Др Срђан Цветковић, У ИМЕ НАРОДА! – Репресија у Србији 1944-1953.
Предавање др Срђана Цветковића, научног сарадника Института за савремену историју и промоција његове најновије књиге „Између српа и чекића 3 – Облици отпора комунистичком режиму у Србиjи 1944-1991.
Најава изложбе и премијерно представљање промотивног филма изложбе У ИМЕ НАРОДА! - Репресија у Србији 1944-1953. која ће бити постављена у марту 2014. године у Историјском музеју Србије. То је прва мултимедијална изложба о дугогодишњим табу темама у Србији: ликвидацији, суђењима народним непријатељима, Голом отоку и другим логорима, принудном откупу и колективизацији.
Трејлер о изложби можете погледати
https://mail.google.com/mail/u/0/images/cleardot.gif
Улаз слободан.
Изложба – У ИМЕ НАРОДА - Репресија у Србији 1944-1953.
https://www.facebook.com/pages/U-im
Pero Simić „Draža Mihailović – Na krstu sudbine“ – promocija knjige...
Na promociji knjige “Draža Mihailović – Na krstu sudbine“, koja je održana u prostorijama knjižare Laguna u SKC u Beogradu 7. novembra, autor Pero Simić, pored akademika Matije Bećkovića i istoričara Srdjana Cvetkovića, koji su govorili o njegovoj novoj knjizi, pozvao istoričara Predraga Ostojića.
„Ovo je lep gest i redak primer u praksi da autor na dan promocije pozove gosta koji će demontovati jednu konstataciju iz knjige i on dovoljno govori o gospodinu Simiću, reči su istoričara Predraga Ostojića.
Naime, gost na promociji knjige “Draža Mihailović – Na krstu sudbine” istoričar Predrag Ostojić ukazao je na jednu omašku koja je autoru promakla kada je u pitanju deo knjige koji se odnosi na zarobljavanje generala Mihailovića.
Uverenje autora da je deo koji je izvučen iz konteksta jedne depeše, koju je Aleksandar Ranković u vreme operacije zarobljavanja generala Mihailovića marta 1946. uputio u Višegrad Slobodanu Peneziću Krcunu - “Bogdanka javlja Pobedi”, šifra ove operacije, Predrag Ostojić autor istorijske studije “Zarobljavanje generala Mihailovića” je negirao objasnivši da su Bogdanka i Pobjeda Miković devojke iz Rudog, koje su bile vrlo poverljivi kuriri na relaciji Mihailović (koji se tada nalazio u rejonu Dobrunske Rijeke) i njegovog punkta u Beogradu. „Tačnije one su sestre od tetke Srpka Medenice, obaveštajnog oficira Višegradske brigade JVuO, koji je u zimu 1945/46 bio zadužen za bezbednost i vezu generala Mihailovića.“, reči su Predraga Ostojića koje su izazvale pažnju brojnog auditorijuma ove promocije.
Tom prilikom istoričar Predrag Ostojić je predao autoru njihove fotografije i istorijsku studiju Zarobljavanje generala Mihailovića, koje su razrešile njegovu dilemu.
Autor Pero Simić se zahvalio na ovom prilogu i istakao da će se svakako u drugom izdanju ove knjige ispraviti ovu omašku.
www. savremenaistorija.com
Strategija Jugoslovenskog partizanskog pokreta u Drugom svetskom ratu 20. veka ...
Autor teksta je generalštabni pukovnik u penziji Novica Stevanović.
Posle susreta “Trojice Velikih” u Teheranu, krajem novembra 1943. godine, i savezničkog legalizovanja Brozove vojne sile (NOV i POJ), partizanskom Vrhovnom štabu bila je preko potrebna ubojitija propagandna “municija” posle Drugog AVNOJ-a radi “legalnog” preuzimanja funkcija Jugoslovenske kraljevske vojske i vlade. A i trebalo je overiti opravdanost prve tačke savezničke Konferencije “da se jugoslovenskim partizanima maksimalno pomogne u namirnicama i opremi, kao i akcijama komandosa”. I dogodiće se stravičan zločin u Vraniću!
Nakon donošenja Zakona (2004) o uvrštavanju još dva činilaca (Ravnogorski pokret i Jugoslovenska vojska u Otadžbini) u činioce Oslobodilačkog rata 1941-1945. u nekadašnjoj Kraljevini Jugoslaviji, i, budući da su oni bili nešto sasvim novo u poslu koji sam obavljao (glavni i odgovorni urednik Redakcije posebnih izdanja u Novinsko-izdavačkom centru “Vojska”) započeo sam da kroz analizu funkcije komandovanja Vrhovne komande Jugoslovenske vojske spoznam nešto više o njima. Stoga sam bio česti posetilac Vojnog arhiva od 2004. godine.
Na današnji dan 1935.godine umro je Mihailo Pupin
Na današnji dan 1935. godine umro je Mihailo Pupin, naučnik svetskog glasa i prvi predsednik Srpske narodne odbrane osnovane u Njujorku 1914.godine
Iz rodnog Idvora u Banatu, posle školovanja u Pančevu i Pragu, otišao je 1874. u SAD gde je završio Kolumbija univerzitet u Njujorku na kojem je potom bio profesor teorijske fizike i 40 godina predsednik Instituta radio-inženjera. Električni rezonator pomoću kojeg je preko istog provodnika mogućan istovremeni prenos vesti na različitim talasnim dužinama bio je prvi od njegovih mnogobrojnih pronalazaka.
Popularni članci
POMEN U DRAŽEVINI 13.MARTA 2013.
I ove godine kao i svih prethodnih u mestu Undrulja, sada Draževina (Dobrunska Rijeka) 13. marta, na dan kada je general Mihailović pao u ruke komunističke OZNE, biće održan pomen parastos.
Da podsetimo: Negde iza ponoći 13. marta 1946. pripadnici OZNE su sa ovog mesta, koje se nalazi oko 250 metara od puta Uvac – Dobrun, kidnapovali generala Mihailovića, ubivši pri tom njegove pratioce Blagoja Kovača i Nikolu Mastorovića i majora Dragišu Vasiljevića, ratnog komandanta Višegradske brigade JVuO. Sa lica mesta je uspeo pobeći vodič ove grupe Lazar Gajić, pripadnik Višegradske brigade JVuO, iz prateće grupe Budimira Gajića, koja je prethodnih meseci neposredno obezbeđivala generala Mihailovića.
Prema zvaničnoj verziji, koju je potvrdila Državna komisija za utvrđivanje okolnosti pogubljenja generala Dragoljuba-Draže Mihailovića, sastavljena od eminentnih istoričara, grupa odabranih pripadnika OZNE, prerušena u pripadnike JVuO, koja se od 6. marta kretala terenom uspela je koristeći prethodno zarobljenog majora Kalabića, uspostaviti kontakt sa generalom Mihailovićem u jednoj kući u selu Repuševići, gde se on krio nepunih mesec i po dana. Iz Repuševića, posle sastanka sa majorom Kalabićem i „njegovom grupom“ i pored izraženih sumnji svojih najodanijih ljudi general Mihailović se odlučio na put ka Srbiji...
Od kuće Petra – Francuza, koja se nalazi na putu prema Dobrunu, general Mihailović je posle zarobljavanja, u jutarnjim satima 13. marta 1946. odveden prema Beogradu.
Program obilježavanja
- 9.00 časova polaganje cvijeća na Trgu palih boraca u Višegradu
- 10.00 časova Bogosluženje u crkvi Sv.Oca Nikolaja u Draževini
- 11.00 časova pomen i parastos poginuloj pratnji Draže Mihailovića
- 12.00 časova polaganje cvijeća na spomeniku đenerala Draže Mihailovića i
svečani govor duhovnika pokreta.
- 13.30 časova ručak,trpeza ljubavi i poštovanja
Komentari