Najnovije

Предраг В. Остојић, Бедем на Дрини (Од Дрине до Мојковца), Београд 2025.

Предраг В. Остојић, Бедем на Дрини (Од Дрине до Мојковца), Београд 2025. Рецензија: Први светски рат заузима изузетно важно место у колективном памћењу Срба. То „време...

На данашњи дан 1946. заробљен је генерал Драгољуб Дража Михаиловић

На данашњи дан 13. марта 1946. године, прије 79 година, заробљен је армијски генерал Драгољуб Дража Михаиловић (1893-1946), начелник штаба Врховне команде и министар...

Дан сjећања на жртве холокауста, геноцида и других жртава фашизма у Другом свjетском рату

СТРАДАЊЕ СРБА У ИСТОЧНОЈ БОСНИ У ДРУГОМ СВЈЕТСКОМ РАТУ Окупаторска војска, углавном њемачко-италијанске јединице, су послије капитулације Краљевине Југославије биле суочене са отпором углавном српског...

Na današnji dan – 10. aprila 1941. godine osnovana Nezavisna Država Hrvatska

«Hrvatski narode! Božija providnost i volja naših saveznika, te mukotrpna višestoljetna borba hrvatskog naroda i velika požrtvovnost našeg poglavnika dr Ante Pavelića, te ustaškog...

Čuvar srpskog vojničkog groblja u Solunu bez naslednika – Čika Đorđe...

0
Povijenih leđa u izbledeloj vojničkoj uniformi, sa šajkačom na glavi i srdačnim osmehom uz vojničko držanje Đorđe Mihailović, najstariji čuvar vojničkog groblja u Solunu, dočekuje novu grupu turista koji su došli da vide čuveno groblje srpskih ratnika. Mihailović, koga svi oslovljavaju sa čika Đorđe, u 85. godini života sa velikim žarom i ponosom nabraja imena junaka čije kosti počivaju pod čempresima na Zejtinliku. Za “Večernje novosti” priča o svom životu koji je posvetio čuvanju uspomene na srpske ratnike. Teško mu, kaže, pada što nema naslednika koji će nastaviti porodičnu tradiciju. - Od 1960. čuvam srpsko vojničkog groblje na Zejtinliku u Solunu, pre mene taj posao su radili moj deda Savo Mihailović, koji je najpre bio borac, zatim i otac Đuro, ali eto meni se nije dalo da imam sina, imam ćerku, ali se i dalje nadam unuku – priča čika Đorđe. On je rođen na groblju, oženio se Grkinjom koja je sa njim upravo na groblju svila porodično gnezdo. Već godinama mu pomaže i u poslovima oko održavanja groblja.

DRAŽA – SMRT DUŽA OD ŽIVOTA (9) – Sovjeti biraju Tita

1
Pero Simić | 28. jun 2012 AGENT MOSKVE Malo je poznat podatak da je ban Hrvatske banovine Ivan Šubašić, koji je od sredine 1944. zastupao interese kralja Petra u pregovorima sa Titom, bio klasični sovjetski agent. Još 1942. u SAD ga je za moskovskog obaveštajca zavrbovao šef sovjetske rezidenture Vasilij Zarubin, koji je Šubašiću dodelio agenturno ime Seres. Pored Šubašića, Zarubin je tada za sovjetsku tajnu službu pridobio i jednog od najvažnijih članova kraljevske jugoslovenske vlade Savu Kosanovića, čije je konspirativno ime bilo Kolo.

Nije Josip Broz pobedio Dražu, ni Haradinaj generala Lazarevića, već laž,...

0
Piše: Dragan Krsmanović Devedesete godine su razorile srpsko društva do temelja. Mada su ekonomske posledice sankcija i ratova bile ogromne, još razornije je bilo rušenje tradicionalnog sistema vrednosti. Ono što je bilo dobro, postalo je loše a ono što je bilo zlo i nemoralno postalo je poželjno i cenjeno. Lopovi su se presvukli u „kontraverzne biznismene“ , za krađu se govorilo „snašao se“, a ko se zbog nečega „nije snašao“, a bio je u prilici postao je nesposobnjaković dostojan prezira. Priča se da se dvehiljadite desila neka promena. Možda u politici i ekonomiji, ali ne i u moralu. Biti pošten i plemenit i nadalje je vredno prezira, a i dalje se veličaju tirani i otimači. Povodom 9.maja –Dana pobede državna televizija je upriličila emisiju u kojoj su „pravi“ i „kvaziistoričari“ pokušali da osvetle neke kontraverze, kojima naša prošlost obiluje. I opet su se, nažalost, ubrali truli plodovi dva naopaka procesa. Na stablo višedecenijskog iskrivljavanja činjenica, falsifikovanja i podmetanja nakalemljena je grana zlobe i nemorala. Tako, pošto su i „slepi“ videli da general Mihailović ne može biti izdajica, pokrenuta je druga matrica. Matrica po kojoj se general Mihailović mora prikazati kao nesposoban i nesnalažljiv, skoro pa priglup. Jer kako je austrougarski narednik „nadmudrio“ srpskog pukovnika?

Oslobađanje koncetracionog logora Dahau – 29.april 1945.

2
Dahau je bio nacistički koncentracioni logor, i prvi logor otvoren u Nemačkoj (1933.) na mestu napuštene fabrike municije, kod srednjeovekovnog grada Dahaua, oko 16 km severoistočno od Minhena. Dahau je služio kao prototip i model za ostale nacističke koncentracione logore. Preko 200.000 zatvorenika bilo smešteno u Dahau (25.613 zatvorenika je umrlo u glavnom logoru, a još oko 10.000 u okolnim logorima uglavnom od posledica torture, bolesti, neuhranjenosti i samoubistava) Početkom 1945.godine od posledica epidemije tifusa stradao je veliki broj zatvorenika. U ovom logoru, između ostalih, bili su zatočeni Patrijarh Srpski Gavrilo Dožić i Vladika Nikolaj Velimirović, koji je svoje misli u logorskom zatočeništvu beležio pretočaću ih u kasnije objavljenu knjigu pod naslovom «Kroz tamnički prozor». Dramski umetnik Stevo Žigon proveo je dve godine u ovom logoru, pre nego što je oslobođen od strane saveznika 29. aprila 1945. Prenosimo deo dnevničkih beleški zatočenika ovog logora ( R 64923), koji je imao sreću da preživi i svedoči.

Popularni članci

Дан сjећања на жртве холокауста, геноцида и других жртава фашизма у...

0
СТРАДАЊЕ СРБА У ИСТОЧНОЈ БОСНИ У ДРУГОМ СВЈЕТСКОМ РАТУ Окупаторска војска, углавном њемачко-италијанске јединице, су послије капитулације Краљевине Југославије биле суочене са отпором углавном српског...

Komentari