Kosta Nikolić i Bojan Dimitrijević, Zarobljavnje i streljanje generala Dragoljuba Mihailovića...
Uz najavu vesti o rehabilitaciji generala Mihailovića, koja se,kako prenosi dnevni list Pres očekuje u Višem sudu u Beogradu na zakazanom ročištu 23.marta 2012. prenosimo članak dr Koste Nikiolića, naučnog savetnika i dr Bojana Dimitrijevića, višeg naučnog saradnika Institutaza savremenu istoriju Srbije - "Zarobljavanje i streljanje generala Dragoljuba Mihailovića 1946. godine - Nova saznanja u arhivskoj građi".Ovaj rad je nastao na osnovu istaživanja koja su autori ostvarili u arhivu BIA, Vojnom arhivu i Arhivu srbije kao članovi Državne komisije formirane za istraživanje ovih okolnosti, a objavljen je u časopisu "Istorija 20. veka" broj 2/2009.
Pero Simić: Đeneralova smrt duža od života
Razgovor sa autorom knjige, publicistom Perom Simićem
Draža Mihailović je paradigma adaptiranja istorije prema potrebama politike i duže je predmet besomučne manipulacije i korišćenja u dnevnopolitičke potrebe nego što je živeo.
Rekao je to u intervjuu novinar i publicista knjige "Draža Mihailović - Smrt duža od života" Pero Simić.
Osnovna ideja je bila, prema njegovim riječima, objektivna biografija Draže Mihailovića, ni crna ni bela, i da se ne prećuti ništa i ne tumači selektivno ni jedna bitna činjenica o Drugom svetskom ratu.
Simić smatra da narodi na području bivše Jugoslavije moraju da se suoče sa realnim činjenicama naspram istorije koja je puna iluzija, uz ocjenu da postoje dokumenti na osnovu kojih bi se mogla donijeti presuda o poništavanju optužnice protiv Mihailovića.
* GLAS: Knjiga "Draža Mihailović - Smrt duža od života" je objavljena ove godine. Šta ona sadrži u sebi i zbog čega je treba pročitati?
Pravi Kalabić u Moljevićevim memoarima „ Ravna gora u svetlu...
U poznatom stilu, pomalo zatečen, najavom skorog objavljivanja memoara dr Stevana Moljevića „Ravna Gora u svetlu i magli“ u izdanju Instituta za savremenu istoriju, publicista Miloslav Samardžić, na stranicama portala „Pogledi“, između ostalog piše:
„Pošto se očekuje skori izlazak „Moljevićevih“ memoara, u izdanju Instituta za savremenu istoriju, a reč je u stvari o falsifikatu Udbe, prenosim deo iz knjige„Pravi i lažni Kalabić – sa nalazom sudskog veštaka“. Knjiga je koncipirana u formi 13 teza, kontrateza i zaključaka u vezi navodne Kalabićeve izdaje. Jedan od 13 „dokaza“ su upravo izmišljeni memoari dr Stevana Moljevića.“ (http://www.pogledi.rs/moljevicevi-memoari/
Ovo je vrlo prepoznatljiv stil ( već viđeno) publiciste Miloslava Samardžića, koji unapred u nedostatku dokaza, želi osuditi ili prikazati javnosti da su sva istorijska, memoarska ili publicistička izdanja, dokumenti, koji govore o Kalabićevom učešću u zarobljavanju generala Mihailovića udbaške ili slično etiketirane, podmetačine.
Ne čudi, jer je jedan od glavnih likova na portalu Pogleda upravo major Kalabić.
Na danasnji dan 4.maja 1980. godine umro je Josip Broz Tito
Na današnji dan, pre 32 godine umro je Josip Broz Tito, doživotni predsednik SFRJ, posle 36 godina autoritarne vladavine. Spiker radio-televizije Miodrag Zdravković ovu vest saopštio je javnosti rečima: "Umro je drug Tito". Četiri dana kasnije Broz je sahranjen u Kući cveća u Beogradu, a sahrana je bila jedna od najvećih koju pamti moderno doba.
Biografija Josipa Broza puna je kontraverzi što je dalo povoda za različita viđenja njegove ličnosti. Bilo kako bilo, Broz je obeležio jednu epohu u kojoj je na prostore bivše Kraljevine Jugoslavije, posle krvavog građanskog rata, koji je trajao sve vreme okupacije zaveden komunistički režim - vladavine jednog čoveka i jedne partije, čiji je on bio i doživotni vođa.
Pristalice Josipa Broza i danas žale za vremenom njegove vladavine, dok ga protivnici ocenjuju kao jednog od najvećih diktatora XX veka
Popularni članci
Završena rasprava o smrti Draže Mihailovića, čeka se odluka Suda
Sudska rasprava povodom utvrđivanja datuma smrti komandanta Jugoslovenske kraljevske vojske u otadžbini Dragoljuba Draže Mihailovića završena je danas u Prvom osnovnom sudu u Beogradu. Sud će pisanim putem doneti odluku (rešenje), kojom će utvrditi činjenicu i datum smrti generala, bez koje ne može da se nastavi postupak za njegovu rehabilitaciju.
Podnosioci zahteva za rehabilitaciju Mihailovića tvrde da je on streljan 17. jula 1946. godine, dva dana nakon što je osuđen na smrt. Sa druge strane, Sud je u oktobru 2012. Mihailovića proglasio mrtvim, a kao datum njegove smrti odredio 31. jul 1946.
Odlučujući o žalbi podnosilaca zahteva, Viši sud u Beogradu je u martu 2013. vratio slučaj na dopunu postupka. Naime, Sud svojom prvom odlukom nije ni utvrdio činjenicu smrti streljanjem, već je Mihailovića proglasio mrtvim kao nestalo lice (proglasio ga je mrtvim po drugoj odredbi Zakona o vanparničnom postupku) i za datum smrti opredelio 31. jul 1946.
Komentari