Umro je Curtis „Bud“ Diles, (1925-2014) ratni veteran I heroj američke...
U bolnici Valej u Majamiju u sredu 10. septembra 2014. umro je Curtis "Bud" Diles, (1925-2014) ratni veteran i heroj američke armije, veliki prijatelj Srbije i srpskog naroda.
Kao član posade američkog bombardera B 24 8. septembra oborenog nedaleko od Beograda, spašen je zajedno sa drugim članovima posade od strane pripadnika JVuO generala Mihailovića.
Tokom akcije spašavanja savezničkih vazduhoplovaca (misija Halijard), zahvaljujući požrtvovanju srpskog naroda I pripadnika JVuO generala Mihailovića spašeno je preko 500 vazduhoplovaca.
Ceo svoj život borio se za istinu o Srbima I generalu Mihailoviću
Srbija u Velikom ratu
Knjiga Mire Radojević i Ljubodraga Dimića o Prvom svetskom ratu, biće objavljena na engleskom, nemačkom i ruskom, a možda i na kineskom
Kniga prestavlja naučna sinteza o ulozi i mestu Srbije i srpskog naroda u Prvom svetskom ratu. Napisali su je odabrani profesori istorije sa Filozofskog fakulteta u Beogradu – doc. dr Mira Radojević i akademik Ljubodrag Dimić. Recenzenti dela su takođe profesori univerziteta – akademik Mihailo Vojvodić i doc. dr Miloš Ković. S novim naučnim saznanjima, autori ove studije, sameravaju i dostignuća srpske i svetske istoriografije. To čine naučnim sredstvima, ali pišu čitkim i razumljivim stilom za širu čitalačku publiku. Knjiga koja se naučnim istinama suprotstavlja političkim revizijama istorije, naročito u ulozi Srbije u ovom razdoblju.
http://www.knjizara.com/Srbija-u-Velikom-ratu-1914-1918-Mira-Radojevic-Ljubodrag-Dimic-141101
U Srpskoj književnoj zadruzi predstavljena je knjiga Mire Radojević i Ljubodraga Dimića „Srbija u Velikom ratu 1914–1918” (kratka istorija), koju su objavili SKZ i Beogradski forum za svet ravnopravnih. O knjizi su govorili episkop bački g. Irinej, Živadin Jovanović, Mihailo Vojvodić, Miloš Ković, Aleksandar Životić i autori, a odlomke iz dela kazivao je Srba Milin.
U velikom stilu: Ovako je izgledala svadba princeze Marije i kralja...
Presudom Višeg suda u Beogradu rehabilitovana je Marija, supruga kralja Aleksandra Karađorđevića. A ona je u Srbiju došla u velikom stilu!
Odlukom suda poništena je odluka jugoslovenskih vlasti iz 1947. godine da joj se oduzmu državljanstvo, građanska prava i imovina. A kako je sve počelo?
Kad je završen Prvi svetski rat i stvorena Kraljevina SHS, Aleksandar je imao trideset godina, bio je „stari momak“, pa se kao državna tema nametnula njegova ženidba. Imao je 34 godine - i bio kralj! - kad je izabrao rumunsku princezu Mariju, vrlo visokog porekla. Njena baka po majci je bila sestra ruskog cara Aleksandra III, a deda po majci drugi sin britanske kraljice Viktorije. Iako je reč bila o „ugovorenom braku“, s rumunskog dvora su stigle vesti da je princeza pristala čim su joj pokazali fotografije budućeg muža. Odmah se dala na učenje srpskog jezika.
OPERACIJA „MIHAILOVIĆ“ 6 – 7. DECEMBAR 1941.
Uz 75. godišnjicu događaja
Odbijajući da popusti njemačkom zahtjevu za bezuvjetnom predajom koju je potpukovnik Rudolf Kogard, obavještajni oficir opunomoćenog komandanta Srbije saopštio pukovniku Mihailoviću prilikom susreta u Divcima (nedaleko od Valjeva), 11. novembra 1941. Mihailović je „izazvao Nijemce do te mjere da su odlučili ukloniti ga s puta“*
Ovako je još daleke 1975. godine pisao dr Jozo Tomašević, Hrvat, kome je knjigu pod nazivom War and Revolution in Yugoslavia 1941 – 1945 – THE CHETNIKS, objavio ugledni kalifornijski univerzitetski izdavač Stanford University Press, a koju je 1979 godine za Jugoslovensko tržište priredila Sveučilišna naklada Liber iz Zagreba.
_________________________________________________________________________________________________________________________
* Jozo Tomašević, Četnici u Drugom svjetskom ratu 1941 – 1945, Liber, Zagreb 1979, str. 182.
Popularni članci
OPERACIJA „MIHAILOVIĆ“ 6 – 7. DECEMBAR 1941.
Uz 75. godišnjicu događaja
Odbijajući da popusti njemačkom zahtjevu za bezuvjetnom predajom koju je potpukovnik Rudolf Kogard, obavještajni oficir opunomoćenog komandanta Srbije saopštio pukovniku Mihailoviću prilikom susreta u Divcima (nedaleko od Valjeva), 11. novembra 1941. Mihailović je „izazvao Nijemce do te mjere da su odlučili ukloniti ga s puta“*
Ovako je još daleke 1975. godine pisao dr Jozo Tomašević, Hrvat, kome je knjigu pod nazivom War and Revolution in Yugoslavia 1941 – 1945 – THE CHETNIKS, objavio ugledni kalifornijski univerzitetski izdavač Stanford University Press, a koju je 1979 godine za Jugoslovensko tržište priredila Sveučilišna naklada Liber iz Zagreba.
_________________________________________________________________________________________________________________________
* Jozo Tomašević, Četnici u Drugom svjetskom ratu 1941 – 1945, Liber, Zagreb 1979, str. 182.
Komentari