Milovan Malić (14) – Osnovac napisao knjigu o Čiča Draži
Press Online Republika Srpska
Prijedor
September 12, 2012
Milovan Malić (14), učenik 9. razreda OŠ „Branko Ćopić“ u Prijedoru, nedavno je završio svoju prvu knjigu, čija je tema četnički pokret, ali su male šanse da ona bude i objavljena.
Kaže da je „Knjigu o Dražinim četnicima" napisao u želji da čitaocima argumentovano predstavi priču o Dražinim četnicima, jer se istina o ovom slobodarskom pokretu, koji je nepravedno satanizovan od komunista, još prećutkuje.
“Heroji ili izdajnici” autora Momčila Dimitrijevića predstavljeni u Ivanjici
U predivnom ambijentu sale Doma kulture u Ivanjici sinoć je predstavljena knjiga Momčila Dimitrijevića "Heroji ili izdajnici". Pred brojnom publikom o knjizi su govorili profesor Milivoje Trnavac, istoričari Nemanja Dević i Predrag Ostojić i autor Momčilo Dimitrijević. Odlomke iz knjige, potresna kazivanja učesnika događaja i potomaka, kao i autorove opservacije, čitali su glumci: prvak užičkog pozorišnog glumišta Slobodan Ljubičić i glumica Danica Ljubičić.
Ova knjiga imala je svoje prvo predstavljanje na Beogradskom sajmu knjiga 28. oktobra 2011., posle čega je usledila promocija i u Arilju, čijoj ratnoj i poratnoj prošlosti autor posvećuje najveću pažnju.
Predstavljanje knjige u Ivanjici, izazvalo je veliko interesovanje, obzirom da je autor posebno poglavlje posvetio četničkom komandantu Božidaru Ćosoviću, poznatijem kao vojvoda Božo Javorski (1917. – 1943.), koji je tokom rata uglavnom delovao na području
Ivanjice i Arilja, a koji je na Spasovdan 1943. sa nevelikom pratnjom likvidiran u ataru sela Brekova. Isto tako posebno poglavlje autor je posvetio i stradanju četvorice braće Vasilijevića iz Donjeg Šarenika, od kojih su Dragoslav i Ranislav stradali krajem februara 1948. godine.
Pronađena spomen-ploča prvoj žrtvi Prvog svetskog rata [Dušan Đonović]
Centralna komemoracija povodom početka Prvog svetskog rata treba da se održi u Beogradu, 28. jula 1914, kaže reditelj Boško Savković
Posle pisanja „Politike” o početku snimanja filma „Sedam dana koji su promenili vek”, u kojem smo izneli podatak da je u srpskoj javnosti nedovoljno poznato da je Prvi svetski rat zapravo počeo u Beogradu, a ne u Sarajevu, našoj redakciji obratio se akademski vajar Ljubiša Mančić.
– Nije tačno da u Beogradu ne postoji nijedno obeležje prvoj žrtvi Prvog svetskog rata Dušanu Đonoviću, učeniku Kraljevske trgovačke akademije. Pre devet godina, a povodom obeležavanja devet decenija od početka Prvog svetskog rata, ratnom dobrovoljcu Dušanu I. Đonoviću postavljena je spomen-ploča u Prvoj ekonomskoj školi, na inicijativu Udruženja ratnih dobrovoljaca 1912-1918 i njihovih potomaka i poštovalaca, i uz podršku opštine Stari grad – objašnjava Mančić, nosilac ordena Svetog despota Stefana Lazarevića, koji mu je upravo ovih dana uručio patrijarh Irinej.
Mančić je u Muzeju Prvog svetskog rata u francuskom gradu Mo, zastupljen sa šest radova, plaketa i jednom statuetom Milunke Savić, koja je postavljena na počasno mesto u muzeju.
– Lično sam napravio ovu ploču za Dušana Đonovića, oplemenio je reljefom mladog srpskog đaka i vojnika, sa pratećom ikonografijom. Ploča je urađena od livene patinirane bronze, veličine 70 puta 50 centimetara. Pošto nismo uspeli da pronađemo Đonovićevu originalnu fotografiju, jer ona nigde i ne postoji, napravili smo portret mladića sa srpskom vojničkom kapom i puškom. Ispred njega je globus, knjiga i rasuta slova, kao i mastionica sa držaljom i perom. Natpis na globusu je „1914”, kao godina kada je Đonović nastradao. Desna ruka je podignuta i ispred nje je ptica kao simbol slobode, mladosti. Na ramenu je naravno puška, jer je Đonović bio kraljevski dobrovoljac, ratnik – otkriva Ljubiša Mančić.
9. maj – Uz Dan pobede nad fašizmom Ispovest veteranke Crvene...
U Berlinu je 16 minuta posle ponoći potpisana bezuslovna kapitulacija nemačkih oružanih snaga. U ime Nemačke akt je potpisao feldmaršal Vilhelm Kajtel, u ime Sovjetskog Saveza maršal Georgij Žukov, a u ime zapadnih saveznika britanski vazduhoplovni general Artur Teder. Time je formalno završen Drugi svetski rat u Evropi.
Veteranka Crvene armije Nadežda Vdovina u 89. godini se i dalje seća rata i Beograda u čijem je oslobađanju učestvovala i toplog odnosa Jugoslovena prema njoj.
Danas se oporavlja od izliva krvi u mozak, ali sećanja na Beograd i ratne dane su i dalje živa.
Kada je 1942 rat zakucao i na vrata Voronježa, Nadežda Vdovina još nije bila punoletna. Slagavši za godine prijavila se u dobrovoljce.
Popularni članci
Titova tajna: Nikad roditeljima nije išao na grob
Titovi roditelji sahranjeni su u Kupincu kraj Jastrebarskog, ali Tito njihov grob nikad nije posjetio
O Brozovu životu, iako je riječ o najistraživanijem južnoslavenskom političaru svih vremena, i danas postoje mnoge nepoznanice. Hrvatska javnost uglavnom, primjerice, ne zna da su njegovi roditelji sahranjeni u Kupincu, mjestu koje je najpoznatije po Vladku Mačeku, te da Tito nikad nije obišao to mjesto... Ta priča, o kupinečkom grobu, zapravo podgrijava one najveće teorije zavjere o Brozu, koje tvrde da on i nije bio zagorski seljak nego ruski plemić ili dijete austrijskoga grofa...
Jer, zašto nikad nije bio na grobu svojih roditelja, ali i svog djeteta... Prije više od 90 godina, u mrkloj noći, na kupinečkom groblju dvojica muškaraca kopala su malu raku – dovoljno veliku tek za kovčežić, netom izrađeni dječji lijes. Nisu strahovali da će ih itko otkriti, cijelo je selo spavalo. Seljak Franjo Bistrica pomogao je prijatelju izraditi kovčeg i sad s njim kopa raku na groblju. Godina je 1920. Dvojica muškaraca sahranjuju tek dva dana starog dječačića, sina Franjina prijatelja – Josipa Broza koji će kasnije u cijelome svijetu postati poznat pod nadimkom Tito. Dječaka nisu mogli legalno sahraniti. Nije bio kršten, a župnici nisu dopuštali da se nekršteno dijete sahrani na groblju. No Tito se nije dao spriječiti. Sahranio je sina, ali nije obilježio njegov grob.
Komentari