Najnovije

Na današnji dan 22.maja 1945. poginuo je Vojislav (Dragoljuba) Mihailović (1924-1945)

Na današnji dan, 22 maja 1945. godine, u rejonu Prače poginuo je sin đenerala Mihailovića Vojislav Voja Mihailović (1924-1945).Grupa od dvadesetak pripadnika...

Генерал Мирослав Трифуновић – Др Оња (1894-1945)

Мирослав Трифуновић (Крагујевац, 14. август 1894 — Зеленгора, 13. мај 1945) је био бригадни генерал у војсци Краљевине Југославије и командант Србије у Југословенској...

Kapitulacija Nemačke

Fotografija (sa naslovne strane) je svojevrsna repriza prvog postavljanja zastave na Rajstag. Prvobitno postavljanje zastave i vojnika koji je to fotografisao nije zabilježeno. Originalna...

САВА БАНКОВИЋ – У ПРЕДВОРЈУ ПАКЛА – пише др Срђан Цветковић

Истражујући репресију комунистичког режима читао сам многе затворске мемоаре. У једном тренутку Слободан Мавреновић, тадашњи председник Удружења жртава комунистичког режима, препоручио ми је и...

ZAVRŠNA REČ ADVOKATA ZORANA ŽIVANOVIĆA – u Palati pravde ročištu povodom...

0
Časni sude, Vi danas odlučujete o rehabilitaciji generala Mihailovića, komandanta JVuO u Drugom svetskom ratu, komandanta prvih gerilaca u okupiranoj Evropi koji nisu priznali kapitulaciju svoje zemlje. Dokazi u spisima govore da je samo protiv njega i njegovih jedinica nemačka vojna sila u Drugom svetskom ratu izvela 24 vojne operacije.[1] Njegovi vojnici i simpatizeri padali su pod kuršumima okupatora u borbama i represalijama[2]. Samo prema nemačkim ratnim plakatima u periodu 1942-1943 streljano je 1.653 pripadnika pokreta DM oko 200 više od pripadnika komunističkog pokreta. Njegove pristalice su hapšenie, mučene i slate u logore. I sam Milovan Đilas je 1946 godine naveo da je specijalna policija tokom rata streljala u Jajincima 30.000 Srba od kojih je „samo mali i to vrlo mali broj bio komunista.“[3] Za njegovu glavu okupator je javno nudio visoke novčane nagrade već 1941 a potom i 1943.[4] Njegova porodica, supruga sin i ćerka su u dva navrata bili zatočeni u Banjičkom logoru. Njegovu sestru, jednu od prvih žena arhitekata u Srbiji ubili su oslobodioci odmah po oslobođenju Beograda. General Mihailović je nosilac Ratnog krsta, visokog francuskog odlikovanja za zasluge u borbi protiv okupatora i Legije zaslužnih, najvišeg odlikovanja koje SAD dodeljuju stranim državljanima.

Milivoje Trnavac, «Samo su smrti istine – petrovsko roblje i druge...

0
Prošle godine povodom Drugog pomena taocima uhvaćenim 14. jula 1943. godine u Petrovskoj blokadi Gojne Gore (nemačka operacija "Morgrnluft") profesor Milivoje Trnavac objavio je knjigu "SAMO SU SMRTI ISTINE - petrovsko roblje i druge žrtve sela Gojna Gora u ratu 1941 - 1945" , u kojoj opisuje stradanje Gojne Gore i više mesta na padinama Suvobora, Maljena, Povlena i Medvednika od strane Nemaca angažovanih u operaciji "Morgenluft". Ova operacija predviđena za uništenje štaba Vrhovne komande JVuO i zarobljavanja generala Mihailovića završila se neuspehom, ali i odvođenjem u ropstvo i smrt 455 žitelja više od desetak naselja, među kojima i Gojne Gore. O ovoj nemačkoj operaciji u našoj istorijografiji nije se znalo ništa više od onoga što je zabeležio dr Venceslav Glišić i zato je ova spomenica "Petrovskim žrtvama" o kojima piše posle dvogodišnjeg istraživanja profesor Trnavac vrlo interesantna i značajna sa aspekta daljeg proučavanja naše savremene istorije.

Mr. Dragan Krsmanović – Niko kao On (Ili) Panegerik Mentoru

0
Jedno interesantno „otkriće“ potkrepljeno, u najmanju ruku, naivnim rezonovanjem sa tendencijom naučne hipoteze, otkrivamo u tekstu penzionisanog pukovnika mr Dragana Krsmanovića, pod naslovom „Tri glavne grupacije u srpskoj istorijografiji“, objavljenom na portalu „Pogledi“ 11.02. 2014. Pisac ovog pamfleta , čiji je osnovni cilj diskreditacija istoričara dr Koste Nikolića i dr Bojana Dimitrijevića, ali i istoričara Nemanje Devića, koga pomenuta dvojica istoričara po pukovnikovim navodima „uspešno mobilišu“, pukovnik Dragan Krsmanović, magistar i viši arhivista, bivši je načelnik Vojnog arhiva. Da nije tužno bilo bi smešno. Da nam je nepoznata biografija autora teksta, možda bi kako napisa autor „obični smrtnik“ zaista dobio „uputstvo“ za vrednosno tumačenja savremene istorije i istoričara, koji je proučavaju, a koje je on svrstao u tri kolone: tradicionaliste – komuniste, neokomuniste i klasičare.

OPERACIJA „MIHAILOVIĆ“ 6 – 7. DECEMBAR 1941.

0
Uz 75. godišnjicu događaja Odbijajući da popusti njemačkom zahtjevu za bezuvjetnom predajom koju je potpukovnik Rudolf Kogard, obavještajni oficir opunomoćenog komandanta Srbije saopštio pukovniku Mihailoviću prilikom susreta u Divcima (nedaleko od Valjeva), 11. novembra 1941. Mihailović je „izazvao Nijemce do te mjere da su odlučili ukloniti ga s puta“* Ovako je još daleke 1975. godine pisao dr Jozo Tomašević, Hrvat, kome je knjigu pod nazivom War and Revolution in Yugoslavia 1941 – 1945 – THE CHETNIKS, objavio ugledni kalifornijski univerzitetski izdavač Stanford University Press, a koju je 1979 godine za Jugoslovensko tržište priredila Sveučilišna naklada Liber iz Zagreba. _________________________________________________________________________________________________________________________ * Jozo Tomašević, Četnici u Drugom svjetskom ratu 1941 – 1945, Liber, Zagreb 1979, str. 182.

Popularni članci

Srbija mora da osudi komunističke zločine da bi ušla u Evropu!

0
Naša zemlja će morati da uvede i Dan žrtava komunizma posle Drugog svetskog rata, kao što su to uradile Hrvatska, Slovenija, Bugarska, Rumunija, Mađarska... Srbija će na svom putu ka punopravnom članstvu morati da pređe mnoge prepreke i da sprovede mnoge reforme, na šta je ukazao i evropski komesar za proširenje EU Štefan File prilikom posete našoj zemlji i u razgovoru sa državnim vrhom. Jedan od uslova kome ćemo morati posebno da poradimo jeste i osuda komunističkih zločina posle Drugog svetskog rata, saznaje Telegraf.rs! Pored tri poglavlja u pregovorima koja će prema rečima profesora FPN-a Jovana Teokarevića Srbija stalno imati otvorena, pred Vladu Srbije i njen pregovarački tim u jednom trenutku će se pojaviti i pitanje poštovanja odluke Saveta Evrope iz 1997. o tome da svaka zemlja koja je imala komunistički režim vlasti nakon Drugog svetskog rata, a da je pri tome kandidat za punopravno članstvo u EU, mora da osudi zločine komunizma u svojoj zemlji. Prema odluci Saveta Evrope, pored osude zločina od strane komunističkog režima Srbija će morati da i uvede Dan žrtava komunizma posle Drugog svetskog rata, kao što se obeležava i Dan žrtava fašizma.

Grob nema strana (24)

Pakao su drugi ljudi (10)

Komentari