Promovisane knjige istoričara Predraga Ostojića
Istoričar Predrag Ostojić predstavio dve knjige: „Zarobljavanje generala Mihailovića“ i „Ustaški zločin u Starom Brodu kod Višegrada 1942
https://youtu.be/-rA-odTEgmc
Branko M. Jevtić, „Hladno oružje Jugoslovenske vojske u otadžbini“ u izdanju...
Knjiga ''Hladno oružje JVuO'' predstavlja sledeću knjigu autora Branka Jevtića iz serije koja obrađuje istoriju ''prvog gerilskog pokreta u okupiranoj Evropi'' sa stanovišta organizacije, strategije i taktike, logistike, opremanja i naoružavanja. Ovo je do sada verovatno najobimniji rad, kako po tekstu, tako i po broju priloga.
Priloženi rad se sastoji od .... strana teksta, nekoliko stotina fotografija artefakata i isto toliko istorijskih fotografija. Podeljena je na sledeća poglavlja:
1. Stare četničke kame iz perioda balkanskih i Prvog svetskog rata
2. Formacijski jurišni noževi u upotrebi u JVuO
3. Bajoneti, bodeži i sablje prepravljeni u kame
4. Noževi proizvedeni u toku Drugog svetskog rata
Knjiga predstavlja logičan sled u naporima autora da ispita sve aspekte nastanka i razvoja, organizacije i naoružanja JVuO. Tema o hladnom oružju veovatno predstavlja i najintrigantniji deo u seriji knjiga gospodina Jevtića.
KRALjICA MARIJA (SELO DOL MAJ 1945 – BEOGRAD MAJ 2013)
Konačno je ispravljena 68 godina duga nepravda prema Karađorđevićima. Posmrtni ostaci kraljice Marije, kralja Petra II, kraljice Aleksandre i princa Andreja stigli su uz državne počasti u naš glavni grad. To je kod mnogih građana izazvalo iskreno poštovanje i zahvalnost, a anatema bačena na Karađorđeviće od strane revolucionarnog komunističkog režima, donekle ublažena, jer Karađorđevići nisu bili onakvi, kakve ih je posleratni režim prikazivao.
Ovom tekstom, između ostalog želim da istaknem izuzetan humanitaran rad pokojne kraljice Marije, kojem je bila posvećena, posebno u periodu posle ubistva kralja Aleksandra, njenog supruga, ne žaleći i lična sredstva za te namene.
Slučaj je hteо, da sam se na samom kraju Drugog svetskog rata, kao petnaestogodišnjak našao u zarobljeničkom partizanskom logoru u selu Dol kod Hrastnika u Sloveniji. Taj privremeni logor bio je smešten u mesnoj Osnovnoj školi, a u njemu je bilo oko 1500 zarobljenika ( vojnih obveznika, pripadnika JVuO i civila, izbeglica). Ulazeći tog 9. maja 1945. godine u objekat zapazio sam natpis na fasadi škole izveden u malteru, koji mi se duboko urezao u pamćenje. Pisalo je: Osnovna škola "Kraljice Marije".
Kako je taj kraj Slovenije bio pripojen nemačkom Trećem rajhu, posle okupacije Kraljevine Jugoslavije, zidovi u svim prostorijama škole bili su ispisani parolama u nemačkoj gotici. Pošto sam u školi (tada završena tri razreda niže gimnazije) učio nemački jezik ja sam uglavnom te parole čitao i razumeo.
Posle 10 dana boravka u logoru, gde nas je morila i glad i žeđ u grupi od stotinak osoba (stariji ljudi, ženske osobe i deca ispod 17 godina) pušten sam iz logora i upućen kući.
Na današnji dan umro je Moša (Samuila) Pijade (1890-1957)
Rođen je 4. januara 1890. godine u Beogradu. Posle završene osnovne škole i niže gimnazije, 1905. godine, pohađao je zanatsko-umetničku školu u Beogradu, a od 1906. do 1910. je studirao slikarstvo u Minhenu i Parizu. Pored ovoga, bavio se aktivno i novinarstvom. Svoje novinarske korake započeo je 1910. godine. Od 1911. do 1912. godine bio je sekretar Udruženja novinarskih saradnika, a od 1913. do 1915. nastavnik crtanja u Ohridu.
Popularni članci
„Novosti“ otkrivaju detalje najveće akcije spasavanja savezničkih pilota: Najveća akcija 10....
Bez obzira na ćutanje zvanične posleratne komunističke istorijografije o najvećoj akciji spasavanja savezničkih pilota i članova posada oborenih aviona, koja se tokom 1944.godine odvijala na teritoriji pod kontrolom generala Mihailovića i koja je svoj epilog imala uspešnim okončanjem operacije pod šifrom Halyard u kojoj je spaseno više od 500 ljudi, neverujemo da u Srbiji, a i šire ima ljudi koji do danas nisu čuli o ovom svojevrsnom podvigu generala Mihailovića, njegovih vojnika i oficira pripadnika JVuO i srpskih seljaka, koji su izlažući sebe i svoje porodice životnoj opasnosti pružili zaštitu i utočište ovim mladim ljudima, koji su duboko u neprijateljskoj pozadini izgubili svaku nadu da će ponovo videti svoje porodice.
Redakcija www.savremenaistorija.com će u narednih nekoliko dana preneti najinteresantnije detalje feljtona "Novosti", koji govori, upravo o tim događajima, stavljajući u prvi plan sudbinu običnog čoveka, pojedinca, pripadnika JVuO, bez čije žrtve ova akcija ne bi imala uspešan kraj.
Tužno je i ružno što su i spašeni avijatičari znali, što su upravo njihovi spasioci prepušteni sami sebi i što će biti ostavljeni na milost i nemilost pobjednika, koje će “Crvena armija” ustoličiti ulaskom u Beograd samo dva meseca po njihovom odlasku iz Pranjana.
Prazni transportni avioni, koji su dolazili po avijatičare na improvizovani aerodrom Galovića poljanu kod Pranjana prethodno su na drugim lokacijama izbacivali opremu i naoružanje za vojsku, koja se spremala da uz pomoć Crvene armije uđe u Srbiju, u Beograd i na taj način objavi pobedu.
Redakcija wwwsavremenaistorija.com upucuje posetioce sajta da pogledaju kratak film o operaciji Halyard: http://www.youtube.com/watch?v=bJS-PbzkIJs
Komentari