Najnovije

ПРОБЛЕМ СРПСКОГ МОНАРХИЗМА – Милош Павковић

Имајући у виду свеобухватниу ситуацију у Србији од завођења републиканског облика владавине па све до данас, монархизам у Србији се сусреће са бројним како унутрашњим тако и спољашњим проблемима. Ово питање је веома сложено и захтева једно дубоко разматрање свих непосредних и посредних чинилаца који су имали утицај на његов развој. Покушаћу да из свог угла дам један пресек актуелне ситуације са историјским освртом на ову проблематику. На Другом заседању АВНОЈ-а 1943. године донесене су одлуке уставног значаја на којима ће се у будућности темељити нова Југословенска држава. Иако без потребног легитимитета, комунистичко руководство, показује своје право лице и усред светског рата доноси одлуке које се не односе на даље вођење ратних операција већ одлчује о одузимању права законитој влади Краљевине Југославије у избеглиштву и о забрани повратка у замљу краљу Петру II Карађорђевићу.

Partizanski zločin u Rudom 1943. godine

Ne samo pri kraju Drugog svetskog rata 1944. i 1945. godine, već i tokom njega, partizanske jedinice su se obračunavale i vršile likvidacije političkih neistomišljenika, potencijalnih protivnika revolucije i svih onih koji bi po procenama komunističkih poverenika na terenu, mogli predstavljati smetnju ili pretnju uspostavljanju “pravednog i humanog komunističkog poretka”. Ne retko o likvidacijama su odlučivali pojedinci, a za krivicu je bilo dovoljno da “neko” u vas ponišani prstom, da vas lažno okleveta. Bilo je dovoljno da ste pripadali gazdinskoj ili kulačkoj porodici, građanskom staležu ili da vam je neko iz bliže ili dalje porodice bio u “neprijateljskim” formacijama, posebno ako je bio pripadnik JVuO, pa da budete na listi ZA ODSTREL.

Četnički pokret nije fašistički – Hrvatski istoričar šokirao hrvatsku javnost

Istoričar Hrvoje Klasić spada u mlađe hrvatske intelektualce koji nisu omiljeni “širokim masama”. Njegove ocene događaja iz nedavne prošlosti odudaraju od stereotipa, pa ga zapenušani “domoljubi” presreću na ulici i optužuju da je Srbin, izdajnik, prodana duša… O prošlosti bez predrasuda: Dr Hrvoje Klasić Često dobijate preteće poruke, pisma, telefonske pozive? - Da, prozivaju me kao Jugoslovena, Srbina, iako me ime odaje. Ali onda mi napišu Hrvoje Jovo Klasić. Nedavno u centru Zagreba u jednom kafeu punom gostiju sede tri starija gospodina, lepo obučena. U jednom trenutku jedan od njih viče, okrenut prema meni, ustaje, prilazi i gotovo preteći govori: “Lažeš, loš si istoričar, krivo govoriš…” Nisam se iznenadio, ali me šokiralo saznanje da se to nikad nije desilo onima kojima se sudi za milionske krađe, pronevere. Oni gradom šetaju kao heroji i ljudi ih uglavnom ljubazno pozdravljaju.

Saopštenje savetodavnih tela Krune o odnosu države i državnog protokola prema Kraljevskoj porodici Karađorđević

Ove godine navršilo se sto godina od izbijanja Prvog svetskog rata. Naši saveznici u toj svetskoj kataklizmi nazvali su ga Velikim ratom za civilizaciju! Mi Srbi smatrali smo ga ratom za oslobođenje i ujedinjenje Srba i drugih južnih Slovena. Nismo ga izazvali, nismo mu težili, ali smo kao narod i kao država na napad odgovorili onako kako je trebalo i kako smo morali! Sve države i narodi koji su imali sudbinu da u tom ratnom vihoru učestvuju, voljno ili nevoljno, obeležile su sećanje na te davne događaje, davne vremenski, a bliske po posledicama koje i danas snosimo i živimo. I u Srbiji je učinjen napor da se uspomeni i žrtvama oda dužna pažnja i priznanje. Da li je učinjeno dovoljno možemo se slagati ili ne, ali napor nije sporan, a verujemo ni želja da potomci ne dokazuju svoju savremenu štedljivost na zahvalnosti precima, niti namera da se njihov heroizam ne uloži u sopstveni politički i etički pragmatizam.

Obilježeno 75 godina od ustaškog pokolja više od 6.000 Srba u...

0
U Starom Brodu kod Višegrada danas je obilježeno 75 godina od ustaškog pokolja više od 6.000 Srba iz istočnog dijela BiH koji su pokušali da pređu rijeku Drinu i potraže spas u Srbiji. Tim povodom izaslanik vladike zahumsko-hercegovačkog i primorskog Grigorija arhimandrit Lazar služio je parastos ispred Spomen-obilježja, uz sasluženje sveštenstva Mitropolije dabrobosanske. Parastosu su prisustvovali potomci stradalih Srba, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, šef Kluba Srba u Vijeću naroda Srpske Pero Petrović, predsjednik Boračke organizacije Srpske Milomir Savčić, pomoćnik i savjetnik ministra rada i boračko-invalidske zaštite Duško Milunović i general Milan Torbica, načelnici opština Rogatica i Višegrad, te predstavnici brojnih opštinskih boračkih organizacija, te veliki broj građana. Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je u Starom Brodu kod Višegrada, gdje je danas obilježeno 75 godina od ustaškog pokolja više od 6.000 Srba iz istočnog dijela BiH, da je važno obilaziti ovakva mjesta kako bi istina o tome doprla i do mladih generacija. Prisutnima se prigodnom besjedom obratio istoričar Predrag Ostojić, koji je rekao da je teško riječima i slikom dočarati plač djece, jauke majki, bol djevojački, ponos i prkos ljudski pred užasom smrti.

Naš brat Flora Sends

0
Delo Luiz Miler govori o jedinoj ženi iz zapadne Evrope koja je služila kao vojnik u srpskoj vojsci tokom Prvog svetskog rata Flora Sends, članica britanskih medicinskih misija u Srbiji tokom Prvog svetskog rata, jedina je žena iz zapadne Evrope koja je služila kao vojnik u srpskoj vojsci i jedina Britanka koja je u „velikom ratu” bila u uniformi i koja je ikada odlikovana Karađorđevom zvezdom sa mačevima. O ovoj izuzetnoj ličnosti, i jedinoj ženi koja je tokom ratnih dejstava uspela da napreduje do oficirskog čina, Britanka Luiz Miler napisala je biografsku studiju „Naš brat, život kapetana Flore Sends”, koju je objavila „Laguna”, u prevodu Nenada Dropulića

ČETNICI KAO PRIPADNICI JUGOSLOVENSKE KRALJEVSKE VOJSKE U MEĐUNARODNOM PRAVU

1
Izraz „posle kapitulacije Jugoslavije“ može se naći po svim školskim udžbenicima istorije unazad sedamdeset godina, a takođe i u svakodnevnom govoru na temi o Drugom svetskom ratu. Samim činom kapitulacije nestala je pravna legitimnost vojno-zaraćenih snaga Kraljevine Jugoslavije koje su otišle u poraženički tabor. S toga se vrlo često može pročitati u… štampi ili po knjigama da je „ravnogorski pokret Draže Mihailovića samonikao“. Tačnije, nastao je nepripremljeno tek nakon kapitulacije Jugoslovenske kraljevske vojske od grupe oficira koji su došli na Ravnu Goru i bili izvan zakona. Kapitulacijom državne vojske, a sa njom i same države, otvoren je put za izlazak na istorijsku pozornicu jednog novog činioca, znatno pripremljenog za događaje koji su usledili – Narodnooslobodilačkog pokreta, predvođenog Komunističkom partijom Jugoslavije (KPJ), koja se za rat sa okupatorom pripremalam još pre izbijanja Drugog svetskog rata – kako kaže Istorija Saveza Komunista Jugoslavije a što je, pak, ako se bolje i pažljivije pogleda, kompletno prepisan politički referat Josipa Broza Tita na Petom kongresu KPJ u Beogradu 1948. godine, koji se preštampavao iz knjige u knjigu.

9. maj – Uz Dan pobede nad fašizmom Ispovest veteranke Crvene...

0
U Berlinu je 16 minuta posle ponoći potpisana bezuslovna kapitulacija nemačkih oružanih snaga. U ime Nemačke akt je potpisao feldmaršal Vilhelm Kajtel, u ime Sovjetskog Saveza maršal Georgij Žukov, a u ime zapadnih saveznika britanski vazduhoplovni general Artur Teder. Time je formalno završen Drugi svetski rat u Evropi. Veteranka Crvene armije Nadežda Vdovina u 89. godini se i dalje seća rata i Beograda u čijem je oslobađanju učestvovala i toplog odnosa Jugoslovena prema njoj. Danas se oporavlja od izliva krvi u mozak, ali sećanja na Beograd i ratne dane su i dalje živa. Kada je 1942 rat zakucao i na vrata Voronježa, Nadežda Vdovina još nije bila punoletna. Slagavši za godine prijavila se u dobrovoljce.

Popularni članci

„Život i sećanje“ Radovana M. Bogojevića

1
Promocija knjige, koja nije dala odgovore na mnoga pitanja. U Rudom je 22. aprila 2017.godine predstavljena knjiga “Život I sećanje“ Radovana Bogojevića, podoficira bivše JNA, Vojske Jugoslavije I Vojske RS, rođenog 1955. u selu Medinci opština Podravska Slatina. Bogojevićevi gosti na promociji bili su penzionisani general VRS Vinko Pandurević, dr Savo Lazić, stomatolog i novinar Miodrag Popov. Na dobro posećenoj promociji, promoteri knjige (a i sam autor) najmanje su govorili o knjizi autorovih sećanja, posvetivši veče ličnosti autora, koji je pet ratnih meseci bio član komande Lake pješadijske brigade Rudo. S obzirom da prisutni u sali CKPD "Prosvjeta" u Rudom nisu imali priliku da se ranije upoznaju sa sadržinom knjige to su se i pitanja na kraju promocije uglavnom odnosila na tragične ratne događaje, koji su zadesili pripadnike lake pješadijske brigade Rudo i samu opštinu Rudo u periodu 15. avgust 1992 - 21. januar 1993. godine kada je autor knjige bio član komande brigade. Sama promocija ostavila je utisak da će I posle ove knjige ostati mnogo neodgovora I još više nedorečenosti o događajima kojima se autor bavio ili ih, iz nekih samo njemu znanih razloga, nije ni pomenuo. Pomalo iritirajuće bilo je njegovo objašnjenje da su u filmu Srđana Dragojevića „Lepa sela lepo gore“ u kome je on učestvovao kao saradnik, čak 70% prikazanih događaja u tunelu „Brodar“ 9.9.1992 – 18/19.9.1992. verno prenete slike dešavanja, što svakako ne odgovara istini, koja kaže da je jedan tragičan događaj zloupotrebljen u komercijalne svrhe, koje je film i u finansijskom pogledu doživeo. Ono što začuđuje je ćutanje preživelih i porodica nastradalih u tunelu, čija je priča sasvim drugačija od filma, pa I onih 70% istine izrečene od strane autora. Izdavač ove knjige je Kulturna zajednica Krajine iz Beograda, a njeno štampanje pomogli su, između ostalih, opština Rudo i kompanija „Dunav osiguranje“ iz Beograda.

Komentari