Draža Mihailović i zvanično mrtav
Prvi osnovni sud u Beogradu danas je proglasio mrtvim Dragoljuba Dražu Mihailovića, a kao datum njegove smrti odredio je 31. jul 1946.
Prvi osnovni sud u Beogradu danas je proglasio mrtvim komandanta Jugoslovenske kraljevske vojske u otadžbini Dragoljuba Dražu Mihailovića, a kao datum njegove smrti odredio je 31. jul 1946. godine.
Pošto je utvrdio sve neophodne činjenica o smrti, sud je doneo rešenje kojim je on i zvanično proglašen mrtvim, rekla je portparol suda Gordana Vuković.
To rešenje je bilo neophodno, jer bez dokaza o smrti, Viši sud u Beogradu ne može da odluči o zahtevu za rehabilitaciju Mihailovića, odnosno da poništi presudu od 15. jula 1946. godine, kojom je Mihailović osuđen na smrt streljanjem, pošto nema zvaničnih podataka o tome gde je i kad pogubljen i sahranjen.
Kada to rešenje postane pravosnažno činjenica smrti će biti upisana i u matičnu knjigu umrlih.
Proces za rehabilitaciju Mihailovića pred Višim sudom u Beogradu nastavlja se 8. oktobra.
http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/aktuelno.290.html:399933-Draza-Mihailovic-i-zvanicno-mrtav
Сто година Великог рата: Офанзивни горњодрински фронт 1914., Нова књига Предрага...
Овај књига представља нешто измјењен текст студије „Офанзивни Горњодрински фронт 1914. године“ коју сам излагао на научном скупу „Црна Гора у Првом свјетском рату“ 26. и 27. јуна 2014.године у Подгорици. Скуп је одржан поводом обиљежавања сто година Великог рата у организацији Српског националног савјета Црне Горе.
На овом скупу учествовали су најеминентнији стручњаци из Србије, Црне Горе и Републике Српске, познати у сфери науке у Европи и свијету, који су у протеклом периоду, бавећи се искључиво струком, дали велики допринос научном тумачењу овог периода историје.
У конгресној сали хотела „Подгорица“ учеснике скупа пргодном бесједом поздравио је др Момчило Вуксановић, предсједник Српског националног савјета Црне Горе.
Dr Miloš Ković – Vrli novi svet zahteva novu istoriografiju –...
U Srbiji skoro da nema porodice koja u Prvom svetskom ratu nije izgubila neku mušku glavu. Danas, međutim, uoči stogodišnjice početka Velikog rata, kako je u svom vremenu nazivan,umesto da se spremamo da, bar sa onolikom posvećenošću s kojom po grobljima obeležavamo zadušnice, odamo poštu svojim junačkim i stradalničkim precima,mi seuporno preispitujemo i pitamo šta o njima, o Gavrilu Principu i Nikoli Pašiću, danas misli„Evropa”. Te mitske predstave iz srpskih kolektivnih fantazija – „Evropska unija”, „Zapad”, „Evropa”– baš kao nekada vile i karakondžule,ne obitavaju u sferi racionalnih promišljanja i debata unutar nacije kao zajednice građana, nego u zbunjenoj mašti sistematski kažnjavane i ponižavane podaničke gomile. S nekakvom čudnom, malograđanskom nelagodnošću naša javnost znatiželjnoiščekuje da čuje kakve to nove, sablažnjive „istine” o Prvom svetskom ratu i ulozi Srba u njemu imaju danam saopšte uvaženi istoričari iz belog sveta.
Oslobađanje koncetracionog logora Dahau – 29.april 1945.
Dahau je bio nacistički koncentracioni logor, i prvi logor otvoren u Nemačkoj (1933.) na mestu napuštene fabrike municije, kod srednjeovekovnog grada Dahaua, oko 16 km severoistočno od Minhena. Dahau je služio kao prototip i model za ostale nacističke koncentracione logore.
Preko 200.000 zatvorenika bilo smešteno u Dahau (25.613 zatvorenika je umrlo u glavnom logoru, a još oko 10.000 u okolnim logorima uglavnom od posledica torture, bolesti, neuhranjenosti i samoubistava) Početkom 1945.godine od posledica epidemije tifusa stradao je veliki broj zatvorenika.
U ovom logoru, između ostalih, bili su zatočeni Patrijarh Srpski Gavrilo Dožić i Vladika Nikolaj Velimirović, koji je svoje misli u logorskom zatočeništvu beležio pretočaću ih u kasnije objavljenu knjigu pod naslovom «Kroz tamnički prozor».
Dramski umetnik Stevo Žigon proveo je dve godine u ovom logoru, pre nego što je oslobođen od strane saveznika 29. aprila 1945.
Prenosimo deo dnevničkih beleški zatočenika ovog logora ( R 64923), koji je imao sreću da preživi i svedoči.
Popularni članci
Ravna gora — Danas [10. Maj 2014.] je održan 24. po...
Na tradicionalnom saboru na Ravnoj gori obeleženo je 73 godine od početka borbe Jugoslovenske vojske i Ravnogorskog pokreta sa nacističkim okupatorima Kraljevine Jugoslavije.
Sabor su 24 put organizovali Srpski pokreta obnove, Republička asocijacija za negovanje tekovina Ravnogorskog pokreta i Udruženje pripadnika Jugoslovenske vojske u otadžbini 1941-1945. godine, najavio je SPO.
Na spomenik generalu Dragoljubu Mihailoviću vence su položile delegacije Srpskog pokreta obnove, Republičke asocijacije za negovanje tekovina Ravnogorskog pokreta i Udruženja pripadnika JVuO 1941-1945. godine.
Na početku sabora pročitana je poruka prestolonaslednika Aleksandra Karađorđevića koji je okupljenima, pored ostalog, poručio:
Komentari