Najnovije

Na današnji dan 22.maja 1945. poginuo je Vojislav (Dragoljuba) Mihailović (1924-1945)

Na današnji dan, 22 maja 1945. godine, u rejonu Prače poginuo je sin đenerala Mihailovića Vojislav Voja Mihailović (1924-1945).Grupa od dvadesetak pripadnika...

Генерал Мирослав Трифуновић – Др Оња (1894-1945)

Мирослав Трифуновић (Крагујевац, 14. август 1894 — Зеленгора, 13. мај 1945) је био бригадни генерал у војсци Краљевине Југославије и командант Србије у Југословенској...

Kapitulacija Nemačke

Fotografija (sa naslovne strane) je svojevrsna repriza prvog postavljanja zastave na Rajstag. Prvobitno postavljanje zastave i vojnika koji je to fotografisao nije zabilježeno. Originalna...

САВА БАНКОВИЋ – У ПРЕДВОРЈУ ПАКЛА – пише др Срђан Цветковић

Истражујући репресију комунистичког режима читао сам многе затворске мемоаре. У једном тренутку Слободан Мавреновић, тадашњи председник Удружења жртава комунистичког режима, препоручио ми је и...

Umro je Curtis „Bud“ Diles, (1925-2014) ratni veteran I heroj američke...

0
U bolnici Valej u Majamiju u sredu 10. septembra 2014. umro je Curtis "Bud" Diles, (1925-2014) ratni veteran i heroj američke armije, veliki prijatelj Srbije i srpskog naroda. Kao član posade američkog bombardera B 24 8. septembra oborenog nedaleko od Beograda, spašen je zajedno sa drugim članovima posade od strane pripadnika JVuO generala Mihailovića. Tokom akcije spašavanja savezničkih vazduhoplovaca (misija Halijard), zahvaljujući požrtvovanju srpskog naroda I pripadnika JVuO generala Mihailovića spašeno je preko 500 vazduhoplovaca. Ceo svoj život borio se za istinu o Srbima I generalu Mihailoviću

Промоцијa књиге „Црногорска Санџачка војска на Горњодринском фронту (1914-1915)“

0
Његово Преосвештенство Епископ будимљанско-никшићки и администратор милешевски Г. Јоаникије учествовао је у промоцији књиге "Црногорска Санџачка војска на Горњодринском фронту (1914-1915)“, аутора Предрага В.Остојића, која је у петак 22. априла 2016, представљена у Дому културе "Пиво Караматијевић“ у Прибоју. Владика је запазио да је вриједност промовисане књиге у томе што је у њој аутор, са великом пажњом и прецизношћу,истакао све заслуге дијела црногорске војске која је заједно са српском војском ратовала у Првом свјетском рату на овом подручју од Пљеваља до надомак Сарајева, а послије у повлачењу у до Карађорђевих шанчева на Јавору. Њихов отпор, истакао је Преосвећени Епископ, завршио се на Мојковцу и Беранама, гдје је црногорска војска у оним данимакада се српска војска била повукла према Грчкој, пружила свој последњи и одсудни, јуначки отпор, који је ушао у легендуи гдје се нарочито прославио славни командант Санџачке војске сердар Јанко Вукотић.

Momčilo Gavrić – najmlađi vojnik Prvog svetskog rata

0
Branislav Gavrić otkriva istinu o ocu Momčilu, najmlađem vojniku Prvog svetskog rata: Grci mu postavili zlatnu ploču na Krfu. Proživeo golgotu i u ratovima i u miru Još malo pa će proći pun vek od početka Prvog svetskog rata, a po najmlađem savezničkom vojniku Momčilu Gavriću u Srbiji se ne zove nijedna ulica, škola ili kasarna. Rođen je u maju 1906, a u avgustu 1914. postao je ratnik. Učestvovao je u Kolubarskoj bici, albanskoj golgoti, ranjen je na Kajmakčalanu, učestvovao u proboju Solunskog fronta i demobilisan je sa dvanaest godina kao najmlađi podnarednik na svetu. Momčilo nema spomenik čak ni u rodnoj Trbušnici, gde mu se sudbina prelomila kad je Hrvatska domobranska 42. divizija Austrougarske vojske izmasakrirala njegove roditelje, sedmoro braće i sestara i baku. - Velika dobrotvorka Lejdi Pedžet zvala ga je srpski vitez. Grci su mu postavili zlatnu ploču na Krfu. Francuski predsednik Miteran mu je 1985. dodelio orden, a general Lepardije je rekao: "Šteta što niste bili francuski vojnik, imali biste spomenik na Jelisejskim poljima" - kaže Branislav Gavrić, sin najmlađeg vojnika u 33 vojske koje su učestvovale u Prvom svetskom ratu. O tragediji i podvizima Momčila Gavrića počelo je stidljivo da se govori tek osamdesetih godina prošlog veka. Heroj je umro 1993, a o njegovim stradanjima posle ratova i danas se ćuti.

Na današnji dan 1935.godine umro je Mihailo Pupin

0
Na današnji dan 1935. godine umro je Mihailo Pupin, naučnik svetskog glasa i prvi predsednik Srpske narodne odbrane osnovane u Njujorku 1914.godine Iz rodnog Idvora u Banatu, posle školovanja u Pančevu i Pragu, otišao je 1874. u SAD gde je završio Kolumbija univerzitet u Njujorku na kojem je potom bio profesor teorijske fizike i 40 godina predsednik Instituta radio-inženjera. Električni rezonator pomoću kojeg je preko istog provodnika mogućan istovremeni prenos vesti na različitim talasnim dužinama bio je prvi od njegovih mnogobrojnih pronalazaka.

Popularni članci

POMEN U DRAŽEVINI 13.MARTA 2013.

0
I ove godine kao i svih prethodnih u mestu Undrulja, sada Draževina (Dobrunska Rijeka) 13. marta, na dan kada je general Mihailović pao u ruke komunističke OZNE, biće održan pomen parastos. Da podsetimo: Negde iza ponoći 13. marta 1946. pripadnici OZNE su sa ovog mesta, koje se nalazi oko 250 metara od puta Uvac – Dobrun, kidnapovali generala Mihailovića, ubivši pri tom njegove pratioce Blagoja Kovača i Nikolu Mastorovića i majora Dragišu Vasiljevića, ratnog komandanta Višegradske brigade JVuO. Sa lica mesta je uspeo pobeći vodič ove grupe Lazar Gajić, pripadnik Višegradske brigade JVuO, iz prateće grupe Budimira Gajića, koja je prethodnih meseci neposredno obezbeđivala generala Mihailovića. Prema zvaničnoj verziji, koju je potvrdila Državna komisija za utvrđivanje okolnosti pogubljenja generala Dragoljuba-Draže Mihailovića, sastavljena od eminentnih istoričara, grupa odabranih pripadnika OZNE, prerušena u pripadnike JVuO, koja se od 6. marta kretala terenom uspela je koristeći prethodno zarobljenog majora Kalabića, uspostaviti kontakt sa generalom Mihailovićem u jednoj kući u selu Repuševići, gde se on krio nepunih mesec i po dana. Iz Repuševića, posle sastanka sa majorom Kalabićem i „njegovom grupom“ i pored izraženih sumnji svojih najodanijih ljudi general Mihailović se odlučio na put ka Srbiji... Od kuće Petra – Francuza, koja se nalazi na putu prema Dobrunu, general Mihailović je posle zarobljavanja, u jutarnjim satima 13. marta 1946. odveden prema Beogradu. Program obilježavanja - 9.00 časova polaganje cvijeća na Trgu palih boraca u Višegradu - 10.00 časova Bogosluženje u crkvi Sv.Oca Nikolaja u Draževini - 11.00 časova pomen i parastos poginuloj pratnji Draže Mihailovića - 12.00 časova polaganje cvijeća na spomeniku đenerala Draže Mihailovića i svečani govor duhovnika pokreta. - 13.30 časova ručak,trpeza ljubavi i poštovanja

Dražine naočare

Komentari