PROMOCIJA KALENDARA ZA 2013. GODINU – Udruženja pripadnika Jugoslovenske vojske u...
Promocija zidnog kalendara za 2013. godinuUdruženja pripadnika Jugoslovenske vojske u Otadžbini 1941 – 1945. godine i Republičke asocijacije za negovanje tekovina Ravnogorskog pokreta, biće održana u u svečanoj sali Kancelarije Vlade Srbije za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu, u Beogradu, ulica Vasina broj 20 u petak 22. februara 2013.
Postala je tradicija poslednjih nekoliko godina da u ovom prostoru budu predstavljeni kalendari sa fotografijama iz istorijata Jugoslovenske vojske u otadžbini, kao i da se tom prilikom prisutnima obrate predstavnici dva udruženja koja baštine tradiciju Jugoslovenske vojske u Otadžbini i Ravnogorskog pokreta, istoričari, publicisti, književnici, profesori univerziteta, advokati i druge istaknute ličnosti javnog i kulturnog života.
U prvom delu večeri prisutnim će se obratiti dr Đušan Đukić, predsednik Udruženja pripadnika JVuO 1941 – 1945. i Aleksandar Čotrić, narodni poslanik i predsednik Asocijacije za negovanje tekovina Ravnogorskog pokreta, kao i jedan od autora kalendara gospodin Miloš Pavković. Drugi deo večeri posvećen je razgovoru i druženju sa preživelim pripadnicima JVuO i Ravnogorskog pokreta.
Prisutni na promociji dobiće primerke kalendara.
generalštabni pukovnik Živomir R. Podovac JUGOSLOVENSKA VOJSKA U OTADžBINI U...
„Strast za istinom prošlosti je najbolji izraz životne snage u čoveku i naročit oblik njegovog poštovanja samog sebe“.
(Ivo Andrić)
Apstrakt: U Srezu niškom mnogi vojnici Vojske Kraljevine Jugoslavije nisu prihvatili sporazum o primirju između Vermahta i Štaba Vrhovne komande - ostali su u šumama i selima Sreza. Osnovane su, brojne i snažne, jedinice Jugoslovenske vojske, razgranat Ravnogorski pokret (organizacija), sreski i seoski odbori Nacionalnog komiteta u Nišu i Niškom srezu. Uspostavljena je potpuna civilna i vojna vlast Kraljevine Jugoslavije na prostorima celog Sreza. Javna, na slobodnoj teritoriji Sreza. Tajna, na delu teritorije okupiranom od nemačkih i bugarskih snaga ili pod kontrolom snaga NOV i POJ Josipa Broza. Najveće žrtve Vojska, Organizacija, Komiteti, podneli su u snažnoj operaciji podrške anglo-američkim snagama u Severnoj Africi. Vršene su nemilosrdne okupatorske odmazde nad zarobljenicima i pristalicama Vojske i Organizacije (Pokreta). Nemačko vrhovno vojno komandovanje proglašava ih za neprijatelja broj 1, Trećeg Rajha, na prostoru Kraljevine. Narodna Skupština Republike Srbije, zakonski je 2004/2005. i nacrtom iz 2008. zakona o uduruženjima građana za negovanje tradicija, verifikovala njihov antifašistički status.
Ključne reči: Niški srez, Jugoslovenska vojska, Jugoslovenska vojska u Otadžbini, Gorski štab, Štab Vrhovne komande, korpus, brigada, odred, borba, operacija, sabotaža, diverzija, odmazda, okupator, Ravnogorska organizacija (Pokret), komandanti, vojnici.
Titova tajna: Nikad roditeljima nije išao na grob
Titovi roditelji sahranjeni su u Kupincu kraj Jastrebarskog, ali Tito njihov grob nikad nije posjetio
O Brozovu životu, iako je riječ o najistraživanijem južnoslavenskom političaru svih vremena, i danas postoje mnoge nepoznanice. Hrvatska javnost uglavnom, primjerice, ne zna da su njegovi roditelji sahranjeni u Kupincu, mjestu koje je najpoznatije po Vladku Mačeku, te da Tito nikad nije obišao to mjesto... Ta priča, o kupinečkom grobu, zapravo podgrijava one najveće teorije zavjere o Brozu, koje tvrde da on i nije bio zagorski seljak nego ruski plemić ili dijete austrijskoga grofa...
Jer, zašto nikad nije bio na grobu svojih roditelja, ali i svog djeteta... Prije više od 90 godina, u mrkloj noći, na kupinečkom groblju dvojica muškaraca kopala su malu raku – dovoljno veliku tek za kovčežić, netom izrađeni dječji lijes. Nisu strahovali da će ih itko otkriti, cijelo je selo spavalo. Seljak Franjo Bistrica pomogao je prijatelju izraditi kovčeg i sad s njim kopa raku na groblju. Godina je 1920. Dvojica muškaraca sahranjuju tek dva dana starog dječačića, sina Franjina prijatelja – Josipa Broza koji će kasnije u cijelome svijetu postati poznat pod nadimkom Tito. Dječaka nisu mogli legalno sahraniti. Nije bio kršten, a župnici nisu dopuštali da se nekršteno dijete sahrani na groblju. No Tito se nije dao spriječiti. Sahranio je sina, ali nije obilježio njegov grob.
77 godina od 27. marta 1941.
Danas je 77 godina od vojnog prevrata koji je izvršen 27. marta 1941. godine, kojim je poništeno potpisivanje protokola o pristupanju Kraljevine Jugoslavije Trojnom paktu - Nemačka, Italija i Japan, i određena dalja sudbina zemlje koja se svrstala u protivnike nacističke Nemačke. Puč izvršen u jedan sat po ponoći, a njegova direktna posledica biće uvođenje Jugoslavije u najkrvaviji i najtragičniji sukob u istoriji njenih naroda.
U Beogradu i drugim srpskim gradovima a ponegde i širom Jugoslavije (Dalmacija), izbile su masovne ulične demonstracije u znak podrške građana vojnom puču.
Planeri i izvođači puča bili su pripadnici neformalne grupe uglavnom vazduhoplovnih oficira i pojedinaca iz redova jedinica garde.
Centralna ličnost puča bio je vazduhoplovni general Dušan Simović, potonji predsednik vlade, ali je nepodeljeno mišljenje da je iza njega stajao general Bora Mirković, a istaknutu ulogu imao i major Živan Knežević. Bez sumnje presudan podsticaj državnom udaru, u tako prelomnom trenutku, ima uticaj inostranstva, Londona pre svega, a najverovatnije i Moskve. General Mirković nije ni krio kontakte i susrete sa Maplbekom, ili Kempeblom.
Generacije u Jugoslaviji odrasle su na učenju da je "herojski čin" naroda 27. marta 1941. godine urađen pod vođstvom KPJ i Josipom Brozom Titom, što apsolutno nije tačno, jer je učešće komunista u događajima 27. marta bilo pojedinačno i zanemarljivo. Sa druge strane učešće britanske tajne službe bio je nesumnjivo veliki na određene ključne ličnosti puča i patriotske organizacije u Beogradu, koje su dale masovnu podršku, novoj Vladi i kralju Petru II Karađorđeviću, koji je preuzeo kraljevska ovlaštenja.
Namesništvo, čija je prva ličnost bio knez Pavle Karađorđević uklonjeno je, a knez namesnik uz određenu pratnju poslat je u progonstvo.
Srpske opozicione stranke i patriotske grupe, kao i Srpska crkva oduševljeno su primili vest o državnom udaru.
Veliki masovni bunt 27. marta upamćen je po parolama "Bolje rat nego pakt“ i "Bolje grob nego rob“. A britanski lider Vinston Čerčil izjavio je da je „Jugoslavija pronašla svoju dušu“.
Popularni članci
Предраг В. Остојић, Бедем на Дрини (Од Дрине до Мојковца), Београд...
Предраг В. Остојић, Бедем на Дрини (Од Дрине до Мојковца), Београд 2025.
Рецензија:
Први светски рат заузима изузетно важно место у колективном памћењу Срба. То „време...
Komentari