Održan parastos generalu Mihailoviću u Beogradu i Herceg Novom
U beogradskoj crkvi SV. Save na Vračaru u organizaciji Udruženja pripadnika JVuO 1941 -1945 i Republičke asocijacije za negovanje tekovina Ravnogorskog pokreta održan je parasto generalu Mihailoviću.U prisustvu većeg broja građana, saboraca i poštovaoca generala Mihailovića i Ravnogorskog pokreta, parastos su slućili sveštenici Srpske pravoslavne crkve
Između ostalih parastosu su prisustvovali: narosni poslanik Aleksandar Čotrić, predsednik Asocijacije za negovanje tekovina Ravnogorskog pokreta, dr Dušan Đukić, predsednik Udruženja JVuO 1041 - 1945, dr Dušan Bataković, bivši ambasador republike Srbije u Parizu, dr Biljana Plavšić, bivša predsednica Republike Srpske, predstavnik Udruženja Kraljevina Srbija, Miloš Pavković, dramski umetnik Slobodan Rankić i dr.
U prilogu fotografije sa parastosa u Beogradu i Herceg Novom na Savini gde je isto tako služen parastos generalu Mihailoviću.
Redakcija savremeneistorije se zahvaljuje Milošu Pavkoviću (Udruženje Kraljevina Srbija) i Nebojši Rašu, predsedniku Srpskih sokola iz Herceg Novog na prosleđenim fotografijama.
DRAŽA – SMRT DUŽA OD ŽIVOTA (6) Defile pete kolone
Pero Simić | 25. jun 2012.
TRAGIČAN BILANS BILANS preuranjenog ustanka četnika i partizana bio je sumoran: dok nisu ugušili ustanak u Srbiji, do 5. decembra 1941. Nemci su imali 203 poginula i 378 ranjenih. Ipak, gubici ustanika bili su 17 puta veći - ubijena su 3.562 borca, a gubici civilnog srpskog stanovništva bili su 55 puta veći od nemačkih i iznosili su 11.522. ljudi.
Nikola Kalabić između Čiče i Krcuna?!
Povodom presude Suda u Valjevu: prilog za razumevanje jedne ratne biografije: kabadahija, geometar, “Dražin čovek od poverenja”, ratni zločinac, saradnik OZN-e, četnički vojvoda, izdajnik - neosuđivan i rehabilitovan?!
Piše: dr Bojan Dimitrijević
Autor ovog članka je u devedesetim godinama optuživan da je neokomunistički istoričar, kada bi govorio o negativnostima koje je Nikola Kalabić sa svojom jedinicom naneo Ravnogorskom pokretu u toku trajanja Drugog svetskog rata u okupiranoj Srbiji.
Naprotiv, posle nekoliko procesa rehabilitacija, u najnovije vreme optuživan je kao neko ko je doprineo rehabilitaciji ratnih zločinca, kolaboracionista, kvislinga, sluga fašizma itd...
Posle nedavne prvostepene odluke valjevskog suda o rehabilitaciji Nikole Kalabića, ratnog komandanta Gorske Kraljeve Garde Jugoslovenske vojske u Otadžbini, podigla se neviđena medijska prašina.
Sve ove optužbe, mahom se izriču na osnovu ličnog uverenja, ideoloških stavova, ili potrebe da se po svaku cenu bude prisutan u medijima i ulovi po koji jeftin politički poen.
Sam Nikola Kalabić svojom ratnom biografijom je zaslužio pažljivu analizu postupaka, a koju skoro da niko nije voljan da izvrši, jer je probitačnije u današnjoj medijskoj javnosti govoriti jezikom optužbi ili hvalospeva, nego analizitrati često dramatične činjenice o ponašanju srpskog naroda pod okupacijom i posledicama građanskog rata i izvedene komunističke revolucije.
I neka autoru bude dozvoljeno još jedno pitanje na bazi lične, porodične istorije iz beogradskih podkosmajskih sela.
Kako se odrediti prema ratnim akterima, kada vam rođeni deda bude mobilisan u Kalabićevu jedinicu, a njegov brat, dakle potencijalni deda takođe, bude kao komunistički „terenac“ ubijen od te iste jedinice?!
Teško da ima pravilnog odgovora.
OPERACIJA „MIHAILOVIĆ“ 6 – 7. DECEMBAR 1941.
Uz 75. godišnjicu događaja
Odbijajući da popusti njemačkom zahtjevu za bezuvjetnom predajom koju je potpukovnik Rudolf Kogard, obavještajni oficir opunomoćenog komandanta Srbije saopštio pukovniku Mihailoviću prilikom susreta u Divcima (nedaleko od Valjeva), 11. novembra 1941. Mihailović je „izazvao Nijemce do te mjere da su odlučili ukloniti ga s puta“*
Ovako je još daleke 1975. godine pisao dr Jozo Tomašević, Hrvat, kome je knjigu pod nazivom War and Revolution in Yugoslavia 1941 – 1945 – THE CHETNIKS, objavio ugledni kalifornijski univerzitetski izdavač Stanford University Press, a koju je 1979 godine za Jugoslovensko tržište priredila Sveučilišna naklada Liber iz Zagreba.
_________________________________________________________________________________________________________________________
* Jozo Tomašević, Četnici u Drugom svjetskom ratu 1941 – 1945, Liber, Zagreb 1979, str. 182.
Popularni članci
Освештање спомен-музеја у Старом Броду на Дрини
У знак сећања на велики злочин учињен у пролеће 1942 над српским цивилима у источној Босни од стране војних формација Независне државе Хрватске у...
Komentari