Najnovije

ИНТЕРВЈУ: ПРЕДРАГ В. ОСТОЈИЋ, ИСТОРИЧАР

Обележили смо мјесто хапшења Ђенерала и страдања његовог сина Воје Предраг В. Остојић, рођен је у Рудом 1959. године. Студије историје завршио је на Филозофском...

На данашњи дан прије 78 година заробљен је армијски генерал Драгољуб Дража Михаиловић

На данашњи дан 13. марта 1946. године, прије 78 година, заробљен је армијски генерал Драгољуб Дража Михаиловић (1893-1946), начелник штаба Врховне команде и министар...

09.09.2023. – Освећење споменика гатачким Равногорцима припадницима Невесињског корпуса ЈВуО

Поводом освећења споменика гатачким Равногорцима припадницима Невесињског корпуса ЈВуО у Гацком ће се 08. септембра у 20 часова одржати предавање историчара Немање Девића "Војска...

17. јул 2023 – Помен и парастос генералу Михаиловићу у Добрунској Ријеци

У присуству већег броја припадника равногорског покрета генерала Михаиловића, њихових потомака и поштовалаца 17. јула 2023. године у Добрунској Ријеци код Вишеграда обиљежено је...

Nastavak postupka za rehabilitaciju generala Mihailovića zakazan za 22.juni

0
Pred Višim sudom u Beogradu danas je nastavljen postupak za rehabilitaciju generala Dragoljuba Draže Mihailovića, koji je 1946. godine osuđen na smrt streljanjem. Advokat Zoran Živanović, koji pred Prvim osnovnim sudom u Beogradu zastupa podnosioce zahteva da se četnički vođa rehabilituje, izjavio je da se sudski postupak nastavlja 22. juna i da je moguće da se tog dana i završi. "Ne mogu da vam sa sigurnošću kažem da će se do tada završiti, to je u rukama suda", istakao je Živanović.

DRAŽA – SMRT DUŽA OD ŽIVOTA (1) – Generala niko neće...

0
FELJTON je napravljen na osnovu najnovije biografije Draže Mihailovića, koja se u petak 22 .juna pojavila na kioscima u Beogradu, a od subote 23. juna i širom Srbije. Knjiga DRAŽA - SMRT DUŽA OD ŽIVOTA, autora Pere Simića, još u pripremi ocenjena je kao dosad najobjektivnija biografija generala Dragoljuba - Draže Mihailovića. Čitaoci će uz knjigu besplatno dobiti i CD sa odbranom generala Mihailovića, izgovorenom 1946, pred sudom koji ga je osudio na smrt.

JEDAN DOKUMENT IZ 1942.

1
Jedan dokument iz maja 1942. godine baca novo svetlo na međunacionalne i međuverske odnose tokom Drugog svetskog rata na području Raške oblasti. Ovaj dokument nije usamljen kao primer i daje povod za preispitivanje i utvrđivanje istine o događajima, koji su doveli do tragičnog stradanja civilnog stanovništva, ne samo na ovom području, već i šire u Podrinju, Istočnoj Bosni i Hercegovini. Iznošenjem ovakvih dokumenata na svetlost dana biće lakše objasniti i delovanje pojedinih muslimanskih prvaka poput Huseina Rovčanina, koji je štiteći Srpski živalj na području Komarana, uživao i zaštitu majora Pavla Đurišića, komandanta Limsko-sandžačkih četničkih odreda (kasnije i komandanta Crne Gore, Boke i Sandžaka). Na isti način falsifikatovanjem dokumenata (za potrebe suđenja generalu Mihailoviću) poput onog, kojim major Pavle Đurišić izveštava Vrhovnu komandu JVuO o navodnom «uspešnom čišćenju terena» i ubistvu 8 hiljada civila u akciji u Podrinju, dovoljno govori o nameri komunističke propagande da JVuO i generala Mihailovića optuže kao jedine krivce za zločine nad civilnim stanovništvom na tom području, koristeći kao polaznu osnovu svih dešavanja zamenu teze o uzroku i posledicama, što je Ravnogorskom pokretu nanelo nesagledivu štetu. Na ovom mestu redakcija www.savremenaistorija.com daje na uvid jedan od takvih dokumenata, koji svedoče o direktnoj umešanosti komunista u tragične događaje u pomenutim područijima i baca novo svetlo na ratne događaje 1941. – 1945.

Danas 21 godina od protesta 9. marta

0
Danas se navršava 21 godina od prvog masovnijeg protesta protiv režima Slobodana Miloševića, 9. marta 1991. Devetomartovski protest u Beogradu je organizovao i predvodio Srpski pokret obnove (SPO) Vuka Draškovića, tada najjača opoziciona stranka, koja je zagovarala promenu sistema, demokratizaciju i nacionalnu obnovu države. U sukobima koji su se sa Trga republike gde je skup održan proširili na nekoliko ulica u centru Beograda, život su izgubile dve osobe, učesnik protesta Branimir Milinović (18) i policajac Nedeljko Kosović (54). Prva žrtva bio je policajac Kosović koji je poginuo oko 15.30 časova u Masarikovoj ulici kod "Beogradjanke". Bežeći od demonstranata, Kosović je pokušao da preskoči zid terase, ali je pao sa visine od pet metara udarivši glavom o trotoar.

Popularni članci

Dragoljub Mićović, Zapisi Starog Rudjanina 5 – NOVA SAZNANjA NA TEMU...

0
Pre nekoliko dana pojavila se nova knjiga Dragoljuba Mićovića "Zapisi Starog Ruđanina 5, u izdanju izdavačke kuće Armon iz Beograda. Ovaj vredni publicista, istraživač i zaljubljenik u svoj rodni kraj, petom po redu knjigom "Zapisa" zaokružio je sećanja na ljude i događaje nedavne prošlosti u kojima je i sam učestvovao i tako bio svedok ratnih i poratnih dešavanja u svom rodnom Rudom, ali i šire. Dragoljub Mićović dipl. ing. arhitekture, rođen je 1929. godine u Rudom u trgovačkoj porodici, koja je stradala i u toku rata i posle njega od nove komunističke vlasti. Otac Krsto umro je 1944. godine od posledica torture ustaških vlasti, a najstariji brat Veljko ubijen je u Sloveniji maja mjeseca 1945. godine u selu Dol kod Hrastnika, od strane Titovih partizana, koji su iskoristili priliku da na monstruozan način likvidiraju masu nevinih ljudi bez suda i dokaza bilo kakve krivice. Srednji brat Siniša, zbog pripadnosti Ravnogorskom pokretu, lažno je optužen od strane vojnog suda X divizije JA na smrt streljanjem sa gubitkom svih građanskih prava. Ova presuda, koja je bila zasnovana na optužbi da se Siniša prilikom odsluženja vojnog roka, avgusta 1945., neutvrđenog datuma u Beogradu sastao sa neimenovanim američkim oficirom iz ambasade SAD i tom prilikom pozvao američku vojsku da okupira Jugoslaviju, ipak nije izvršena. Siniša je odležao dugogodišnju kaznu zatvora, sa nesagledivim posledicama po izlasku na slobodu. Ovih dana u Rudom (BiH, RS) porodična kuća Mićovića tzv. "Stari hotel", koju su komunističke vlasti ovoj porodici oduzele 1959. godine je prodata nekom od novopečenih biznismena, jer je Bosna i Hercegovina, a sa njom i Republika Srpska uz Crnu Goru, jedina država u kojoj zakon o restituciji nije usvojen, a uz Srbiju i jedine zemlje komunističke diktature koje, po preporuci Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope nisu usvojile Deklaraciju o osudi komunističkih zločina. Redakcija savremene istorije prenosi jedan tekst iz tek objavljene knjige" Zapisi starog Ruđanina 5"

Komentari