NaslovnaVremeplov

Category: Vremeplov

Related categories

Dahau je bio nacistički koncentracioni logor, i prvi logor otvoren u Nemačkoj (1933.) na mestu napuštene fabrike municije, kod srednjeovekovnog grada Dahaua, oko 16 km severoistočno od Minhena. Dahau je služio kao prototip i model za ostale nacističke koncentracione logore. Preko 200.000 zatvorenika bilo smešteno u Dahau (25.613 zatvorenika je umrlo u glavnom logoru, a još oko 10.000 u okolnim logorima uglavnom od posledica torture, bolesti, neuhranjenosti i samoubistava) Početkom 1945.godine od posledica epidemije tifusa stradao je veliki broj zatvorenika. U ovom logoru, između ostalih, bili su zatočeni Patrijarh Srpski Gavrilo Dožić i Vladika Nikolaj Velimirović, koji je svoje misli u logorskom zatočeništvu beležio pretočaću ih u kasnije objavljenu knjigu pod naslovom «Kroz tamnički prozor». Dramski umetnik Stevo Žigon proveo je dve godine u ovom logoru, pre nego što je oslobođen od strane saveznika 29. aprila 1945. Prenosimo deo dnevničkih beleški zatočenika ovog logora ( R 64923), koji je imao sreću da preživi i svedoči.
Opunomoćenici Vrhovne komande bivše jugoslovenske vlade, šef diplomatije u svrgnutoj namesničkoj vladi Aleksandar Cincar-Marković i general Radivoje Janković, potpisali su u 17. aprila 1941. godine, u zgradi čehoslovačkog poslanstva u Beogradu, Sporazum ( odredbe) o primirju, koji je u suštini predstavljao akt o bezuslovnoj kapitulaciji vojske Kraljevine Jugoslavije. Sa nemačke strane potpisnik ovog sporazuma bio je general pukovnik Maksimilijan fon Vajks, komandant 2. nemačke armije prilikom napada na Jugoslaviju, koji je 12. aprila sa nemačkim trupama pobedonosno ušao Beograd.
Anglo-američke vazdušne snage su tokom Drugog svetskog rata 1944. jedanaest puta bombardovale Beograd. Beograd je bio meta tri puta u aprilu, dva puta u maju, po jednom u junu i julu i četiri puta u septembru 1944 Najveće razaranje i žrtve zabeležene su tokom aprilskog bombardovanja 16. i 17. aprila 1944. godine, što se poklopilo sa prvim i drugim danom pravoslavnog Uskrsa te godine. Gotovo je sigurno da je Beograd u tim napadima iz vazduha pretrpeo više materijalne štete i ljudskih žrtava nego u napadu njemačke avijacije 6. aprila 1941. što su potvrdile procene i nalazi ambasade SAD u Beogradu neposredno po završetku Drugog svetskog rata.
Stvaranjem NDH na delu teritorije Kraljevine Jugoslavije, koja je obuhvatala uglavnom današnje teritorije Hrvatske, Bosne i Hercegovine i deo Srbije, otpočeo je proces "rasparčavanja" odnosno okupatorske podele Kraljevine Jugoslavije. Novostvorena država NDH, je već po dolasku poglavnika Ante Pavelića i formiranja prve vlade, oslonjena u potpunosti na Nemačku, otpočela sprovodjenje etničke i rasne diskriminatorske politike, koja će dovesti do najvećeg stradanja srpskog naroda u njegovoj istoriji.

Ostali tekstovi

Komentari