Najnovije

Veliki rat još uvek traje

Iza nas je godina u kojoj je obeležena stogodišnjica početka Velikog rata. U Srbiji, za svakog iole upućenog poznavaoca istorije, obeležavanje je proteklo prilično tužno Država je zauzela defanzivni stav i krajnje pomirljivim tonom odgovarala na konstante napade revizionista koji pokušavaju da atentat koji je učinio Gavrilo Princip prikažu kao uzrok rata, a ne samo povod za rat, ili preciznije rečeno izgovor za rat. Ako neku vrstu opravdanja za to ponašanje na inostranom planu možda možemo pronaći u pritiscima mnogo jačih država koje su svetske sile, za sramotu na unutrašnjem planu ne možemo. Žalosno je da smo došli u situaciju da vlast države Srbije nije pozvala na obeležavanje godišnjice pobede na Kolubari prestolonaslednika Aleksandra Drugog Karađorđevića. Da je vlast države Srbije rekla da ostavlja istoriju istoričarima. Da je vlast države Srbije priznala kapitulaciju koju vlast 1914. u mnogo težim uslovima nije!

Istorijski čas, pomen i parastos u Draževini

Dobrunska Rijeka 13. mart 2015. U Dobrunskoj Rijeci, na lokaciji Undrulja, sada Draževina, kod manastirske crkve Sv. Nikolaja u petak 13. marta 2015. obeležen je dan kada je zarobljen general Mihailović i kada su poginulu njegovi pratioci: Blagoje Kovač, Nikola Majstorović i major Dragiša Vasiljević, komandant Višegradske brigade JVuO. Zaupokojenu liturgiju održalo je prisutno sveštenstvo i monaštvo SPC u prisustvu više stotina meštana i gostiju, pripadnika i poštovaoca Ravnogorskog pokreta i generala Mihailovića, a kraći pomen održan je i kod spomenika iznad staze i Undruljskog potoka, gde je general Mihailović i zarobljen. Pored ove staze je i nadgrobni spomenik trojici pomenutih pripadnika JVuO, koji su u praskozorje 13. marta 1946. likvidirani od strane pripadnika OZN-a. Lazar Gajić, vodič sa čela kolone, iako ranjen, uspeo je da pobegne sa lica mesta. Današnji skup protekao je dostojanstveno, a domaćin skupa Ravnogorski pokret Višegrad se pobrinuo da se svi učesnici skupa okupe oko zajedničke trpeze ljubavi, koja je pripremljena za pokoj duša nastradalih Ravnogoraca u periodu Drugog svetskog rata i neposredno posle njega u vreme uspostavljanja Brozove komunističke diktature. Naša ekipa koja je pratila ovaj događaj se zahvaljuje arhimandritu Jovanu Gardoviću i monaškom bratstvu u kompleksu Draževina na gostoprimstvu.

OPERACIJA “MIHAILOVIĆ“ – Undrulja – Dobrunska Rijeka – 13 mart 1946.

U PETAK 13. MARTA 2015. GODINE NAVRŠAVA SE 69. GODINA OD ZAROBLJAVANJA ARMIJSKOG GENERALA DRAGOLJUBA DRAŽE MIHAILOVIĆA (1893-1946). TOM PRILIKOM U MJESTU UNDRULJA (SADA DRAŽEVINA), NA MESTU DOGAĐAJA BIĆE ODRŽAN POMEN PARASTOS GENERALU MIHAILOVIĆU I NJEGOVIM PRATIOCIMA BLAGOJU KOVAČU, NIKOLI MAJSTOROVIĆU I MAJORU DRAGIŠI VASILJEVIĆU, RATNOM KOMANDANTU VIŠEGRADSKE BRIGADE JVUO, KAO I SVIM RAVNOGORCIMA KOJI SU POSTRADALI TOKOM DRUGOG SVETSKOG RATA I POSLE NJEGA, U PERIODU USPOSTAVLJANJA BROZOVOG REŽIMA. BROJNI SU PRIMERI STRADANJA I NEDUŽNOG CIVILNOG STANOVNIŠTVA VIŠEGRADSKOG I RUĐANSKOG KRAJA, POSEBNO U TOM POSLERATNOM PERIODU. Ovih dana pre 69 godina u režiji tzv. Odelenja za zaštitu naroda (Titovog mača revolucije) izvedena je operacija “hvatanja” generala Dragoljuba Draže Mihailovića. Akcija je okončana u svitanje 13. marta 1946. godine, u rejonu Dobrunske Rijeke, na lokaciji Undrulja, kada su pripadnici specijalne grupe OZN-e, uspeli lišiti slobode komandanta JVuO, generala Mihailovića. Prilikom te akcije ubijeni su pratioci generala Mihailovića Blagoje Kovač, Nikola Majstorović I major Dragiša Vasiljević. Sa lica mesta, ranjen u ruku uspeo je pobeći vodič Lazar Gajić iz sela Granje, pripadnik grupe Budimira Gajića, koja je od januara 1946. obezbedjivala generala Mihailovića.

Dr Miloš Ković: Šta nas veže sa precima

Diskontinuiteti su jedan od glavnih uzroka nezavidnog stanja u kome se srpski narod danas nalazi. DISKONTINUITETI su jedan od glavnih uzroka nezavidnog stanja u kome se srpski narod danas nalazi. Srbi su samo u poslednjem veku svakih nekoliko decenija menjali znamenja - zastave, grbove, himne - pod kojima su živeli, ratovali i ginuli. Menjali su, milom ili silom, imena svojih država, pa čak i sopstveno nacionalno ime. U životu pojedinca tako česte promene identiteta mogu da dovedu samo do nesigurnosti i poremećaja; nema razloga da se sumnja da je tako i u životu nacije. Da bi se shvatilo u kojoj meri ove vrste diskontinuiteta obeležavaju srpsku istoriju, dovoljno je da se setimo istorije Engleza, koja se, bar u poslednjih nekoliko vekova, može nazvati istorijom kontinuiteta.

Генрал Михаиловић на данашњи дан пре 74 године заробљен у рејону...

0
На данашњи дан 13. марта 1946. године, пре 74. годину заробљен је армијски генерал Драгољуб Дража Михаиловић, начелник штаба Врховне команде и министар војни...

Miro Miketić, Kroz pakao i natrag,1-3,Beoštampa, Beograd 2010;

0
U narednih desetak dana redakcija savremeneistorije (www.savremenaistorija.com) objaviće najinteresantnije delove iz treće knjige Miketićeve trilogije "Kroz pakao i natrag". O ovoj knjizi mi smo pisali nedavno prenoseći recenziju mladog istoričara Nemanje Devića, a danas prenosimo tekst pod naslovom "Egzodus Djurišićeve kolone", koji je 17.06. objavljen u "Novostima", a koji može poslužiti kao uvod u prikaz delova treće knjige, koja govori o stradanju ove bezgrobe kolone na Lijevče polju i u Sloveniji, viđenog očima devetogodišweg dečaka. O sudbini ljudi iz ove bezgrobe kolone i njihovim potomcima najbolje svedoče reči Matije Bećkovića: "- Da nije poražen komunizam, ni 60 godina od pobede nad fašizmom ne bi bilo dovoljno da se okonča njihovo posmrtno mučeništvo. Oni nisu bili brisani samo iz spiska živih, nego i iz mrtvih, kako bi se poništilo njihovo postojanje. I zato oni danas ne traže ništa više nego pravo na smrt i ničeg nisu željni nego grobnog mesta."

Dr Miloš Ković: Šta nas veže sa precima

0
Diskontinuiteti su jedan od glavnih uzroka nezavidnog stanja u kome se srpski narod danas nalazi. DISKONTINUITETI su jedan od glavnih uzroka nezavidnog stanja u kome se srpski narod danas nalazi. Srbi su samo u poslednjem veku svakih nekoliko decenija menjali znamenja - zastave, grbove, himne - pod kojima su živeli, ratovali i ginuli. Menjali su, milom ili silom, imena svojih država, pa čak i sopstveno nacionalno ime. U životu pojedinca tako česte promene identiteta mogu da dovedu samo do nesigurnosti i poremećaja; nema razloga da se sumnja da je tako i u životu nacije. Da bi se shvatilo u kojoj meri ove vrste diskontinuiteta obeležavaju srpsku istoriju, dovoljno je da se setimo istorije Engleza, koja se, bar u poslednjih nekoliko vekova, može nazvati istorijom kontinuiteta.

Na današnji dan 13.marta 1946. pre 71. godinu zarobljen je armijski...

0
Na danasnji dan 13. marta 1946. godine, pre sedamdest i jednu godinu zarobljen je armijski general Dragoljub Draža Mihailović, načelnik štaba Vrhovne komande i ministar vojni Vlade Kraljevine Jugoslavije od januara 1942 do druge polovine maja 1944. Operacijom zarobljavanja sa najvišeg vrha, tadašnjeg komunističkog režima, rukovodio je lično, u odsustvu Josipa Broza, Aleksandar Ranković savezni ministar unutrasnjih poslova FNRJ. Operacija zarobljavanja izvedena u periodu od 6-13. marta 1946. godine. Prilikom zarobljavanja Ili bolje rečeno kidnapovanja generala Mihailovića u praskozorje 13. marta ubijeni su njegovi lični pratioci Nikola Majstorović i Blagoje Kovač, kao i komandant Višegradske brigade JVuO major Dragiša Vasiljević. Sa mesta događaja to jutro uspeo je pobeći pripadnik JVuO, Lazar Gajić, brat od strica Budimira Gajića, čoveka koji je lično generalu Mihailoviću izrazio sumnju u "grupu četnika" koja se nesmetano tih dana kretala terenom i koja je nepuna dva meseca, “uz pomoć Nikole Kalabića” pokušavala uspostaviti vezu sa komandantom JVuO”. "Grupu za hvatanje Mihailovića" predvodili su visoki oficiri Ozne potpukovnik Svetolik Lazarević i major Dragoljub Vasović, uz logističku podršku pukovnika Jova Kapičića, koji je pod šifrom "Marjan" iz rejona Višegrada, zajedno sa majorom Vladanom Bojanićem I odabranom grupom, vršio koordinaciju akcije sa saveznim ministrom Aleksandrom Rankovićem u Beogradu. Po okončanju akcije, to jutro, vršeći pretres na licu mjesta, pripadnici milicije su odneli kasu Vrhovne komande u kojoj je bilo 45 zlatnika I zobnicu sa dve kožne torbe sa dokumentima I ličnim stvarima generala Mihailovića, koje su ležale pored tela Nikole Majstorovića. _________________________________________________________________ Kosta Nikolić i Bojan Dimitrijević, Zarobljavanje i strijeljanje generala Dragoljuba Draže Mihailovića 1946., časopis Istorija XX veka, broj 2/2009, str. 11. “Prema istraživanju u dokumentaciji BIA, obavljenom 26. maja 2009, ustanovili smo da je verodostojna verzija prema kojoj je general Mihailović zarobljen od strane grupe OZN-e za Srbiju uz „pomoć“ Nikole Kalabića.”

Popularni članci

SMEDEREVSKI KRAJ U DRUGOM SVETSKOM RATU – LJUDI I DOGAĐAJI...

0
U prepunoj Maloj sali Zadužbine Ilije M. Kolarca u utorak 20. oktobra 2015. godine predstavljena je knjiga „Smederevski kraj u Drugom svetskom ratu – ljudi i događaji“, istoričara Nemanje Devića. Pred brojnim gostima iz stručne i naučne oblasti, politike i javnog života, velikim brojem studenata o knjizi su govorili Slobodan Gavrilović, bivši direktor „Službenog glasnika“ , koji je svojevremno objavio i prvu knjigu istoričara Nemanje Devića, „Istina pod ključem“i istoričari dr Srđan Cvetković i dr Mira Radojević, mentor master rada mladog istoričara, kojeg je on i uobličio u knjigu, koja govori o ljudima i događajima u Smederevskom kraju u Drugom svetskom ratu. U obraćanju promotera čule su se mnogobrojne pohvale na račun autora i njegovog rada, koji je vremenski obuhvata period Drugog svetskog rata, a prostorno teritoriju jednog grada, dve varoši i 49 naselja.

Pakao su drugi ljudi (10)

Komentari