crnogorci su operisali prema Kosovu i Metohiji, Sandžaku, Severnoj Makedoniji i Albaniji; Grci su operisali u Južnoj Makedoniji, u pravcu Soluna, kao i prema Epiru i Joniji (Janjinama); Bugari se sukobili sa osmanlijskim snagama u Trakiji, a sekundarnim operacijama prema Makedoniji.
Popularni članci
УСТАШКИ ЗЛОЧИН У СТАРОМ БРОДУ КОД ВИШЕГРАДА 1942 – У СВИЈЕТЛУ...
К
Историјска студија "Усташки злочин у Старом Броду код Вишеграда 1942 - У свјетлу њемачких докумената" историчара Предрага Остојића још један је у...
Komentari