17. јул 2023 – Помен и парастос генералу Михаиловићу у Добрунској...
У присуству већег броја припадника равногорског покрета генерала Михаиловића, њихових потомака и поштовалаца 17. јула 2023. године у Добрунској Ријеци код Вишеграда обиљежено је...
KO SU BILI SRBI 1914. – MILOŠ KOVIĆ
Srbija je bila mnogo zavisnija od Austro-Ugarske nego danas od EU, ali 1914. se odupirala naređenjima koja su dolazila iz Beča.
U vremenu u kome je zaista važno obeležiti stogodišnjicu početka Prvog svetskog rata mi od naše države dobijamo prilično zbunjene signale. Ukoliko se dogodi ono što se dogodilo sa Njegošem, to neće biti dobro, a šteta bi ovoga puta mogla da bude i veća, kaže Miloš Ković, istoričar, urednik knjige Srbi 1903-1914 u tri toma, čiji je prvi tom sa podnaslovom Intelektualna istorija predviđen da se pojavi na jesen ove godine.
Zbogom rodna ognjišta (11)
Niko ne zna zbog čega se, umesto u Grčkoj put spasenja pronašao u Sloveniji
NAREDBA JE GLASILA: NA PUT U BOSNU!
U svojoj knjizi “Album crnogorskih četnika” Dragoljub Šćekić kaže da su nacionalne snage koje su se povlačile iz Srbije stigle do Drine, gdje su “prema predviđenom planu Vrhovne komande imale da nastave koncentraciju snaga prema Crnoj Gori i Primorju”, da bi se krenulo na put preko Albanije. No, po ovom autoru, sasvim drugu odluku je doneo đeneral Miroslav Trifunović, komandant Srbije, kako su ga nazivali. Da se odstupa preko Bosne on je, kako piše Šćekić, odlučio svojevoljno ne konsultujući se s Vrhovom komandom. Vojnička disciplina je Pavlu Đurišiću naložila da ispoštuje naredbu koja je stigla.
9. maj – Uz Dan pobede nad fašizmom Ispovest veteranke Crvene...
U Berlinu je 16 minuta posle ponoći potpisana bezuslovna kapitulacija nemačkih oružanih snaga. U ime Nemačke akt je potpisao feldmaršal Vilhelm Kajtel, u ime Sovjetskog Saveza maršal Georgij Žukov, a u ime zapadnih saveznika britanski vazduhoplovni general Artur Teder. Time je formalno završen Drugi svetski rat u Evropi.
Veteranka Crvene armije Nadežda Vdovina u 89. godini se i dalje seća rata i Beograda u čijem je oslobađanju učestvovala i toplog odnosa Jugoslovena prema njoj.
Danas se oporavlja od izliva krvi u mozak, ali sećanja na Beograd i ratne dane su i dalje živa.
Kada je 1942 rat zakucao i na vrata Voronježa, Nadežda Vdovina još nije bila punoletna. Slagavši za godine prijavila se u dobrovoljce.
Popularni članci
Kapitulacija Nemačke u Drugom svetskom ratu – Dan pobede
Dan pobede nad fašizmom je dan kada je Nacistička Nemačka potpisala kapitulaciju u Drugom svetskom ratu. Slavi se 9. maja, iako je Drugi svetski rat konačno završen tek nekoliko meseci kasnije bezuslovnom kapitulacijom carskog Japana posle tragične upotrebe A-bombe u Hirošimi i Nagasakiju.
Naime 9. maja 1945. godine sovjetski maršal Žukov ratifikovao je u ime Saveznika, koje je predstavljao britanski general Teder, sporazum o nemačkoj kapitulaciji, koji je dan ranije u ime Trećeg rajha potpisao nemački feldmaršal Vilhelm Kajtel (Vilhelm Bodevin Johan Gustav Kajtel) u prisustvu generala K. J. Štumpfa i generala H. G. Hindeburga.
Prethodni protokol o bezuslovnoj kapitulaciji svih nemačkih oružanih snaga potpisao je u Remsu, u Francuskoj, 7. maja nemački general Alfred Jodl. Prema ovom protokolu, pored ostalog, bilo je predviđeno da nemačka Vrhovna komanda izda naređenje potčinjenim komandantima svojih kopnenih, pomorskih i vazduhoplovnih snaga da 8. maja u 23.01 časa obustave sve operacije.
Dan pobede svečano se obeležava u velikom broju zemalja sveta, i to u Rusiji, Jermeniji, Azerbejdžanu, Belorusiji, Gruziji, Kazahstanu, Kirgistanu, Moldaviji, Tadžikistanu, Turkmenistanu, Ukrajini, Uzbekistanu i Izraelu od 2000. Najveća parada održava se svake godine 9. maja u Moskvi, sa velikim mimohodom više roda vojske i preleta avijacije. Na toj paradi se svaki put pokažu i poslednja postignuća ruske tehnologije ali i oprema iz Drugog svetskog rata.
Komentari