Najnovije

Na današnji dan 22.maja 1945. poginuo je Vojislav (Dragoljuba) Mihailović (1924-1945)

Na današnji dan, 22 maja 1945. godine, u rejonu Prače poginuo je sin đenerala Mihailovića Vojislav Voja Mihailović (1924-1945).Grupa od dvadesetak pripadnika...

Генерал Мирослав Трифуновић – Др Оња (1894-1945)

Мирослав Трифуновић (Крагујевац, 14. август 1894 — Зеленгора, 13. мај 1945) је био бригадни генерал у војсци Краљевине Југославије и командант Србије у Југословенској...

Kapitulacija Nemačke

Fotografija (sa naslovne strane) je svojevrsna repriza prvog postavljanja zastave na Rajstag. Prvobitno postavljanje zastave i vojnika koji je to fotografisao nije zabilježeno. Originalna...

САВА БАНКОВИЋ – У ПРЕДВОРЈУ ПАКЛА – пише др Срђан Цветковић

Истражујући репресију комунистичког режима читао сам многе затворске мемоаре. У једном тренутку Слободан Мавреновић, тадашњи председник Удружења жртава комунистичког режима, препоручио ми је и...

ПРОМОЦИЈА РАВНОГОРСКОГ КАЛЕНДАРА ЗА 2015. ГОДИНУ

0
У уторак 27. јануара 2015., на Савиндан у просторијама Српског покрета обнове у Београду одржана је промоција Равногорског календара за 2015. Организатори ове промоције били су: Републичка асоцијација за неговање тековина Равногорског покрета и Удружење припадника ЈВуО 1941-1945 из Београда. Календар већ дуги низ година окупља бројне припаднике и поштоваоце Равногорског покрета и традиционално се представља јавности у јануару месецу. О календару за 2015. говорили су председник Републичке асоцијације за неговање тековина Равногорског покрета господин Александар Чотрић, Милош Павковић, члан председништва Организације Краљевина Србија, у име аутора календара, као и председник Удружења припадника ЈВуО 1941-1945 господин Душан Ђукић и секретар Љуба Радојловић, Захваљујући господину Милошу Павковићу редакција www.savremenaistorija.com добила је текст његове беседе, коју овде доносимо у целини.

Почетак Великог рата на Горњодринском фронт

0
Почетак Великог рата на подручју горњег Подриња сликовито је описао народни пјесник Радован Бећировић – Требјешки, који је приказао аустроугарске нападе према српској и...

Četnički pokret nije fašistički – Hrvatski istoričar šokirao hrvatsku javnost

0
Istoričar Hrvoje Klasić spada u mlađe hrvatske intelektualce koji nisu omiljeni “širokim masama”. Njegove ocene događaja iz nedavne prošlosti odudaraju od stereotipa, pa ga zapenušani “domoljubi” presreću na ulici i optužuju da je Srbin, izdajnik, prodana duša… O prošlosti bez predrasuda: Dr Hrvoje Klasić Često dobijate preteće poruke, pisma, telefonske pozive? - Da, prozivaju me kao Jugoslovena, Srbina, iako me ime odaje. Ali onda mi napišu Hrvoje Jovo Klasić. Nedavno u centru Zagreba u jednom kafeu punom gostiju sede tri starija gospodina, lepo obučena. U jednom trenutku jedan od njih viče, okrenut prema meni, ustaje, prilazi i gotovo preteći govori: “Lažeš, loš si istoričar, krivo govoriš…” Nisam se iznenadio, ali me šokiralo saznanje da se to nikad nije desilo onima kojima se sudi za milionske krađe, pronevere. Oni gradom šetaju kao heroji i ljudi ih uglavnom ljubazno pozdravljaju.

Kraj aprilskog rata 1941. – Na današnji dan

0
Zgrada Češkog poslanstva -Beograd, 17 april 1941. 21 čas. Može biti, I ima, spora oko tumačenja potpisanog akta, kojim je okončana agonija kratkotrajnog aprilskog rata 1941. godine, ali spora nema kada su u pitanju posledice jedne, možemo slobodno reći “avanture” iz koje će se izroditi najveća katastrofa u istoriji srpskog naroda sa području Kraljevine Jugoslavije. Dileme, ali I različita tumačenja se vezuju za imena ovlaštenih osoba od strane novoimenovanog načelnika Vrhovne komande KV armijskog generala Danila Kalafatovića , bivšeg ministra spoljnih poslova u Vladi Dragiše Cvetkovića, Aleksandra Cincar Markovića i generala Radivoja Jankovića I njihovih ovlaštenja u vezi potisa samog akta. Da li su oni već bili ratni zarobljenici s obzirom da su Beograd došli njemačkim vojnim avionom iz Sarajeva, koje je bilo već okupirano od strane njemačkog Vermahta? Da li su imali ovlaštenja za potpis bezuslovne kapitulacije ili časnog mira? Da li su njihovi potpisi važeći i kakve su pravne posledice tog čina dileme su za malo širu raspravu. Bilo kako bilo, ali po stavljanju njihovih potpisa na dokument o “bezuslovnoj kapitulaciji” kojim se regulišu odredbe primirja između jugoslovenske i njemačke oružane sile, ratne operacije su prekinute. Akt su potpisali pomenuti opunomoćenici načelnika štaba Vrhovne komande vojske KJ. generala Kalafatovića, Aleksandar Cincar Marković i general Radivoje Janković s jedne strane, a sa druge po zapovjesti Vrhovnog komandanta njemačke vojske, armijski general Makimilijan fon Vajks u Beogradu u zgradi Češkog poslanstva 17. aprila u 21 čas, a imao je stupiti na snagu petnaest sati kasnije – 18. aprila u 12 časova. U prilogu je dat potpisani akt (preveden sa njemačkog) “bezuslovne kapitulacije, kako ju je nazvao u svom kratkom uvodnom govoru prisutni njemački general fon Vajks, komandant 2. njemačke armije

Popularni članci

Dušan T. Bataković, direktor Balkanološkog instituta SANU: REVIZIJA PRVOG SVETSKOG RATA...

0
Revizuju uzroka i posledica Velikog rata, koje se u poslednjih godinu dana ozbiljno zahuktava, osetio sam u više navrata uživo. Naime, već u martu ove godine bio sam na prvom svetski relevantnom simpozijumu o ratnim i političkim ciljevima Prvog svetskog rata u Minhenu ("Der Sinn des Krieges"), kao jedini učesnik iz Srbije. Uz impresivnu listu učesnika, moderatora i komentatora, većinom svetski priznatih autoriteta za Veliki rat (Hju Strejen, Džon Guč, Anika Mombauer, Žorž Sutu, Džon Rol, Hartmut Poge von Štrandman, Holger Aflerbah, Kristofer Klark, Lotar Hebelt, Kit Džefri, ovaj poslednji takođe i pisac nedavno kod nas prevedene "Istorije MI6") i nekoliko mladih lavova, na licu mesta sam se uverio u kojem pravcu ide revizija i šta su njeni stvarni ciljevi. Demontaža rezultata velikog nemačkog istoričara Frica Fišera, koji je šezdesetih nesumnjivo utvrdio da je Nemačka najviše od svih velikih sila želela rat, bila je glavna preokupacija većine referata, s ciljem da se odgovornost ravnomernije rasporedi na Francusku i Rusiju, a da se Srbija, još jednom, prikaže kao država čiji su mračni, zaverenički planovi dodatno pogurali svet u rat koji je odneo milione života. Nije izostala ni određena polarizacija među učesnicima: Džon Rol i Poge fon Štrandman (inače daleki rođak Vasilija Štrandmana, otpravnika poslova ruskog poslanstva u Beogradu 1914), odmah su mi naglasili da slede liniju Frica Fišera, dok su ostali, promenom fokusa, uglavnom nastojali da relativizuju nemačku, a donekle i austrougarsku odgovornost za rat.

Komentari