Najnovije

Na današnji dan 22.maja 1945. poginuo je Vojislav (Dragoljuba) Mihailović (1924-1945)

Na današnji dan, 22 maja 1945. godine, u rejonu Prače poginuo je sin đenerala Mihailovića Vojislav Voja Mihailović (1924-1945).Grupa od dvadesetak pripadnika...

Генерал Мирослав Трифуновић – Др Оња (1894-1945)

Мирослав Трифуновић (Крагујевац, 14. август 1894 — Зеленгора, 13. мај 1945) је био бригадни генерал у војсци Краљевине Југославије и командант Србије у Југословенској...

Kapitulacija Nemačke

Fotografija (sa naslovne strane) je svojevrsna repriza prvog postavljanja zastave na Rajstag. Prvobitno postavljanje zastave i vojnika koji je to fotografisao nije zabilježeno. Originalna...

САВА БАНКОВИЋ – У ПРЕДВОРЈУ ПАКЛА – пише др Срђан Цветковић

Истражујући репресију комунистичког режима читао сам многе затворске мемоаре. У једном тренутку Слободан Мавреновић, тадашњи председник Удружења жртава комунистичког режима, препоручио ми је и...

Parastos Đeneralu Dragoljubu Draži Mihailoviću u Beogradu

0
U Crkvi Svetog Save na Vračaru u Beogradu 17.7.2012. godine, održan je parastos Pomoćniku Vrhovnog komandanta, načelniku štaba Vrhovne komande vojske Kraljevine Jugoslavije, ministru vojske, mornarice i vazduhoplovstva i vrhovnom komandantu Jugoslovenske vojske u Otadžbini u Drugom svetskom ratu (1941-1945.), armijskom đeneralu Dragoljubu Draži Mihailoviću, u Organizaciji Udruženja pripadnika Jugoslovenske vojske u Otadžbini i Republičke asocijacije za negovanje tekovina Ravnogorskog pokreta.

Italija spasla srpske heroje – Italija otvorila obeležavanje 100-godišnjice od početka...

0
Na trgu Venecija u srcu Rima, na simboličnom mestu u zdanju Oltara Otadžbine (popularno zvanom Vitoriano) podno groba Neznanom junaku, jednom od stotina hiljada Italijana poginulih tokom Prvog svetskog rata, u ponedeljak je održana ceremonija kojom je Italija otvorila obeležavanje 100-godišnjice od početka Prvog svetskog rata prezentacijom knjige "Za Srpsku vojsku - jedna zaboravljena priča". Reč je o reprint izdanju vojnog dokumenta "Za Srpsku vojsku", koji je 1917. godine objavila Specijalna kancelarija Ministarstva kraljevske mornarice Italije. Ovom svečanom događaju prisustvovalo je oko 500 zvanica, a među njima i ministri odbrane Italije i Srbije Roberta Pinoti i Nebojša Rodić, načelnik.

Dr Edvard V. Rajan – lekar spasilac Beograda

0
Podvizi i legendarna dostignuća američkog lekara i hirurga pukovnika dr Edvarda Rajana, šefa misije američkog Crvenog krsta (American Red Cross) u Srbiji tokom Prvog svetskog rata, gotovo da su ostali nepoznati i zaboravljeni. Njegov čudesni život predstavlja građu za uzbudljiv avanturistički roman ili za scenario kakvog holivudskog spektakla. „Rajan je bio divlji borbeni Irac koji je bez prekida skakao u vatru... Apsolutno neustrašiv, kockajući se smrću, uradio je veliki posao visoko držeći u ruci blistavu baklju američkog dobročinstva“1, zapisao je u svojim memoarima Džon Gejd, prvi ambasador SAD u baltičkim zemljama, slikajući njegov portret. Rajan se rodio u Skrentonu, Pensilvanija, u SAD, 14. decembra 1883, u radničkoj porodici kao najmlađi od četvoro dece. Njegov otac Džeremi Rajan radio je u jednoj lokalnoj fabrici. Od najranije mladosti, Edi, kako su ga prijatelji zvali, znao je da njegova budućnost neće biti slična sudbini njegovog oca. Dok je u Skrentonu pohađao državnu školu zarađivao je džeparac u jednoj prodavnici duvana, a onda se zaposlio u lokalnim novinama –Republikancu. Potom je radio oglasnim agencijama i agencijama za vesti. Napustio je 1908. novinarski posao i otišao je u Njujork da studira medicinu na Univerzitetu Fordam, gde je diplomirao 1912. godine. Stažirao je, zatim i obavljao lekarski posao u bolnici sv. Vinsenta na Menhetnu i u okružnoj bolnici u Bruklinu. Ali, Rajan nije bio zadovoljan mirnim životom njujorškog lekara, njegov se avanturistički duh naglo budi 1913.1

Petnaesta godišnjica NATO bombardovanja

0
Navršava se 15 godina od početka NATO bombardovanja. Dan sećanja na žrtve stradale u bombardovanju biće obeležen nizom komemorativnih skupova. Za 78 dana ubijeno je najmanje 2.500, a ranjeno i povređeno više od 12.500 ljudi. Vazdušni napadi NATO snaga na Srbiju, odnosno tadašnju SRJ, počeli su na današnji dan pre 15 godina. Za 78 dana ubijeno je najmanje 2.500, a ranjeno i povređeno više od 12.500 ljudi. Poginuo je 1.031 pripadnik vojske i srpske policije, a teže i lakše ranjeno oko 6.000 civila, među njima 2.700 dece. Ranjena su 5.173 vojnika i policajca, a desetak osoba se i dalje vode kao nestali. Ukupna materijalna šteta procenjena je na više desetina milijardi dolara. Ratni gubici NATO u ljudstvu i tehnici nikada nisu obelodanjeni.

Popularni članci

Некролог за Феђу и Смиљку Соретић

0
У породичном дому на Флориди, у ноћи између суботе и недеље, четвртог на пети фебруар 2023. године, страдали су господин Феђа Соретић, познати српски...

Komentari