Najnovije

ИНТЕРВЈУ: ПРЕДРАГ В. ОСТОЈИЋ, ИСТОРИЧАР

Обележили смо мјесто хапшења Ђенерала и страдања његовог сина Воје Предраг В. Остојић, рођен је у Рудом 1959. године. Студије историје завршио је на Филозофском...

На данашњи дан прије 78 година заробљен је армијски генерал Драгољуб Дража Михаиловић

На данашњи дан 13. марта 1946. године, прије 78 година, заробљен је армијски генерал Драгољуб Дража Михаиловић (1893-1946), начелник штаба Врховне команде и министар...

09.09.2023. – Освећење споменика гатачким Равногорцима припадницима Невесињског корпуса ЈВуО

Поводом освећења споменика гатачким Равногорцима припадницима Невесињског корпуса ЈВуО у Гацком ће се 08. септембра у 20 часова одржати предавање историчара Немање Девића "Војска...

17. јул 2023 – Помен и парастос генералу Михаиловићу у Добрунској Ријеци

У присуству већег броја припадника равногорског покрета генерала Михаиловића, њихових потомака и поштовалаца 17. јула 2023. године у Добрунској Ријеци код Вишеграда обиљежено је...

ОБИЉЕЖЈЕ НА РАВАНЦИМА

0
На пропланцима планине Варде у месту Горњи Раванци 30. септембра освештано је спомен обележје посвећено генералу Драгољубу Дражи Михаиловићу, министру војном, начелнику штаба Врховне кооманде и припадницима Југословенске краљевске војске у Отаџбини који су 5. октобра 1943. године у присуству већег броја припадника англо-америчке војне мисије у неустрашивом јуришу ослободили Вишеград и том приликом потпуно уништили немачко-усташки гарнизон из састава 369. легионарске – „Вражије“ дивизије. Овим нападом непосредно је командовао мајор Захарије Остојић, командант Истуреног дела штаба Врховне команде за Источну Босну, који је тежиште операције пренео на Вишеградску бригаду ЈВуО под командом капетана Драгише Васиљевића и бригаду „Летећа Босна“, специјалну јединицу, команде Источне Босне, којом је командовао капетан Петар Јосић, Спомен обележје подигли су чланови Равногорског покрета из Вишеграда и Бијелог Брда (општина Рудо), поштујући успомену на своје славне претке. Чин освештања обавио је игуман манастира Св. Николаја архимандрит Јован Гардовић.

Nove knjige: Dušan Mirković, DRAGAČEVO – RAVNA GORA (priredio Milutin Velisavljević)

0
Ovih dana u izdanju Udruženja «Dragačevo – Jovan Bojović» i izdavačke kuće «Armon» iz Beograda pojavila se knjiga Dušana Mirkovića (1923. – 2011.) «Dragačevo Ravna Gora». Nažalost Dušan Mirković, rođen u Viči – Dragačevo, narodni pesnik i Ravnogorac, nije dočekao izlazak iz štampe ove knjige, jer je preminuo 20. maja 2011.godine, ostavivši «onima koji dolaze» pesme o Ravnoj Gori i njenim borcima kao jedno vredno sećanje na događaje i ljude, koje baca novo svetlo na mukotrpne dogadjaje ratne prošlosti Dragačeva i Dragačevaca. Knjigu je za štampu priredio njegov zemljak Milutin Velisavljević, vredan istraživač prošlosti svoga kraja, minulog veka, koji se svojski potrudio da ova sećanja i pesme ostanu za nezaborav. Redakcija www.savremenaistorija.com

Drvar: Vrhunac propagandne promocije partizanskog maršala

0
U okviru Savezničke specijalne operacije i zamene amrijskog generala Mihailovića partizanskim maršalom Titom na vojnopolitičkoj sceni, britanski premijer V. Čerčil naređivao je (1.4.1944) svom ministru spoljnih poslova A. Idnu: “Sastavićete Kralju (jugoslovenski, Petar II) dobru deklaraciju, nateraćete ga da razreši dužnosti Purića (predsednik Vlade) i prekine svaku vezu sa Mihailovićem (vojni ministar, načelnik štaba VK i pomoćnik Vrhovnog komandanta); zatim ćete ga prisiliti da obrazuje vladu za nuždu na koju Tito neće popreko gledati. Tako nam bar ostaje mršava nada da ćemo kroz nastupajućih 5-6 nedelja izgraditi most između njih dvojice...” (Drugi svetski rat, t. 5, s. 456) pa će tako, kao “šlag na tortu”, uslediti nemačka Operacija “Konjički skok” (“Reselsprung”, 25.5-6.6.1944).

Na današnji dan 1956. umro je vladika Nikolaj Velimirović

0
Sveti vladika Nikolaj Ohridski i Žički (svetovno Nikola Velimirović, rođen je u selu Lelić kod Valjeva, Kneževina Srbija, 23. decembar 1880. po Julijanskom, odnosno 4. januar 1881. po Gregorijanskom kalendaru. Umro je 18. marta 1956. u ruskom manastiru svetog Tihona u Saut Kananu u Pensilvaniji (SAD), a sahranjen je na srpskom narodnom groblju pored manastira svetog Save u Libertvilu. Mošti su mu prenesene u zavičaj 1991.. je novokanonizovani svetitelj. Bio je episkop ohridski i žički, istaknuti teolog i filozof

Popularni članci

Dekomunizacija istorijskih udžbenika

0
Poslednja generacija Titovih pionira ove godine napunila je okruglo trideset godina i verovatno ima krizu identiteta dok prevrće u rukama izbledelu kapicu sa crvenom petokrakom i sluša da je, prema do sada prikupljenim podacima, 36.000 ljudi stradalo ili nestalo posle 1944. godine, u miru, za vreme komunističkog režima. Državne institucije i javnost se već duže vreme aktivno bave rehabilitacijama, restitucijom, obeštećenjima žrtvama komunističkog režima, otkrivanjem lokacija tajnih grobnica. Kako se u doba „dekomunizacije”, kada se vraća imovina oduzeta od hiljada građana, rehabilituju osuđeni u političkim procesima (za sada ih ima oko 2.000), obeštećuju Golootočani, traga za grobom Draže Mihailovića, izgledaju školske lekcije o nekada neprikosnovenom komunizmu?

Na meti je bio i sam Bog (14)

Komentari