Posmrtni ostaci monarha Petra II Karađorđevića u utorak stigli u Beograd i položeni u kapelu u Belom dvoru. Prestolonaslednik Aleksandar: Dobro došao kući, oče. Patrijarh Irinej: Tužno-radostan dan od istorijskog značaja. Premijer Dačić: Bez Karađorđevića nema istorije Srbije
Telo poslednjeg jugoslovenskog kralja Petra Drugog Karađorđevića u utorakje stiglo u otadžbinu! Posmrtni ostaci jedne od najtragičnijih ličnosti srpske istorije dočekani su uz najveće državne počasti na aerodromu "Nikola Tesla", a potom su prevezeni u dvorski kompleks na Dedinju, gde će privremeno biti pohranjeni u Crkvi Svetog Andreja Prvozvanog.
Kovčeg sa telom kralja Petra, umotan u srpsku zastavu, dočekali su članovi kraljevske porodice, premijer Srbije Ivica Dačić, član Komiteta za prenos posmrtnih ostataka članova Kraljevske porodice i savetnik predsednika Republike Oliver Antić, kao i predstavnici SPC i Vojske Srbije.
Prestolonaslednik Aleksandar Drugi Karađorđević sa sinovima Petrom, Filipom i Aleksandrom i suprugom Katarinom ćutke je pogledom pratio kovčeg koji su gardisti nosili. Suzama nije dao da krenu.
SAOPŠTENJE ZA JAVNOST
Nj.V. Kralj Petar II vraća se kući posle 72 godine
Beograd, 18. januar 2013. – Nj.K.V. Prestolonaslednik Aleksandar izjavio je danas da su on i njegova porodica veoma ponosni što se njegov otac Kralj Petar II od Jugoslavije konačno vraća kući. Prestolonaslednik je istakao da je ovo veoma dirljiv događaj, od velikog istorijskog značaja za narod Srbije. Kralj Petar će se konačno pridružiti svojim precima u Kraljevskom mauzoleju na Oplencu. Do tog trenutka, Njegovo Veličanstvo počivaće u miru u kapeli pri Kraljevskom Dvoru na Dedinju u Beogradu.
Njegovo Kraljevsko Visočanstvo želi da se najtoplije zahvali Nj.E. g-dinu Tomislavu Nikoliću, predsedniku Srbije, Vladi Srbije i Odboru za prenos posmrtnih ostataka članova Kraljevske porodice na njihovoj nesebičnoj pomoći i savetima. Konačan datum sahrane na Oplencu biće određen kasnije ove godine, u dogovoru sa Srpskom Pravoslavnom Crkvom, Nj.E. g-dinom Tomislavom Nikolićem, predsednikom Srbije, Vladom Republike Srbije i drugim Kraljevskim kućama.
Ličnost i delo Slobodana Jovanovića, jedne od najzanimljivijih ličnosti u novijoj srpskoj istoriji i svakako jednog od najvećih srpskih intelektualaca s kraja 19. i iz prve polovine 20. veka, dugo su bili zapostavljeni i sakriveni, da bi tek u poslednje dve decenije počela šire da se istražuje uloga ovog državnika, pisca, istoričara i pravnika u burnim događanjima s početka pa do sredine 20. veka.
Na tribini Srpskog liberalnog saveta Sećanja na akademika Slobodana Jovanovića, naučnici i istraživači lika i dela S. Jovanovića otkrili su neke zanimljive prizore iz njegovog života, njegove mane, vrline i zablude.
Istoričar Nebojša Popović, iz Instituta za savremenu istoriju, otkriva da je devedesetih godina 19. veka Jovanović, posle službovanja u sudu, prešao u Ministarstvo inostranih dela, gde se faktički bavio obaveštajnim radom.
Bio je šef prosvetnog odeljenja koje su zvali propagandno odeljenje i tu se bavi obaveštajnim radom. Posećivali su ga učitelji i sveštenici sa srpskih neoslobođenih teritorija, Stare Srbije i Makedonije, ali je i on išao u obilaske i prikupljao informacije. Te informacije prosleđivane su prosvetnom odboru, koji su sačinjavali najučeniji ljudi u Srbiji tog vremena, i na osnovu tih informacija su se donosile političke odluke. Bio je pristalica evropske konzervativne ideologije kojoj su pripadali Bizmark, Dizraeli i Napoleon Treći. Na primer, prihvatao je opšte pravo glasa kao tekovinu ali ne sa oduševljenjem, jer je verovao da se moć političkog rasuđivanja može odnegovati samo u gornjim društvenim slojevima, priča Popović.
U predivnom ambijentu sale Doma kulture u Ivanjici sinoć je predstavljena knjiga Momčila Dimitrijevića "Heroji ili izdajnici". Pred brojnom publikom o knjizi su govorili profesor Milivoje Trnavac, istoričari Nemanja Dević i Predrag Ostojić i autor Momčilo Dimitrijević. Odlomke iz knjige, potresna kazivanja učesnika događaja i potomaka, kao i autorove opservacije, čitali su glumci: prvak užičkog pozorišnog glumišta Slobodan Ljubičić i glumica Danica Ljubičić.
Ova knjiga imala je svoje prvo predstavljanje na Beogradskom sajmu knjiga 28. oktobra 2011., posle čega je usledila promocija i u Arilju, čijoj ratnoj i poratnoj prošlosti autor posvećuje najveću pažnju.
Predstavljanje knjige u Ivanjici, izazvalo je veliko interesovanje, obzirom da je autor posebno poglavlje posvetio četničkom komandantu Božidaru Ćosoviću, poznatijem kao vojvoda Božo Javorski (1917. – 1943.), koji je tokom rata uglavnom delovao na području
Ivanjice i Arilja, a koji je na Spasovdan 1943. sa nevelikom pratnjom likvidiran u ataru sela Brekova. Isto tako posebno poglavlje autor je posvetio i stradanju četvorice braće Vasilijevića iz Donjeg Šarenika, od kojih su Dragoslav i Ranislav stradali krajem februara 1948. godine.
Komentari