Istoričar Slobodan Marković: Suđenje generalu Mihailoviću bilo nepravično
U postupku rehabilitacije komandanta Jugoslovenske vojske u otadžbini armijskog generala Dragoljuba Mihailovića danas je pred Višim sudom u Beogradu svedočio istoričar Slobodan Marković, a proces će biti nastavljen 11. maja, kada će biti utvrđene razlike između stenografskih i audio zapisa sa suđenja Mihailoviću 1946.
U nastavku postupka biće saslušani članovi Komisije za tajne grobnice i Komisije za utvrđivanja okolnosti stradanja generala Mihailovića dr Kosta Nikolić i dr Bojan Dimitrijević.
Miro Miketić, Kroy pakao i natrag, Knjiga III, Deo Četrnaesti –...
Uplakani, žalosni, usamljeni, Milijana i ja pristigosmo djedo Veka i ostale. Mama prigrlila Miraša, pritegla ga u svoje naručje, uplakana i tužna prati povratnike. Ta moja bolesna i ožalošćena mama sva se nekako skupila, i smalila. Ne mogu da se načudim odakle joj tolika snaga i tolika moć da podnosi svoj bol, i svoje teške rane. Bože moj, kako ih podnosi a još i dalje pješači, pa još mora i Miraša da nosi. Oca je sahranila, devetorica braće i bratučeda nestaše joj u nepoznato. Milorad pođe sa ujacima, naš otac nesta u austrijskim vrletima da sa zvijerima dijeli divljine.
Moja mama izgubi skoro sve što je imala, pa se vraća sa nas troje djece na milost i nemilost onima koji su je godinama maltretirali, psovali, pljuvali i nazivali je svakojakim imenima. Znači, njen bol je toliko veliki, rana na duši i srcu toliko duboko ukopana da nijesam u snazi i zrelosti da mogu da je razumijem, ili bar da u dubinu duše njene uronim i da je tješim. Ako sad ja, najstariji, nemam snage i moći da je tješim, a kako tek to mogu mala Milijana i mali Miraš. Ali mogu, i moram, da pamtim sve njene nesreće. Gledajući je srce me boli kako sa njezinim suzama curi i njen život iz njene duše.
Bečki pogled na ratnu Srbiju
Osvajanje, potčinjavanje, istrebljenje, kolaboracija, otpor, proterivanje i osveta - to su referentne tačke između kojih austrijski istoričar Arnold Zupan plete priču o odnosima germanskog (Nemci i Austrijanci) i slovenskog elementa (Česi, Slovaci, Srbi, Hrvati i Slovenci) na širem evropskom prostoru od sredine 19. do sedamdesetih godina 20. veka.
Da li je Draža Mihailović bio nacistički kolaborator ili borac protiv okupatora? Jedno je sigurno - Hitler ga je do kraja gledao kao neprijatelja, tvrdi austrijski istoričar Arnold Zupan u svojoj najnovijoj knjizi "Hitler - Beneš - Tito", iza koje kao izdavač stoji Austrijska akademija nauka. Uloga "Mihailovićevih četnika" - jer bilo je i drugih - još uvek je tabu tema u Srbiji, tvrdi Zupan.
Ali Draža Mihailović je samo jedna od linija koju Zupan, bivši univerzitetski profesor, danas potpredsednik Austrijske akademije nauka, prati u svojoj monumentalnoj trilogiji. Njegov pogled i njegove ambicije su mnogo šire, njegovo glavno pitanje je: Kako smo "mi" došli do toga da se međusobno ne podnosimo?
Na današnji dan pre sto godina prvi srpski pilot izgubio je...
Mihajlo Petrović poginuo je tokom Prvog balkanskog rata, kada je u njegov "farman" pogodila snažna vazdušna struja. Bio je jedan od prvih srpskih pilota koji su se školovali u Francuskoj, a njegova srpska legitimacija nosila je broj jedan.
Navršio se vek otkako je poginuo Mihajlo Petrović, prvi srpski pilot koji je izgubio život na borbenom zadatku. Komemoracija povodom stogodišnjice od smrti Mihajla Petrovića biće održana na Novom Groblju u Beogradu danas u 11 sati.
Mihajlo Petrović bio je pilot sa dozvolom broj jedan. Pripadao prvoj grupi od šest srpskih pilota školovanih u Francuskoj 1912. godine.
Nakon srednje škole u Kragujevcu, Petrović je pokušao da upiše neku od vojnih akademija u St. Petersburgu u Rusiji. Kako mu to nije pošlo za rukom, vratio se u Srbiju gde je učio u podoficirskoj artiljerijskoj školi.
Kao dvadesetjednogodišnji vodnik 1905. godine bio je raspoređen u Gardijski artiljerijski puk u Nišu, a narednik je postao pet godina kasnije u garnizonu Beograd.
Popularni članci
Miloslav Samardžić, «Pravi i lažni Kalabić – sa nalazom sudskog veštaka»...
Ovih dana pojavila se nova (već ko zna koja po redu) knjiga publiciste Miloslava Samardžića pod naslovom «Pravi i lažni Kalabić – sa nalazom sudskog veštaka» u izdanju Pogleda iz Kragujevca
Ništa novo ( kada je u pitanju autor), da ovaj put kao krunski dokaz gospodin Samardžić ne ističe nalaze sudskog veštaka, (mada i veštak u svom veštačenju ne potvrđuje da je to apsolutno tačno!!!),(...nije moguće tvrditi da je... ali ni tvrditi da nije...) nastojeći da u celu priču o zarobljavanju generala Mihailovića ubaci i priču o lažnom Kalabiću.
Za ovu priliku posebno se naoštrio i penzionisani major Krsmanović, koji se pojavljuje u ulozi jednog od recezenata, (koji na posredan način upućuje zamerke i deli lekcije dr Kosti Nikoliću i dr Bojanu Dimitrijeviću, reczentima knjige prof. Ostojića o zarobljavanju Mihailovića), a čiji je zadatak bio ne samo da pohvali Samardžićevu knjigu kao vrhunac istorijskog, naučnog pristupa i otkrovenja, nego da kao u ono titovsko doba «postrelja» sve one koji ne misle isto kao Samardžić, mada se stiče utisak da i nije baš siguran u sve ono što ovaj piše. Ali...
Činjenica je, da već dugi niz godina gospodin Samardžić pokušava da uveri jedan deo čitalačke publike, potomaka i poštovaoca, sledbenika ravnogorske ideje u komunističku zaveru, kojom je major Nikola Kalabić doveden u direktnu vezu sa zarobljavanjem generala Mihailovića.
Činio je to prvo insistiranjem da je to isključivo komunistička priča, kojom je hteo postići efekat a priori odbacivanja teze o ključnoj, presudnoj ulozi majora Nikole Kalabića u Mihailovićevom zarobljavanju.
Komentari