Najnovije

Na današnji dan 22.maja 1945. poginuo je Vojislav (Dragoljuba) Mihailović (1924-1945)

Na današnji dan, 22 maja 1945. godine, u rejonu Prače poginuo je sin đenerala Mihailovića Vojislav Voja Mihailović (1924-1945).Grupa od dvadesetak pripadnika...

Генерал Мирослав Трифуновић – Др Оња (1894-1945)

Мирослав Трифуновић (Крагујевац, 14. август 1894 — Зеленгора, 13. мај 1945) је био бригадни генерал у војсци Краљевине Југославије и командант Србије у Југословенској...

Kapitulacija Nemačke

Fotografija (sa naslovne strane) je svojevrsna repriza prvog postavljanja zastave na Rajstag. Prvobitno postavljanje zastave i vojnika koji je to fotografisao nije zabilježeno. Originalna...

САВА БАНКОВИЋ – У ПРЕДВОРЈУ ПАКЛА – пише др Срђан Цветковић

Истражујући репресију комунистичког режима читао сам многе затворске мемоаре. У једном тренутку Слободан Мавреновић, тадашњи председник Удружења жртава комунистичког режима, препоручио ми је и...

Осврт историчара Момира Нинковића на књигу „Рудо у Великом рату...

0
РУДО И РУЂАНИ У ПРВОМ СВЕТСКОМ РАТУ Историчар Момир Нинковић објавио је приказ књиге "Рудо у Великом рату (1914-1918), Предрага Остојића, у Годишњаку за истраживање...

Najsurovija fotografija nacističkih zločina u Srbiji skrivana 70 godina

0
Miloš Gagić (obeležen sa X), Miodrag Kostić (obeležen sa O), učitelj u selu Velika Drenova, i njihova tri saborca čija su tela izložili nacisti u Trsteniku kao opomenu. Imena ostalih nisu poznata Svedočanstva o borbi protiv nacista u kojoj su stradali mnogi ravnogorci, kao što je kapetan Miloš Gagić (32), i dalje su nepoznata i skrivena od šire javnosti. Dokaze o Gagićevom junaštvu u prvom pokretu otpora porobljenju Evrope u Jugoslovenskoj vojsci u otadžbini (JVO), pod komandom Dragoljuba Draže Mihailovića, pronašao je u zaplenjenoj arhivi Gestapoa istraživač Ratko Leković. U toj arhivi su i tri fotografije koje “Blic” objavljuje posle 70 godina skrivanja. Među njima je jedna od najsurovijih fotografija nacističke odmazde u Srbije na kojima se vide izložena tela Gagića i njegovih saboraca.

Na današnji dan 16.aprila 1944.godine – saveznicko „uskrsnje“ bombardovanje Beograda

0
Anglo-američke vazdušne snage su tokom Drugog svetskog rata 1944. jedanaest puta bombardovale Beograd. Beograd je bio meta tri puta u aprilu, dva puta u maju, po jednom u junu i julu i četiri puta u septembru 1944 Najveće razaranje i žrtve zabeležene su tokom aprilskog bombardovanja 16. i 17. aprila 1944. godine, što se poklopilo sa prvim i drugim danom pravoslavnog Uskrsa te godine. Gotovo je sigurno da je Beograd u tim napadima iz vazduha pretrpeo više materijalne štete i ljudskih žrtava nego u napadu njemačke avijacije 6. aprila 1941. što su potvrdile procene i nalazi ambasade SAD u Beogradu neposredno po završetku Drugog svetskog rata.

Popularni članci

Kobni zaokret Engleza (22)

0
Srpski dobrovoljački korpus isporučen je od strane Britanaca Titovim partizanima Naredba o vraćanju u Jugoslaviju se odnosila na Hrvate i ostale, sa izuzetkom četnika. Svi koji su bili protiv komunista proglašeni su fašistima BEKSTVO Neizvjesnost, ponajgora od svih muka, stigla je sa saznanjem da bi tek trebalo da putuju tamo gdje nema komunista, gdje se živi uglavnom srećno, kako su vjerovali. Pojedinci, ne mogavši da izdrže to prokleto dobovanje u glavi koje se sastojalo od svega nekoliko riječi: - Hoće li nas, zbilja, vratiti u Jugoslaviju? - počeli su da bježe. Ogromna većina je, pak, čekala na transport prema saveznicima.

Komentari