Umro je Curtis „Bud“ Diles, (1925-2014) ratni veteran I heroj američke...
U bolnici Valej u Majamiju u sredu 10. septembra 2014. umro je Curtis "Bud" Diles, (1925-2014) ratni veteran i heroj američke armije, veliki prijatelj Srbije i srpskog naroda.
Kao član posade američkog bombardera B 24 8. septembra oborenog nedaleko od Beograda, spašen je zajedno sa drugim članovima posade od strane pripadnika JVuO generala Mihailovića.
Tokom akcije spašavanja savezničkih vazduhoplovaca (misija Halijard), zahvaljujući požrtvovanju srpskog naroda I pripadnika JVuO generala Mihailovića spašeno je preko 500 vazduhoplovaca.
Ceo svoj život borio se za istinu o Srbima I generalu Mihailoviću
Srđan Cvetković, Nemanja Dević „Žrtve u Zaječarskom okrugu posle 12. septembra...
Posle inicijative koju je pokrenuo Institut za savremenu istoriju i Večernje novosti u akciji Otkopavanje istine Vlada Republike Srbije donela je na svojoj sednici 9. jula 2009. odluku o osnivanju Državna komisija za pronalaženje i obeležavanje svih tajnih grobnica u kojima se nalaze posmrtni ostaci streljanih posle oslobođenja 1944. (skraćeno „Državna komisija za tajne grobnice ubijenih od septembra 1944“) koja je konstitutivnu sednicu održala 12. novembra 2009. godine. Članovi Državne komisije za tajne grobnice ubijenih posle 12. septembra 1944. su predstavnici državnih institucija, naučnih ustanova i stručnjaci iz različitih oblasti. Predsednik Komisije je dr Slobodan Marković, docent na Fakultetu političkih nauka u Beogradu, a sekretar je mr Srđan Cvetković, istraživač u Institutu za savremenu istoriju. Posle godinu dana istraživanja na terenu Timočkog okruga, mr Srđan Cvetković i Nemanja Dević, u okviru rada Komisije, priredili su sintezu Žrtve u Zaječarskom okrugu posle 12. septembra 1944. Do sada su saradnici Komisije vršili istraživanja, ali i konkretne popise lokacija i ubijenih i nestalih lica u više okruga u Srbiji. Timočki okrug se zbog svojih specifičnosti (geografski položaj, broj stradalih, svedočenja i istražene lokacije) našao prvi u ediciji građe koji su saradnici Komisije priredili. Istraživanje je sprovedeno 2009-10. u opštinama Knjaževac, Zaječar, Boljevac i Soko Banja.
Zahtev za podizanje optužnice protiv dr Bojana Dimitrijevića i dr Koste...
Više udruženja, među kojima su Savez antifašlsta Srbije Beograd, Zene u crnom, Helslnški odbor za Ijudska prava u Srbiji, Udruženje "Nauka i društvo" Društvo za istinu o NOB I Jugoslaviji i Nezavisno drustvo novinara Vojvodine prvog avgusta 2013. podnelo je Prvom osnovnom javnom tužilaštvu u Beogradu krivičnu prijavu protiv istoričara dr Bojana Dimitrijevića i dr Koste Nikolića, zato što su navodno
" Učestvujući kao svedoci u postupku rehabilitacije četnickog vode Dragoljuba Mihailovića koji se vodi pred Višim sudom u Beogradu, predmet Reh.br.69/2010, iznosili netacne podatke i lažne tvrdnje, iako su I kao istoričari, bili svesni da njihovi iskazi ne odgovaraju materijalnoj istini, čime su počinili krivično delo davanja laznog iskaza iz clana 335. Krivičnog zakonika Republike Srbije.
Na taj način, eventualnim pokretanjem optužnice protiv eminentnih stručnjaka iz oblasti savremene istorije nastaviće se u nedogled predstava u vezi postupka "rehabilitacije generala Mihailovića."
Apsurd da udruženja i pojedinci osporavaju naučno potkrepljene dokaze svedoka u jednom sudskom postupku moguća su samo kod nas. Neosporna je činjenica da su mnogi već odavno shvatili da u nedostatku argumenata samo sudskim postupcima mogu da prekrajaju naučno utemeljenu istorijsku istinu.
U cilju sagledavanja ovog apsurda čitaocima predočavamo prepis Krivične prijave preuzete sa http://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/krivicna%20prijava%20hos%20sept_17_2013.pdf
Мачков камен 19 – 22- септембар 1914.године
Спомен костурница на Мачковом камену - планина Јагодња - кота 924. у коју су похрањене кости страдалих српских ратника у једној од најжешћих битака Великог рата.
Спомен-костурница се налази на самом врху Мачковог Камена. Изградња овог споменика српским борцима иницирана је од стране „Одбора за подизање капеле на Мачковом камену“ давне 1925. године. Иницијативу је покренуо тадашњи министар грађевина, Милорад Вујичић, а одбор су сачињавали Љуба Јовановић (председник Народне скупштине), Ђорђе Вајферт (гувернер Народне банке), др Арчибалд Рајс, као и тридесетак најугледнијих грађана Рађевине и Азбуковице. Пројекат Спомен костурнице израдио је члан Одбора, архитекта Момир Коруновић док је израда поверена Шими Франовићу из Црквенице. За саму изградњу вађен је камен из села Кржава и Планина, а пренос камена као и осталог материјала извршили су добровољно сељаци из околине. Коначно, спомен-костурница саграђена је 1929. године. У августу 1931. године извршен је пренос костију палих ратника. Тај посао извршили су војници болничари по дозволи Министарства Војске.
Popularni članci
Dokumenti: Unapredjenje kapetana Nikole Kalabića
U vreme nastupanja kroz Bosnu, glavnine snaga JVuO iz Srbije, komandantu Komande Srbije JVuO divizijskom generalu Miroslavu Trifunoviću 30. novembra 1944. godine radiogramom je stigla depeša Vrhovne komande JVuO, kojom je kapetan Nikola Kalabić unapređen u čin majora.
3. decembra 1944. general Trifunović je depešom komandantu Gorske Kraljevske garde kapetanu Nikoli Kalabiću preneo naređenje Vrhovne komande o unapređenju u čin majora.
U prilogu je fotokopija dokumenta
Komentari