Pomen parastos đeneralu Dragoljubu Draži Mihailoviću u Draževini
Opštinski odbor Ravnogorskog pokreta Višegrad obavještava da će dana 17. jula u Dobrunskoj Rijeci-Draževini obilježiti dan i sjećanje na strijeljanje đenerala Dragoljuba-Draže Mihailovića.
Predstavnici Ravnogorskog pokreta Višegrad će prvo položiti cvijeće na Trgu palih boraca u Višegradu, nakon toga će organizovano otići u Draževinu mjesto gde je Draža Mihailović mučki uhvaćen 13.marta 1946 godine.
U 9,00 časova je Sveta liturgija u manastirskoj crkvi Svetog Oca Nikolaja,
u 10,00 časova je parastos kod spomenika čiče Draže u Draževini,
u 13,00 časova posluženje za pokoj duše besmrtnom đeneralu Draži Mihailoviću.
S vjerom u Boga
Ravnogorski pokret opštinski odbor Višegrad
Промоцијa књиге „Црногорска Санџачка војска на Горњодринском фронту (1914-1915)“
Његово Преосвештенство Епископ будимљанско-никшићки и администратор милешевски Г. Јоаникије учествовао је у промоцији књиге "Црногорска Санџачка војска на Горњодринском фронту (1914-1915)“, аутора Предрага В.Остојића, која је у петак 22. априла 2016, представљена у Дому културе "Пиво Караматијевић“ у Прибоју.
Владика је запазио да је вриједност промовисане књиге у томе што је у њој аутор, са великом пажњом и прецизношћу,истакао све заслуге дијела црногорске војске која је заједно са српском војском ратовала у Првом свјетском рату на овом подручју од Пљеваља до надомак Сарајева, а послије у повлачењу у до Карађорђевих шанчева на Јавору. Њихов отпор, истакао је Преосвећени Епископ, завршио се на Мојковцу и Беранама, гдје је црногорска војска у оним данимакада се српска војска била повукла према Грчкој, пружила свој последњи и одсудни, јуначки отпор, који је ушао у легендуи гдје се нарочито прославио славни командант Санџачке војске сердар Јанко Вукотић.
Vojni puč u Beogradu 27. marta 1941. – IZMEĐU NEBESKOG I...
Autor teksta: generalštabni pukovnik Novica Stevanović, pogled iz drugog ugla na jedan toliko zloupotrebljavan istorijski događaj!
Jedna vojska – dva cilja! Tako se mogao sagledati vojni puč u Beogradu 27. marta 1941. godine kojim je glavnokomandujući vojnim snagama (više od 30.000 vojnika) vazduhoplovni general Borivoje Mirković s mlađim oficirskim kadrom ostvario svoju davno zamišljenu nameru o “kažnjavanju svih unutrašnjih neprijatelja, koji su vukli zemlju u blato” i povratak srpskoj oficirskoj časti, slavi i tradiciji, a patrijarh Gavrilo ocenio: “Privoleli smo se carstvu nebeskom, carstvu Božijem istine i pravde, narodne sloge i slobode...”
Na današnji dan 13.marta 1946. godine zarobljen je general Dragoljub Mihailović
Na današnji dan pre 66 godina u na lokaciji Undrulja u rejonu sela Dobrunska Rijeka (opština Višegrad) zarobljen je general Mihailović. Prilikom akcije zarobljavanja koju je nesto iza ponoći izvela specijalna grupa pripadnika OZN-a poginuli su major Dragiša Vasiljević, ratni komandant Višegradske brigade JVuO i njegovi pratioci Blagoje Kovač i Nikola Majstorović. Sa lica mesta uspeo je pobeći Lazar Gajić, vodič ove grupe sa kojom se kretao Mihailović.
Na mestu događaja, na stazi iznad undruljskog potoka nedaleko od puta Dobrun-Priboj podignut je 2000. godine spomenik kojim je obeležen ovaj događaj, a pored staze 2002. godine porodica Majstorović iz Klivlanda podigla je i nadgrobni spomenik poginulim pripadnicima JVuO, koji su tu i sahranjeni od strane meštana.
Danas 13.marta se u Undrulji (Draževini) istorijskim časom obeležava ovaj događaj, a molitvenim sećanjem i parastosom pomen ubijenim pripadnicima JVuO.
Popularni članci
Princ Aleksandar Karadjordjevic: „Možda sam problem za vladu.“ –
Princ Aleksandar Karađorđević o razlozima za neučestvovanje u obeležavanju 100. godišnjice Velikog rata u Srbiji i odnosima sa vlašću.
Možda sam problem za vladu
Razočaran sam nedostatkom poštovanja za moje pretke, ne šalju mi ni pozivnice Postoje strašna kršenja ljudskih prava moje porodice i mene, koja treba rešiti To što smo dobili spomenik ruskom caru Nikolaju Drugom pre nego što su spomenike dobili vladari naše krvi je vrlo interesantno, ali i tužno.
Samo diktatori čiste istoriju: Princ Aleksandar Karađorđević
Ova godina bila je veoma važna zbog naše istorije, ali sam konstatovao da u Srbiji nije bilo mnogo prilika da se vidi šta su moji preci - kraljevi Petar Prvi Oslobodilac i Aleksandar Prvi Ujedinitelj radili pre 100 godina, iako su veoma važni ljudi za našu istoriju.
Komentari