Na današnji dan 1935. godine umro je Mihailo Pupin, naučnik svetskog glasa i prvi predsednik Srpske narodne odbrane osnovane u Njujorku 1914.godine
Iz rodnog Idvora u Banatu, posle školovanja u Pančevu i Pragu, otišao je 1874. u SAD gde je završio Kolumbija univerzitet u Njujorku na kojem je potom bio profesor teorijske fizike i 40 godina predsednik Instituta radio-inženjera. Električni rezonator pomoću kojeg je preko istog provodnika mogućan istovremeni prenos vesti na različitim talasnim dužinama bio je prvi od njegovih mnogobrojnih pronalazaka.
Na današnji dan 1935.godine umro je Mihailo Pupin
Kosta Nikolić i Bojan Dimitrijević, Zarobljavnje i streljanje generala Dragoljuba Mihailovića 1946. godine (Istorija 20.veka 2/2009)
Uz najavu vesti o rehabilitaciji generala Mihailovića, koja se,kako prenosi dnevni list Pres očekuje u Višem sudu u Beogradu na zakazanom ročištu 23.marta 2012. prenosimo članak dr Koste Nikiolića, naučnog savetnika i dr Bojana Dimitrijevića, višeg naučnog saradnika Institutaza savremenu istoriju Srbije – “Zarobljavanje i streljanje generala Dragoljuba Mihailovića 1946. godine – Nova saznanja u arhivskoj građi”.Ovaj rad je nastao na osnovu istaživanja koja su autori ostvarili u arhivu BIA, Vojnom arhivu i Arhivu srbije kao članovi Državne komisije formirane za istraživanje ovih okolnosti, a objavljen je u časopisu “Istorija 20. veka” broj 2/2009.
Dr Kosta Nikolić, “Rat u Sloveniji 1991.” (Istorija XX veka – br.2/2011)
O autoru članka:
Kosta Nikolić (Kraljevo, 1963) istoričar, radi u Institutu za savremenu istoriju u Beogradu, u zvanju naučni savetnik. Diplomirao je (1988.), magistrirao (1993.), i doktorirao (1999.) na filozofskom fakultetu u Beogradu.
Oblast naučnog interesovanja: istorija komunizma u Kraljevini Jugoslaviji, istorija srpskog naroda i srpskog društva u Drugom svetskom ratu, kult ličnosti u socijalističkoj Jugoslaviji i istorija istorijografije.
Trenutno je rukovodilac projekta (Ne) uspešna integracija -(ne) dovršena modernizacija: Međunarodni položaj i unutrašnji razvoj Srbije i Jugoslavije 1921-1991.
Dobitnik je nagrada: Dragiša Kašiković (1998. i 2000.), Ministarstva nauke (2002), Stojan Novaković (2005.) i Vukove zadužbine za nauku (2005.) Autor je 24 monografije, 67 članaka u naučnim časopisima u zemlji i inostranstvu, 22 poglavlja u monografiji i dva udžbenika (za završne razrede osmogodišnje škole i gimnazije)
KOMENTAR na reportažu Večernjih novosti o ispovesti Ruže Jovanović, ličnog kurira generala Draže Mihailovića i poslednjeg preživelog člana Vrhovnog štaba Jugoslovenske vojske u otadžbini.
Već nekoliko dana Večernje novosti objavljuju reportažu o ispovesti devedesetogodišnje gospođe Ruže Jovanović koja već 67 godina živi u Bilefeldu (Nemačka), a koja je po sopstvenom iskazu bila lični kurir generala Mihailovića.
Priča ove žene pompezno najavljena od strane autora reportaže i Večernjih novosti, kod ljudi je izazvala različite reakcije što je primećeno u komentarima reportaže, koja je objavljena i na internet stranici Večernjih novosti.
Danas 21 godina od protesta 9. marta
Danas se navršava 21 godina od prvog masovnijeg protesta protiv režima Slobodana Miloševića, 9. marta 1991.
Devetomartovski protest u Beogradu je organizovao i predvodio Srpski pokret obnove (SPO) Vuka Draškovića, tada najjača opoziciona stranka, koja je zagovarala promenu sistema, demokratizaciju i nacionalnu obnovu države.
U sukobima koji su se sa Trga republike gde je skup održan proširili na nekoliko ulica u centru Beograda, život su izgubile dve osobe, učesnik protesta Branimir Milinović (18) i policajac Nedeljko Kosović (54).
Prva žrtva bio je policajac Kosović koji je poginuo oko 15.30 časova u Masarikovoj ulici kod “Beogradjanke”. Bežeći od demonstranata, Kosović je pokušao da preskoči zid terase, ali je pao sa visine od pet metara udarivši glavom o trotoar.
Pomen i parastos u Drazevini
U utorak 13.03.2012 godine Molitvenim secanjem u Draževini će biti obeležen događaj zarobljavanja generala Dragoljuba Draže Mihailovića od strane OZN-a i stradanje njegovih pratioca majora Dragiše Vasiljevića, kapetana Nikole Majstorovića i poručnika Blagoja Kovača
Opštinski odbor Ravnogorskog pokreta Otadzbine Srpske Višegrad, u utorak 13.03.2012 godine u Draževini, na mestu gde su pripadnici OZN-a kidnapovali generala Dragoljuba Dražu Mihailovića i tom prilikom pobili njegove pratioce, majora Dragišu Vasiljevića, kapetana Nikolu Majstorovića i poručnika Blagoja Kovača, obeležiće ovaj događaj molitvenim sećanjem, pomenom i parastosom.
Promocija knjige dr Srđana Cvetkovića ” Između srpa i čekića 2 ”
U četvrtak 01 marta 2012. godine u gradskoj biblioteci u Lazarevcu održana je promocija knjige dr Srđana Cvetkovića, istoričara iz Beograda «Između srpa i čekića 2».Obzirom da je dr Srđan Cvetković i sekretar Državne komisije za tajne grobnice ubijenih posle 12.septembra 1944. (Skraćeno: Državna komisija za tajne grobnice) bila je to prilika da se predstavi i rad Komisije i da se po prvi put predstavi njen zvaničan sajt. (www.komisija1944.mpravde.gov.rs).
Prisutne goste u ime domaćina pozdravio je direktor biblioteke Ratko Vukelić, istoričar, a knjigu dr Cvetkovića i rad Komisije predstavili su pored autora, Zorica Marinković, stručni saradnik Komisije i Predrag Ostojić, istoričar.
Čičina priča ili stradanje srpsko ***odlomci iz knjige***
…Meni je Janja Petrova žena pričala kako su u kuću u toku noći upali četnici:
«Prethodno nas je probudila pucnjava. Uskoro potom i lupa na vratima… Petar je otvorio. Banuli su nepoznati bradati ljudi – četnici. Bili su uznemireni da ne kažem uplašeni. Postavili su straže oko kuće, a jednog onižeg sa naočarima su uveli u kuću za sto. Ja sam one u kući poslužila rakijom, a onaj sa naočarima mi je tihim glasom rekao – Neka hvala ja sam sve svoje popio. Ja tada nisam znala ko je taj. Kada je već svanulo pred kuću su stigli džipovi i oni četnici su se ukrcali i otišli prema Dobrunu. Poslije je naviše prošla vojska sa kamionima.»
Opet te pitam je li bilo razloga da OZNA i u ovoj kući pravi pozorišnu predstavu, o kojoj mi je počeo pričati onaj novinar?
Čičina priča ili stradanje srpsko ** 3. izdanje knjige**
Prvo javno predstavljanje ove knjige bilo je na Sajmu knjiga u Beogradu na Štandu pisaca iz rasejanja 30. oktobra 2006. godine. Tom prilikom o knjizi su govorili: dr Veselin Đuretić, istoričar, Miodrag Pešić, publicista i Miodrag Jakšić, književnik. U nizu promocija, koje su usledile po gradovima Srbije i Republike Srpske knjiga je dobila publicitet, koji u svakom slučaju i zaslužuje. O njoj su govorili i pisali, pored pomenutih aktera prve promocije i dr Kosta Nikolić, istoričar, Aleksandar Čotrić, književnik, Ratko Vukelić, istoričar i recezent ove knjige, Dragoljub Mićović, publicista i Borivoje