Др Срђан Цветковић, У ИМЕ НАРОДА! – Репресија у Србији 1944-1953.
Предавање др Срђана Цветковића, научног сарадника Института за савремену историју и промоција његове најновије књиге „Између српа и чекића 3 – Облици отпора комунистичком режиму у Србиjи 1944-1991.
Најава изложбе и премијерно представљање промотивног филма изложбе У ИМЕ НАРОДА! - Репресија у Србији 1944-1953. која ће бити постављена у марту 2014. године у Историјском музеју Србије. То је прва мултимедијална изложба о дугогодишњим табу темама у Србији: ликвидацији, суђењима народним непријатељима, Голом отоку и другим логорима, принудном откупу и колективизацији.
Трејлер о изложби можете погледати
https://mail.google.com/mail/u/0/images/cleardot.gif
Улаз слободан.
Изложба – У ИМЕ НАРОДА - Репресија у Србији 1944-1953.
https://www.facebook.com/pages/U-im
DRAŽA – SMRT DUŽA OD ŽIVOTA (1) – Generala niko neće...
FELJTON je napravljen na osnovu najnovije biografije Draže Mihailovića, koja se u petak 22 .juna pojavila na kioscima u Beogradu, a od subote 23. juna i širom Srbije.
Knjiga DRAŽA - SMRT DUŽA OD ŽIVOTA, autora Pere Simića, još u pripremi ocenjena je kao dosad najobjektivnija biografija generala Dragoljuba - Draže Mihailovića. Čitaoci će uz knjigu besplatno dobiti i CD sa odbranom generala Mihailovića, izgovorenom 1946, pred sudom koji ga je osudio na smrt.
MUSLIMANI, A ČETNICI: Borili se s Dražom za kralja, nikad s...
U vojsci Draže Mihailovića bio je veliki broj muslimana, koji su uvek radije prilazili Čiči nego Titu, jer je komunizam za njih uvek bio bezbožništvo. Telegraf vam donosi priču o nekima od njih
Malo ljudi u Srbiji zna da se u Četničkom pokretu u toku Drugog svetskog rata protiv fašizma, a zajedno sDragoljubom Dražom Mihailovićem, borio veliki broj muslimana, a neki od njih su bili i slavni predstavnici Ravne gore.
Slike Draže s narodom, ali i ratne fotografije četničkog vojvode Telegraf je objavljivao u prethodnom periodu, ali na konkurs pisca Miloslava Samardžića da se nađe slika Josipa Broza Tita s narodom pre rata još niko nije odgovorio. Slika nema, pa nema.
- Čak je naznačeno da to ne mora biti slika sa srpskim civilima. Neka bude, na primer, s muslimanima. Ako su muslimani zaista podržavali komuniste, da li je Broz makar jednom posetio neko muslimansko selo, naselje, kuću… Gde je slika? – pita se Samardžić.
Šestog aprila 1941. bez objave rata napadnuta Jugoslavija, a Beograd varvarski...
Vise od 400 aviona pojavilo se nad Beogradom
Vojni puč u Beogradu 27. marta u kome su Englezi odigrali presudnu ulogu bili su povod da vođa Rajha Adolf Hitler hitno sazove članove Vrhovnu komandu oružanih snaga, OKV - Oberkommando der Wehrmacht, OKW (Kajtel, Jodl, Gering…) da bi im u ulozi glavnokomandujućeg saopštio da je “Jugoslavija neizvestan činilac” u predstojećim akcijama (operacije Marita i Barbarosa) i da se “neće preduzimati diplomatski koraci, niti joj se postavljati ultimatumi”, dok moguća uveravanja jugoslovenske vlade, “kojoj se ionako ubuduće ne može verovati, će se primati k znanju.”
Tom prilikom on je naglasio da je “politički naročito važno da se udar na Jugoslaviju izvrši nemilosrdnom okrutnošću, a da sva jugoslovenska površinska postrojenja, i Beograd, moraju biti uništeni neprekidnim dnevnim i noćnim vazdušnim napadima” da bi se na taj način “Turskoj zadalo dovoljno straha” kako bi odustala od Čerčilovog pridobijanja za “balkanski front”.
Popularni članci
Kad Ravnogorski proističe iz Četničkog pokreta
Posle Lazarevog poziva za odlučujući boj na Vidovdan 1389. godine za koji se srpski vladar “nije odlučio po tome koja mu sila preti, već koju svetinju brani”, i potonje okupacije srednjevekovne Srbije, u narodu je spontani bunt za slobodu prerastao u Hajdučki pokret koji se završio Karađorđevim ustankom početkom XIX veka i “utvrđenjem autonomnih prava i unutrašnje samouprave” preciziranim osmom tačkom Bukureškog mira 1812. godine između Rusije i Turske. Tako je Hajdučki pokret krunisan Karađođevim granicama i oslobođenim delom nacionalne teritorije na kojoj se postepeno vraćala državnost i stvarala doktrina za konačno oslobođenje Otadžbine.
Da bi se dovršilo potpuno oslobođenje od viševekovne turske okupacije, Hajdučki pokret iznedrivši Dositejevu krilaticu kao ministra prosvete u Karađorđevoj vladi “leži i ležaće u ropstvu onaj narod koji ne zna šta je nacionalni ponos” morao je dobiti novi kvalitet, pa je tako nastao Četnički pokret i doktrina Četnička akcija (osnovne snage napadaju s fronta, a posebne snage čete ubačene preko granice s leđa i iz pozadine) i trajaće od Berlinskog kongresa 1878. godine do potpunog oslobođenja teritorije u balkanskim ratovima i završetkom Prvog svetskog rata 1918. godine.
Komentari