Sedamdeset godina od smrti armijskog generala Dragoljuba Draže Mihailovića
Poštovani,
Navršava se punih 70. godina od streljanja armijskog đenerala Dragoljuba Draže Mihailovića, načelnika štaba Vrhovne komande Jugoslovenske vojske u Otadžbini i ministra vojske, mornarice i vazduhoplovstva Kraljevine Jugoslavije.
Tim povodom, održaće se parastos đeneralu Draži Mihailoviću, u crkvi Svetog Save na Vračaru, u nedelju 17. jula 2016. sa početkom u 11.00 časova.
Parastos će služiti Njegovo preosveštenstvo episkop Arsenije, po blagoslovu Njegove Svetosti patrijarha srpskog Irineja.
Očekuje se prisustvo izaslanika Njegovog Kraljevskog Visočanstva Prestolonaslednika Aleksandra Karađorđevića, kao i članova Krunskog saveta.
Organizatori parastosa su Udruženje pripadnika Jugoslovenske vojske u Otadžbini, Republička asocijacija za negovanje tekovina Ravnogorskog pokreta i Udruženje Kraljevina Srbija – Gradski odbor Beograd.
S poštovanjem,
Informativna služba
Udruženja pripadnika Jugoslovenske vojske u Otadžbini 1941-1945
Iz knjige „Sjećanje na Sava P. Derikonju“ autora Ozrena Grujića
U želji da sačuvamo od zaborava ljude iz naroda, koji su od samog početka ratnih dešavanja na prostoru Kraljevine Jugoslavije stali u zaštitu i odbranu srpskog naroda, prenosimo samo deo priče o Savu P. Derikonji, ratnom komandantu Prve Sarajevske brigade JVuO.
Operacija „Schwarz“ 1943.godine (iz dva ugla)
Početkom maja 1943. godine njemačke snage u namjeri da osiguraju jadransko zaleđe za slučaj mogućeg savezničkog iskrcavanja otpočele su dugo planiranu operaciju "Schvarz" (Crno), koja je usledila posle dvije faze operacije Weiss (bijelo) I i II .
Operacijom Weiss I i II, potisnutoj glavnini partizanskih snaga od Bihaća, omogućen je odlazak Crnu Goru.
Naime, posle partizansko-njemačkih pregovora tokom operacije Weiss II u Zagrebu marta 1943. o kojima je dosta govoreno, a koje su sa partizanske strane vodili Vladimir Velebit i Milovan Đilas sa njemačkim opunomoćenicima u NDH ( generali Horstenau i Kaše), partizani su uspjeli da dobiju na vremenu, iskoriste pasiviziranje njemačkih jedinica na terenu i tako kod Jablanice naprave prodor preko Neretve, protiv znatno slabijih snaga JVuO, koje i pored prispjelih pojačanja nisu uspjele da ih zaustave u njihovom prodoru ka Crnoj Gori.
Bez obzira na novonastalu situaciju na terenu, Njemci su bili svjesni da general Mihailović predstavlja veliku opsanost za slučaj savezničkog iskrcavanja na jadransku obalu pa su operacijom "Schvarz" prevashodno planirali, uništinje njegovog štaba, koji se nalazio nedaleko od Kolašina, razoružanje pripadnika JVuO na terenu i njegovo zarobljavanje.
Posle toga bi operacija bila nastavljena napadom na partizansku glavninu koju su oni prethodno, usmjerili na Mihailovićeve snage, kako bi ih iscrpljene međusobnom borbom lakše savladali.
Ovi događaji, bez sumnje, predstavljaju vrhunac njemačkog vojnog angažovanja na uništenju oba pokreta otpora i u posleratnoj komunističkoj istorijografiji jednostrano su tumačeni.
Na današnji dan počeo je Drugi svetski rat
Napadom Nemačke na Poljsku pre 75 godina 1. septembra 1939, započeo je Drugi svetski rat.
Bitka za Poljsku
( plan "Vajs" )
U toku noći između 31. avgusta i 1. septembra grupa Nemaca obučenih u poljske uniforme je napala nemačku radio stanicu Glajvic. Nemačka vlada je lažno optužila Poljake da su ovo uradili njihovi vojnici, pa je ovu provokaciju iskoristila kao povid za napad na Poljsku. Nemci su svojim planom "Weiss" ( "Vajs" - beli ) predvideli koncentričnu ofanzivu glavnim snagama iz Istočne Pruske i Šlezije da bi prvo okružili i uništili glavne poljske snage zapadno od Visle. U drugoj etapi je predvidjeno da se velika klešta spoje istočno od Buga i da se tu unušte preostale poljske snage. Za izvođenje ovog napada, Nemačka je pripremila oko 2 miliona vojnika ( svrstanih u oko 60 divizija ), preko 2.000 aviona, oko 2.500 tenkova i 25 ratnih brodova.
Popularni članci
Zločin u Rudom 1943. godine
Ne samo u završnim operacijama partizanskih snaga 1944. i 1945. godine, već i tokom Drugog svetskog rata vršene su likvidacije političkih neistomišljenika, potencijalnih protivnika revolucije i svih onih koji bi po procenama komunističkih poverenika na terenu, mogli predstavljati smetnju ili pretnju uspostavljanju pravednog i humanog komunističkog poretka. Često su o likvidacijama odlučivali pojedinci, a za krivicu je bilo dovoljno da neko u vas ponišani prstom, da vas lažno okleveta. Bilo je dovoljno da ste pripadali gazdovskoj ili kulačkoj porodici, građanskom staležu ili da vam je neko iz bliže ili dalje porodice bio u "neprijateljskim" formacijama, pogotovo ako je pripadao Ravnogorskoj organizaciji ili bio pripadnik JVuO, pa da budete ZA ODSTREL!.
Komentari