savremenaistorija

Posts

461 OBJAVE

Comments

10 KOMENTARA

Social

Pero Simić | 27. jun 2012 RANO ZA POVRATAK Krajem 1943. Čerčil je kralju Petru u Kairu predložio da krene u Jugoslaviju: Kralj: Treba li odmah da idem? Čerčil: Ne, ne odmah, jer bi tako Tito bio kompromitovan. Idite za šest meseci.
Nastojeći da ublaži posledice dezinformacija o aktivnostima Jugoslovenske vojske u Otdžbini, koje su dolazile s britanskog radija “Bi-Bi-Si-ja”, i Kominternine “Slobodne Jugoslavije”, u savezničkoj specijalnoj operaciji za slamanje JVUO i dovođenje komunističkog lidera Tita na vlast, iz štaba Vrhovne komande Jugoslovenske Kraljevske vojske progovoriće, sredinom jula 1943, Ravnogorski – radio “IKS”, ali na svom putu legitimiteta komunističkog Politbiroa, i njegovog Partizanskog pokreta, ka Avnoju i Teheranu, iz dubine podzemlja u učvršćivanju svoje potonje propagande, kao condicio sine qua non, izroniće slučaj “Vranić...”
Pero Simić | 26. jun 2012 UCENJENI GENERAL DOK je Tito pukovnika Mihailovića sve više optuživao za kolaboraciju sa Nemcima, nemačke vlasti su decembra 1941. raspisale prvu poternicu u okupiranoj Jugoslaviji. Glava četničkog vođe ucenjena je na 200.000 dinara. Nemci su tada streljali Mihailovićeve majore Aleksandra Mišića i Ivana Fregla, kralj Petar Drugi Karađorđević unapredio je pukovnika Mihailovića u čin brigadnog generala, a Tito je u depešama poslatim u Moskvu Mihailovića ocrnio dva puta, Hitlera i Pavelića – nijednom.
Pero Simić | 25. jun 2012. TRAGIČAN BILANS BILANS preuranjenog ustanka četnika i partizana bio je sumoran: dok nisu ugušili ustanak u Srbiji, do 5. decembra 1941. Nemci su imali 203 poginula i 378 ranjenih. Ipak, gubici ustanika bili su 17 puta veći - ubijena su 3.562 borca, a gubici civilnog srpskog stanovništva bili su 55 puta veći od nemačkih i iznosili su 11.522. ljudi.
Pero Simić | 24. jun 2012. ANDRIĆEVE OSTAVKE LjUT što nije prisustvovao razgovorima jugoslovenskih zvaničnika sa nemačkim vođama, jugoslovenski poslanik u Berlinu Ivo Andrić je od 1938. do 1941. tri puta tražio da ga povuku u zemlju. Sva tri puta zahtev je odbijen, pa je Andrić nemački napad na Jugoslaviju aprila 1941. dočekao u Berlinu.
USPEŠAN TRULEŽ I pored stalnih političkih trvenja, prva Jugoslavija, koju su jugoslovenski komunisti nazivali trulom, bila je ekonomski uspešna država. Po završetku svetske ekonomske krize, 1934, imala je pozitivan spoljnotrgovinski bilans ne samo sa Italijom, Austrijom, Belgijom, Grčkom, Švajcarskom, Mađarskom, Španijom i Bugarskom već čak i sa Nemačkom. Ukupni izvoz zemlje bio je za 3.118.262 dinara veći od uvoza.

Recent posts

Recent comments

Живомир Р. Подовац on KO JE IZAZVAO PRVI SRPSKO-SRPSKI BRATOUBILAČKI RAT?
Живомир Р. Подовац on Srbi jedini streljali svoje glumce
Живомир Р. Подовац on Srpske tradicije u temelju Evropske Unije
Живомир Р. Подовац on PODSEĆANJA – DA SE NE ZABORAVE – MILAN TEPIĆ, major:
Pošteni pronalazač on Mučenička smrt đenerala Gavrilovića
Живомир Р. Подовац on JEDAN DOKUMENT IZ 1942.
Живомир Р. Подовац on Radoš Bajić: Ravna gora će promeniti Srbiju
Живомир Р. Подовац on Radoš Bajić: Ravna gora će promeniti Srbiju
Pošteni pronalazač on Mučenička smrt đenerala Gavrilovića
Pošteni pronalazač on Mučenička smrt đenerala Gavrilovića
Живомир Р. Подовац on Zloupotreba zaplenjene dokumentacije
Живомир Р. Подовац on Komandovanje generala Mihailovića
Живомир Р. Подовац on Napad Grbljana na Kotor – 1943.