Najnovije

Saopštenje savetodavnih tela Krune o odnosu države i državnog protokola prema Kraljevskoj porodici Karađorđević

Ove godine navršilo se sto godina od izbijanja Prvog svetskog rata. Naši saveznici u toj svetskoj kataklizmi nazvali su ga Velikim ratom za civilizaciju! Mi Srbi smatrali smo ga ratom za oslobođenje i ujedinjenje Srba i drugih južnih Slovena. Nismo ga izazvali, nismo mu težili, ali smo kao narod i kao država na napad odgovorili onako kako je trebalo i kako smo morali! Sve države i narodi koji su imali sudbinu da u tom ratnom vihoru učestvuju, voljno ili nevoljno, obeležile su sećanje na te davne događaje, davne vremenski, a bliske po posledicama koje i danas snosimo i živimo. I u Srbiji je učinjen napor da se uspomeni i žrtvama oda dužna pažnja i priznanje. Da li je učinjeno dovoljno možemo se slagati ili ne, ali napor nije sporan, a verujemo ni želja da potomci ne dokazuju svoju savremenu štedljivost na zahvalnosti precima, niti namera da se njihov heroizam ne uloži u sopstveni politički i etički pragmatizam.

Princ Aleksandar Karadjordjević nije bio u zvaničnom protokolu obilježavanja 100.godišnjice Kolubarske bitke -Zaobiđeni Karađorđevići

Princ Aleksandar Karađorđević, unuk vrhovnog komandanta srpske vojske u Prvom svetskom ratu, nije bio pozvan na obeležavanje 100. godišnjice Kolubarske bitke, niti je zvaničnim protokolom bilo predviđeno da položi venac u čast vojnika palih u ovoj bici, potvrđeno je Danasu u Kraljevskom dvoru na Dedinju. U Dvoru smatraju „zlonamernim nepozivanje prestolonaslednika Aleksandra ne samo na obeležavanje Kolubarske nego i Cerske bitke, kao i druge državne svečanosti u okviru obeležavanja 100. godišnjice početka Prvog svetskog rata, jer su na njih pozvani potomci srpskih vojvoda Stepe Stepanovića i Živojina Mišića“. Takođe, ukazuju i da predsednik Srbije Tomislav Nikolić u govoru nije ni pomenuo kralja Petra Prvog i kralja Aleksandra.

Princ Aleksandar Karadjordjevic: “Možda sam problem za vladu.” –

Princ Aleksandar Karađorđević o razlozima za neučestvovanje u obeležavanju 100. godišnjice Velikog rata u Srbiji i odnosima sa vlašću. Možda sam problem za vladu Razočaran sam nedostatkom poštovanja za moje pretke, ne šalju mi ni pozivnice Postoje strašna kršenja ljudskih prava moje porodice i mene, koja treba rešiti To što smo dobili spomenik ruskom caru Nikolaju Drugom pre nego što su spomenike dobili vladari naše krvi je vrlo interesantno, ali i tužno. Samo diktatori čiste istoriju: Princ Aleksandar Karađorđević Ova godina bila je veoma važna zbog naše istorije, ali sam konstatovao da u Srbiji nije bilo mnogo prilika da se vidi šta su moji preci - kraljevi Petar Prvi Oslobodilac i Aleksandar Prvi Ujedinitelj radili pre 100 godina, iako su veoma važni ljudi za našu istoriju.

Уз 70-годишњицу од битке за ослобођење престонице Краљевине Југославије – Три стратегије за слободу Београда

Ове године 20. октобра обележава се 70-тогодишњица ослобођења Београда од немачке нацистичке окупације и колаборатера у Другом светском (великом) рату. После седам деценија занимљиво је вратити се на тадашње ратне прилике и суочити се са неким чињеницама које сума сумарум казују да нису биле у питању извесне “савезничке рачунице” закамуфлиране нарочитим стратегијама, она коју је имао помоћник Врховног команданта и начелник ШВК Југословенске Краљевске Војске армијски ђенерал Михаиловић “масовни устанак војске и народа”, на дати сигнал “Дан-Д” из Савезничке врховне команде, било је најбоље решење.

Parastos Đeneralu Dragoljubu Draži Mihailoviću

0
U sredu 17.7.2013. godine u crkvi Svetog Save na Vračaru u Beogradu održan je parastos povodom 67. godišnjice od ubistva armijskog đenerala načelnika štaba Vrhovne komande Jugoslovenske vojske u otadžbini, ministra vojske, mornarice i vazduhoplovstva Kraljevine Jugoslavije, Dragoljuba Draže Mihailovića. Parastos je služilo šest sveštenika crkve Svetog Save, na Vračaru u prisustvu velikog broja građana, i predstavnika Udruženja Jugoslovenske vojske u Otadžbini, Republičke asocijacije za negovanje tekovina ravnogorskog pokreta i Udruženja Kraljevina Srbija. Među prisutnima je bio i prof. Dr Oliver Antić, specijalni savetnik predsednika Republike Srbije. Na kraju su se okupljenima obratili Protojerej Aleksandar Sredojević i predsednik Udruženja pripadnika Jogoslovenske vojske u Otadžbini 1941-1945. prim. Dr Dušan Đukić. M. Pavković Foto prilozi na sledecoj stranici!

DRAŽA SMRT DUŽA OD ŽIVOTA (7) – Odmazda ili kuršum!

0
Pero Simić | 26. jun 2012 UCENJENI GENERAL DOK je Tito pukovnika Mihailovića sve više optuživao za kolaboraciju sa Nemcima, nemačke vlasti su decembra 1941. raspisale prvu poternicu u okupiranoj Jugoslaviji. Glava četničkog vođe ucenjena je na 200.000 dinara. Nemci su tada streljali Mihailovićeve majore Aleksandra Mišića i Ivana Fregla, kralj Petar Drugi Karađorđević unapredio je pukovnika Mihailovića u čin brigadnog generala, a Tito je u depešama poslatim u Moskvu Mihailovića ocrnio dva puta, Hitlera i Pavelića – nijednom.

“OLUJA” 1995-2015

0
Za cetiri dana „Oluje“ uništeno je oko: - 211 ugostiteljskih objekata - 410 zanatskih radnji. - 25.000 kuća - 13.000 privrednih objekata - 182 zadružna doma - 56 zdravstvenih stanica - 78 crkava - 29 muzeja - 181 groblje - 352 trgovine - 96 trafo-stanica - svi srpski industrijski pogoni - 920 spomenika - u Krajini je prije „Oluje“ živjelo 450.000 Srba. - 1991-1995. ukupno je ubijeno 6.765 Srba. - nestalo je 2.670 Krajišnika

Na danasnji dan 4.maja 1980. godine umro je Josip Broz Tito

0
Na današnji dan, pre 32 godine umro je Josip Broz Tito, doživotni predsednik SFRJ, posle 36 godina autoritarne vladavine. Spiker radio-televizije Miodrag Zdravković ovu vest saopštio je javnosti rečima: "Umro je drug Tito". Četiri dana kasnije Broz je sahranjen u Kući cveća u Beogradu, a sahrana je bila jedna od najvećih koju pamti moderno doba. Biografija Josipa Broza puna je kontraverzi što je dalo povoda za različita viđenja njegove ličnosti. Bilo kako bilo, Broz je obeležio jednu epohu u kojoj je na prostore bivše Kraljevine Jugoslavije, posle krvavog građanskog rata, koji je trajao sve vreme okupacije zaveden komunistički režim - vladavine jednog čoveka i jedne partije, čiji je on bio i doživotni vođa. Pristalice Josipa Broza i danas žale za vremenom njegove vladavine, dok ga protivnici ocenjuju kao jednog od najvećih diktatora XX veka

Popularni članci

Pogledi sa strane: Puriša Đorđević, O Ravnoj gori i običnim ljudima

1
Radoš Bajić napustio Beograd. Otkud to da se nismo sreli makar u mojim knjigama u kojima sam pisao kako su obični ljudi doživeli Drugi svetski rat? Pa i predsednik vlade je lepo rekao: „Dosta sa tim četnicima i partizanima!” Da, ali Ravnu goru kao seriju hoće Tijanić, hoće je i Kragujevac, grad koji je doživeo pokolj đaka i njihovih profesora. To je i priča Đorđa Kovbaska, profesora u kragujevačkoj gimnaziji, ruskog emigranta. Mogao je svojim poreklom da se spase od hitlerovaca, mogao je, ali je Đorđe Kovbasko zajedno sa svojim razredom otišao u smrt. Dragi kolega, Ti i Tijanić u Tvojoj seriji o selu i češljanju jedne babe okupili ste ispred televizora milione ljudi. Zašto? Zato što je to bila priča o običnim ljudima. Nova serija, Tvoja i Tijanićeva, ima naslov „Ravna gora”, što odmah određuje buduću temu. Ali pre Ravne gore došli su hitlerovci. Kako su obični ljudi na to gledali? Ćutali su. Ja sam video te nemačke vojnike u Čačku. Ulaze u kafanu ,,Car Lazar”, dižu ruku u hitlerovski pozdrav, piju pivo, kače na čiviluk oružje. Prva diverzija je bila baš u kafani ,,Car Lazar”. Cole Nešić, sa dvanaest godina, ukrao je sa čiviluka revolver. Posle toga, Cole je bio kurir u četnicima.

Komentari