За слободу и демократију против свих диктатура
Представио се у Господу и отишао у вечност Проф. Др Огњан Адум (1924-2014.) ветеран Југословенске војске у Отаџбини и учесник Другог светског рата.
Рођен је у Београду 1924. године. Рат га је затекао као ученика седмог разреда гимназије. Са великим бројем својих другова, чланова Српског културног клуба одлучује да крене у борбу за ослобођење своје земље и прикључује се покрету Драже Михаиловића, Југословенској војсци у Отаџбини. Био је распоређен у Штабној чети ЈУРАО 501 ( Југословенска равногорска омладина).
Током рата је унапређен у чин подофицира и за заслуге је је одликован. По завршеном курсу зашифранта постаје члан обавештајно- контролне службе. Касније прелази у Шифрантско одељење у Штабу ВК ЈВУО.
U Priboju održana promocija monografije Luke Nikolića “Srbijo majko I maćeho”.
O ovoj izuzetnoj knjizi, svojevrsnoj enciklopediji mrtvih, govorili su pored autora potpukovnika u penziji Luke Nikolića, u ime izdavača biblioteke “Ljubiša Đenjić” iz Čajetine Dragan Novaković I istoričar Predrag Ostojić.
Pre promocije prikazan je film o Srbima u Sjevernoj Africi, a prisutne u Omladinskoj sali u Priboju pozdravio je organizator ove promocije gospodin Milisav Šalipur.
Autor je monografiju posvetio svom dedi Đunisiju Nikoliću vojniku, 4. puka III poziva, koji je zajedno sa dva brata jula meseca 1914. krenuo u rat za odbranu otadžbine Srbije. Nijedan od trojice braće nije se vratio u Zaovine, a Luka Nikolić je pronašao grob dede Đunisija na vojničkom groblju Menzel Burgibai, gde počiva zajedno sa 1790 srpskih vojnika.
Pet godina je Luka Nikolić, bivši potpukovnik JNA, tragao za srpskim vojničkim grobljima u Severnoj Africi. Po završetku Prvog svetskog rata na tlu Tunisa, Alžira I Maroka ostalo je 3.226 vojnika, od kojih se gotovo polovini ni ime nije znalo
Devetog januar je 1916, sa krstarice "Viktor Igo", u luci Bizerti u Tunisu, iskrcani su srpski vojnici, među kojima i mnogo ranjenih, iz 10. kadrovskog puka, majora Dragutina Gavrilovića. Većina njih nikada se nije vratila u otadžbinu. u severnoj Africi, po završetku Prvog svetskog rata, ostalo je 3.226 vojnika. Na nadgrobnim obeležjima zabeleženo je samo 1.743 vojnika. Njih 1.483 sahranjeno je bez imena i prezimena. Zanavek ostalo u tuđini.
Dan pobede – Zna li Srbija istinu?
Novica Stevanović – Sedamdeset godine od 9. maja 1945. godine
Po kojoj vojnoj strategiji su Saveznici vodili rat do bezuslovne kapitulacije protiv nacističke Nemačke u Evropi, a najpre na Balkanu, i na koji način su je ostvarili?
Odgovor na to pitanje mogu dati, sem ostalog, i direktive Britanske vlade i Vrhovne komande trupa na Srednjem istoku koje su, u periodu maj-avgust 1943. godine, stizale u Vrhovnu komandu Jugoslovenske kraljevske vojske (Vojni arhiv, br. reg. 10/3, 25/1 i 18/3; K-20, br. dok. 715, 716 i 724). Ta dokumenta komandovanja proistekla su iz Čerčilove definicije “Velike strategije obmane”, o kojoj je krajem januara 1943. godine obavestio Staljina i Ruzvelta: “U Ujedinjenom Kraljevstvu koncentrisaćemo jake američke, i kopnene i vazduhoplovne snage. One će se, zajedno sa britanskim snagama u Ujedinjenom Kraljevstvu, pripremiti da ponovo stupe na kontinent Evrope čim to bude izvodljivo. Neprijatelj će svakako za to saznati, ali neće znati gde, ili kad, i u kojem obimu nameravamo da udarimo”. (V. Čerčil, Drugi svetski rat, t. 4, str. 688)
OPERACIJA „MIHAILOVIĆ“ 6 – 7. DECEMBAR 1941.
Uz 75. godišnjicu događaja
Odbijajući da popusti njemačkom zahtjevu za bezuvjetnom predajom koju je potpukovnik Rudolf Kogard, obavještajni oficir opunomoćenog komandanta Srbije saopštio pukovniku Mihailoviću prilikom susreta u Divcima (nedaleko od Valjeva), 11. novembra 1941. Mihailović je „izazvao Nijemce do te mjere da su odlučili ukloniti ga s puta“*
Ovako je još daleke 1975. godine pisao dr Jozo Tomašević, Hrvat, kome je knjigu pod nazivom War and Revolution in Yugoslavia 1941 – 1945 – THE CHETNIKS, objavio ugledni kalifornijski univerzitetski izdavač Stanford University Press, a koju je 1979 godine za Jugoslovensko tržište priredila Sveučilišna naklada Liber iz Zagreba.
_________________________________________________________________________________________________________________________
* Jozo Tomašević, Četnici u Drugom svjetskom ratu 1941 – 1945, Liber, Zagreb 1979, str. 182.
Popularni članci
Promovisana “Srpska priča” po memoarima majora Aleksandra Miloševića
FOČA – Knjiga “Srpska priča – sećanja iz rata i revolucije 1941-1945” predstavljena je u Foči, a riječ je o djelu koje je na...
Komentari