MERE ZAPRETILE DRAŽINOJ ČASTI
Da li će nedavno postavljanje ploče Aćif –efendije u Novom Pazaru, kojoj je prisustvovao i ministar bez portfelja u Vladi republike Srbije Sulejman Ugljanin poslužiti kao povod «da se ubuduće ne dozvole proslave godišnjica pravno i istorijski spornih događaja i ličnosti»?
Da li će ovaj događaj biti povod da nova vlast u Srbiji i sudski proces o rehabilitaciji generala Mihailovića definitivno stavi ad acta?
Odgovore na ova pitanja sigurno nećemo čekati dugo, jer se navodno već vrše pripreme predloga mera Vlade, kojima treba sprečiti da "sporni događaji iz prošlosti ugroze dobre međunacionalne odnose u Srbiji".
Uz tekst objavljen u Večernjim novostima 08.08. 2012. prenosimo komentar istoričara Aleksandra Dinčića.
Pero Simić „Draža Mihailović – Na krstu sudbine“ – promocija knjige...
Na promociji knjige “Draža Mihailović – Na krstu sudbine“, koja je održana u prostorijama knjižare Laguna u SKC u Beogradu 7. novembra, autor Pero Simić, pored akademika Matije Bećkovića i istoričara Srdjana Cvetkovića, koji su govorili o njegovoj novoj knjizi, pozvao istoričara Predraga Ostojića.
„Ovo je lep gest i redak primer u praksi da autor na dan promocije pozove gosta koji će demontovati jednu konstataciju iz knjige i on dovoljno govori o gospodinu Simiću, reči su istoričara Predraga Ostojića.
Naime, gost na promociji knjige “Draža Mihailović – Na krstu sudbine” istoričar Predrag Ostojić ukazao je na jednu omašku koja je autoru promakla kada je u pitanju deo knjige koji se odnosi na zarobljavanje generala Mihailovića.
Uverenje autora da je deo koji je izvučen iz konteksta jedne depeše, koju je Aleksandar Ranković u vreme operacije zarobljavanja generala Mihailovića marta 1946. uputio u Višegrad Slobodanu Peneziću Krcunu - “Bogdanka javlja Pobedi”, šifra ove operacije, Predrag Ostojić autor istorijske studije “Zarobljavanje generala Mihailovića” je negirao objasnivši da su Bogdanka i Pobjeda Miković devojke iz Rudog, koje su bile vrlo poverljivi kuriri na relaciji Mihailović (koji se tada nalazio u rejonu Dobrunske Rijeke) i njegovog punkta u Beogradu. „Tačnije one su sestre od tetke Srpka Medenice, obaveštajnog oficira Višegradske brigade JVuO, koji je u zimu 1945/46 bio zadužen za bezbednost i vezu generala Mihailovića.“, reči su Predraga Ostojića koje su izazvale pažnju brojnog auditorijuma ove promocije.
Tom prilikom istoričar Predrag Ostojić je predao autoru njihove fotografije i istorijsku studiju Zarobljavanje generala Mihailovića, koje su razrešile njegovu dilemu.
Autor Pero Simić se zahvalio na ovom prilogu i istakao da će se svakako u drugom izdanju ove knjige ispraviti ovu omašku.
www. savremenaistorija.com
Pogibija Pavla Đurišića
potpukovnik Zaharije Ostojić, ubijen zajedno sa Pavlom Đurišićem i grupom oficira u Jasenovcu 1945
Đurišića, Dragišu Vasića, Zaharija Ostojića i Petra Baćevića ustaše su zverski umorile. Sekula Drljević je četnike predao zloglasnom ustaškom popu Filipoviću
ČOVEK IZ PROŠLOG VEKA
Đurišić je bio pravi Crnogorac iz prošlog vijeka, zapisao je Herman Nojbaher o Pavlu Đurišiću. - Politika ga nije interesovala, a do političara nije mnogo držao. Njegovo zanimanje, njegov poziv bio je: uvijek, i dan i noć da bude junak Crne Gore. On je vodio krvavi gerilski rat protiv partizana. Ali i kod mnogih partizana je, takođe, postojala ista želja i to uprkos njihovoj komunističkoj ideologiji. U toj crnogorskoj herojskoj tradiciji, dok je bjesnio okrutni građanski rat, uništeni su mnogi životi.
Rat koji je prestao i rat koji traje – 9. maj...
Fotografija sa naslovne strane je svojevrsna repriza prvog postavljanja zastave na Rajhstag. Prvobitno postavljanje zastave i vojnika koji je to fotografisao nije zabilježeno. Originalna...
Popularni članci
Nebojša Rašo -Rad dva Novljanina na mobilizaciji dobrovoljaca u Prvom svjetskom...
Nebojša Rašo, desno na fotografiji
U Prvom svjetskom ratu Hercegnovljani su dali svoj doprinos borbi za oslobođenje i ujedinjenje. Ako se izuzme kratki period rusko-crnogorsko-bokeljske vladavine 1806-1807. godine Novljani su prvi put 1918. godine dobili svoju državu. Pored velikog broja dobrovoljaca dva Novljanina dali su veliki doprinos zajedničkoj borbi. To su Mirko Komnenović i Špiro Poznanović. Obojica su radili na mobilisanju dobrovoljaca za srpsku vojsku, Mirko Komnenović u Rusiju među zarobljenim austrougraskim vojnicima a Špiro Poznanović u Južnoj Americi.
Komentari