Najnovije

ПАРТИЗАНСКИ ЗЛОЧИН У ЕРГЕЛИ БОРИКЕ 1942.

Ергела Борике пред напад 8. марта 1942. Према расположивим документима и сjећањима учесника догађаја у Ергели Борике почетком 1942. смjештен је штаб Рогатичког четничког одреда, којим је од 24....

Promovisane knjige istoričara Predraga Ostojića

Istoričar Predrag Ostojić predstavio dve knjige: „Zarobljavanje generala Mihailovića“ i „Ustaški zločin u Starom Brodu kod Višegrada 1942 https://youtu.be/-rA-odTEgmc

Naučni skup ,,Uloga znamenitih ličnosti iz srpskih zemalja u istoriji Crne Gore“

Podgorica, 30. novembar 2019. Povodom 800 godina autokefalnosti Srpske pravoslavne crkve, Velike Podgoričke skupštine srpskog naroda u Crnoj Gori i Dana ujedinjenja Crne Gore i Srbije Srpski nacionalni...

ИСТОРИЧАРИ О УСТАШКОМ ЗЛОЧИНУ НАД СРБИМА У СТАРОМ БРОДУ

У Андрићевом институту у Андрићграду у петак 06. септембра 2019, одржан је округли сто на тему  усташког злочина над српским цивилима у источној Босни у пролеће...

DRAŽA SMRT DUŽA OD ŽIVOTA (7) – Odmazda ili kuršum!

0
Pero Simić | 26. jun 2012 UCENJENI GENERAL DOK je Tito pukovnika Mihailovića sve više optuživao za kolaboraciju sa Nemcima, nemačke vlasti su decembra 1941. raspisale prvu poternicu u okupiranoj Jugoslaviji. Glava četničkog vođe ucenjena je na 200.000 dinara. Nemci su tada streljali Mihailovićeve majore Aleksandra Mišića i Ivana Fregla, kralj Petar Drugi Karađorđević unapredio je pukovnika Mihailovića u čin brigadnog generala, a Tito je u depešama poslatim u Moskvu Mihailovića ocrnio dva puta, Hitlera i Pavelića – nijednom.

Хитлерово терористичко бомбардовање Београда 6. априла 1941. године Одлучан удар...

0
Када се 27. марта 1941. године уверио да војни пуч у Београду није “нека шала”, Хитлер је истога дана позвао чланове Врховне команде (Геринг, Кајтел, Јодл, Рибентроп) и рекао им да је “Југославија неизвестан чинилац” у предстојећим акцијама (операције Марита и Барбароса) и “неће се предузимати дипломатски кораци, нити ће се постављати ултиматуми”, док могућа уверавања југословенске владе, “којој се ионако убудуће не може веровати, примаће се к знању” и нагласио да је “политички нарочито важно да се удар изврши немилосрдном окрутношћу, сва југословенска површинска постројења, и Београд, морају бити уништени непрекидним дневним и ноћним ваздушним нападима” да би се на тај начин “Турској задало довољно страха” и одустала од Черчиловог придобијања за “балкански фронт”.

Podsećanja: Ledi Pedžet – Prošlo je pola veka od smrti velike...

0
"Neka me svi zaborave! To mi je svejedno! Ali će mi teško pasti ako me moji Srbi zaborave!" Nekoliko dana pre nego što je preminula pre pola veka, 24. septembra 1958, ove reči je izgovorila ledi Lejla Pedžet (rođena 1881), engleska plemkinja, velika srpska dobrotvorka, požrtvovana bolničarka u vreme Prvog svetskog rata, koja je posle Drugog svetskog rata Srbima, sada političkim izbeglicama, širom otvorila vrata svog imanja i više od četrdeset odaja zamka "Varen hauz". Kako je napisao Kosta St. Pavlović godinu dana posle njene smrti, "ledi Pedžet je u svom životu imala tri ljubavi: ljubav za pticama, ljubav za cvećem i ljubav za Srbima".

Popularni članci

Branko Jevtić “Ratni dnevnik Miloja Lazarevića“ – knjiga koja baca novo...

0
U subotu 01.marta u Gradskoj galeriji u Nevesinju upriličena je promocija knjige autora i priređivača, Branka Jevtića „Ratni dnevnik Miloja Lazarevića“, koja opisuje dešavanja na području Hercegovine za vrijeme Drugog svjetskog rata iz vizure oficira Jugoslovenske vojske u otadžbini. Lazarevićev ratni dnevnik predstavlja dragocjeno svjedočenje o dešavanjima na prostorima istočne Hercegovine u teškim vremenima Drugog svjetskog rata i gubicima koje je ovaj kraj pretrpio. Nakon blagoslova sveštenika Mihajla Andrića, uvod u ovu promociju je napravila Ljilja Ivezić, direktor Narodne biblioteke u Nevesinju. O ovom ratničkom dnevniku su govorili član Komisije za istoriju i njegovanje oslobodilačkih ratova Vojin Gušić, mr Momčilo Golijanin i sam autor, Branko Jevtić. Virtualna Hercegovina je pripremila video reportažu sa ove promocije. VIDEO http://www.virtualnahercegovina.com/index.php/medija-centar/televizija/4619-nevesinje-ratni-dnevnik-miloja-lazarevica-bacanovo-svjetlo#ixzz2uvyXB692

Marks, Engels i Srbi u XX veku

Komentari