Najnovije

Princ Aleksandar Karadjordjević nije bio u zvaničnom protokolu obilježavanja 100.godišnjice Kolubarske bitke -Zaobiđeni Karađorđevići

Princ Aleksandar Karađorđević, unuk vrhovnog komandanta srpske vojske u Prvom svetskom ratu, nije bio pozvan na obeležavanje 100. godišnjice Kolubarske bitke, niti je zvaničnim protokolom bilo predviđeno da položi venac u čast vojnika palih u ovoj bici, potvrđeno je Danasu u Kraljevskom dvoru na Dedinju. U Dvoru smatraju „zlonamernim nepozivanje prestolonaslednika Aleksandra ne samo na obeležavanje Kolubarske nego i Cerske bitke, kao i druge državne svečanosti u okviru obeležavanja 100. godišnjice početka Prvog svetskog rata, jer su na njih pozvani potomci srpskih vojvoda Stepe Stepanovića i Živojina Mišića“. Takođe, ukazuju i da predsednik Srbije Tomislav Nikolić u govoru nije ni pomenuo kralja Petra Prvog i kralja Aleksandra.

Princ Aleksandar Karadjordjevic: „Možda sam problem za vladu.“ –

Princ Aleksandar Karađorđević o razlozima za neučestvovanje u obeležavanju 100. godišnjice Velikog rata u Srbiji i odnosima sa vlašću. Možda sam problem za vladu Razočaran sam nedostatkom poštovanja za moje pretke, ne šalju mi ni pozivnice Postoje strašna kršenja ljudskih prava moje porodice i mene, koja treba rešiti To što smo dobili spomenik ruskom caru Nikolaju Drugom pre nego što su spomenike dobili vladari naše krvi je vrlo interesantno, ali i tužno. Samo diktatori čiste istoriju: Princ Aleksandar Karađorđević Ova godina bila je veoma važna zbog naše istorije, ali sam konstatovao da u Srbiji nije bilo mnogo prilika da se vidi šta su moji preci - kraljevi Petar Prvi Oslobodilac i Aleksandar Prvi Ujedinitelj radili pre 100 godina, iako su veoma važni ljudi za našu istoriju.

Уз 70-годишњицу од битке за ослобођење престонице Краљевине Југославије – Три стратегије за слободу Београда

Ове године 20. октобра обележава се 70-тогодишњица ослобођења Београда од немачке нацистичке окупације и колаборатера у Другом светском (великом) рату. После седам деценија занимљиво је вратити се на тадашње ратне прилике и суочити се са неким чињеницама које сума сумарум казују да нису биле у питању извесне “савезничке рачунице” закамуфлиране нарочитим стратегијама, она коју је имао помоћник Врховног команданта и начелник ШВК Југословенске Краљевске Војске армијски ђенерал Михаиловић “масовни устанак војске и народа”, на дати сигнал “Дан-Д” из Савезничке врховне команде, било је најбоље решење.

„Ishodište slobode i demokratije“- saopštenje za javnost GO Udruženja pripadnika JVuO 1941-1945

УДРУЖЕЊЕ ЈВУО 1941-45 Бр. 10-3/ 2014 13. 10. 2014. год. Београд-Стари град УДРУЖЕЊЕ ПРИПАДНИКА ЈУГОСЛОВЕНСКЕ ВОЈСКЕ У ОТАЏБИНИ 1941.-1945. Београд-Стари град, Кнез Михаилова бр.48, редакцији интернет портала www.savremenaistorija.com доставило је саопштење за јавност под насловом "Исходиште слободе и демократије" Редакција преноси интегрални текст овог саопштења ИСХОДИШТА СЛОБОДЕ И ДЕМОКРАТИЈЕ Главни одбор Удружења припадника Југословенске војске у Отџбини 1941-1945, којем је председавао др Душан Ђукић, одржао је 9. октобра ове године редовну седницу у Београду. Разматрајући питање националних традиција, Главни одбор је изразио подршку државним органима који своје активности заснивају на чувању и неговању националних традиција и обележавању значајних догађаја из историје Срба.

Nastavak postupka za rehabilitaciju generala Mihailovića zakazan za 22.juni

0
Pred Višim sudom u Beogradu danas je nastavljen postupak za rehabilitaciju generala Dragoljuba Draže Mihailovića, koji je 1946. godine osuđen na smrt streljanjem. Advokat Zoran Živanović, koji pred Prvim osnovnim sudom u Beogradu zastupa podnosioce zahteva da se četnički vođa rehabilituje, izjavio je da se sudski postupak nastavlja 22. juna i da je moguće da se tog dana i završi. "Ne mogu da vam sa sigurnošću kažem da će se do tada završiti, to je u rukama suda", istakao je Živanović.

DRAŽA – SMRT DUŽA OD ŽIVOTA (2) – Medalje preko nišana...

0
PROMOCIJA održana U PETAK 22.juna Knjiga DRAŽA - SMRT DUŽA OD ŽIVOTA, na osnovu koje je napravljen ovaj feljton, promovisana je u petak 22.juna u Beogradu. Na promociji je govorio akademik Matija Bećković, urednik Petar Arbutina i autor Pero Simić, koga su hrvatski i slovenački novinari i istoričari 2009. proglasili "najboljim poznavateljem Tita u svetu" i "najvećim svetskim titologom".

Podnesak (odgovor) advokata Zorana Zivanovica na dopise SUBNOR-a i Saveza antifašista...

0
A D V O K A T ZORAN M. ŽIVANOVIĆ 11000 BEOGRAD Svetozara Markovića 14 tel: 3233-397; faks: 3237-146 Reh. 69/2010 VIŠI SUD U BEOGRADU B E O G R A D PODNESAK PUNOMOĆNIKA PREDLAGAČA Punomoćnik predlagač je primio: A) Podnesak Saveza antifašista Srbije sa prilozima primljen 27.3.2012. i B) Podnesak Saveza udruženja boraca NOR Srbije od 30.5.2012. sa prilogom. Ad/1 1. Podneskom od 27.3.2012. godine podnosilac dostavlja saopštenje 12 nevladinih organizacija pod naslovom „Saučesnici zločina“ objavljeno u listu „Danas“ 21.3.2012. godine. Podnosilac očekuje da će se Viši sud u Beogradu prema podnetim pismenima ophoditi sa dužnim uvažavanjem i poštovanjem istorijskih fakata i krivično-pravnog sistema Republike Srbije pored ostalog zbog svog stručnog i moralnog autoriteta i ugleda Republike Srbije. 2. Iz sadržine priloženog saopštenja proizilazi da potpisnici hoće da nametnu sudu tri svoja stava: prvi da se prema „nepobitnim istorijskim činjenicama i elementarnim pravnim principima“ sud mora ophoditi sa dužnom pažnjom, drugi da sud nije nadležan „za uspostavljanje neke nove prošlosti“ i treći da postupak rehabilitacije ne treba voditi dok Ustavni sud ne ispita utemeljenost Zakona o rehabilitaciji i „Zakona o izjednačavanju partizana i četnika“. 3. Ustavno je pravo svakog pravnog subjekta da na miran način izražava svoje stavove i mišljenje uključujući i protest zbog odluka državnih organa. Na toj osnovi, dato je pravo na podnošenje predstavki sudovima i drugim državnim organima. 4. U konkretnom slučaju međutim, podnosilac predstavke i potpisnici teksta „Saučesnici zločina“ upućuju otvorenu pretnju da „oni koji donose odluke treba da budu svesni i toga da rehabilitovanjem zločina koji ne zastarevaju po međunarodnom pravu, postaju saučesnici u tim zločinima.“ 5. Pošto odluke o rehabilitacijama donose sudovi, takvo obraćanje je jasna povreda zakonske zabrane uticaja na sud propisan čl. 6. Zakona o uređenju sudova koja glasi:

Na današnji dan 13.marta 1946. godine zarobljen je general Dragoljub Mihailović

0
Na današnji dan pre 66 godina u na lokaciji Undrulja u rejonu sela Dobrunska Rijeka (opština Višegrad) zarobljen je general Mihailović. Prilikom akcije zarobljavanja koju je nesto iza ponoći izvela specijalna grupa pripadnika OZN-a poginuli su major Dragiša Vasiljević, ratni komandant Višegradske brigade JVuO i njegovi pratioci Blagoje Kovač i Nikola Majstorović. Sa lica mesta uspeo je pobeći Lazar Gajić, vodič ove grupe sa kojom se kretao Mihailović. Na mestu događaja, na stazi iznad undruljskog potoka nedaleko od puta Dobrun-Priboj podignut je 2000. godine spomenik kojim je obeležen ovaj događaj, a pored staze 2002. godine porodica Majstorović iz Klivlanda podigla je i nadgrobni spomenik poginulim pripadnicima JVuO, koji su tu i sahranjeni od strane meštana. Danas 13.marta se u Undrulji (Draževini) istorijskim časom obeležava ovaj događaj, a molitvenim sećanjem i parastosom pomen ubijenim pripadnicima JVuO.

Popularni članci

Protest SKOJ-a protiv emitovanja serije “Ravna Gora” – “Tresla se gora...

0
Komentar: Nekoliko desetina članova Nove komunističke partije, Savaza komunističke omladine Jugoslavije, simpatizera partizanskog pokreta i zaljubljenika u delo i lik Josipa Broza Tita protestom, ispred RTS, u nedelju 10.11. 2013. u 12 časova, protiv emitovanja dramske serije „Ravna Gora“ poručilo uz pozdrave Smrt fažizmu – sloboda narodu da revizija istorije neće proći, da postoji samo jedan oslobodilački pokret, partizanski, koji je predvodila slavna Komunistička partija Jugoslavije (KPJ). Okupljeni na protestu izvikivali su parole “Ustaše – četnici – zajedno ste bežali”, “bando četnička”, “Draža ubica – nikad antifašista” i pevali partizanske pesme “Po šumama i gorama”, ,,Bandera Rossa” kao i proletersku himnu ,,Internacionala”. Na taj način je nekoliko desetina okupljenih na ovom protestu negodovalo protiv prikazivanja serije, koje nisu ni gledali, što ne čudi, jer je u vreme njihovog idola Josipa Broza tužilaštvo i sudstvo optuživalo i presudjivalo i knjigama i književnicima čija dela oni nikada nisu ni videli, a kamoli čitali.

Komentari