Draža Mihailović i zvanično mrtav
Prvi osnovni sud u Beogradu danas je proglasio mrtvim Dragoljuba Dražu Mihailovića, a kao datum njegove smrti odredio je 31. jul 1946.
Prvi osnovni sud u Beogradu danas je proglasio mrtvim komandanta Jugoslovenske kraljevske vojske u otadžbini Dragoljuba Dražu Mihailovića, a kao datum njegove smrti odredio je 31. jul 1946. godine.
Pošto je utvrdio sve neophodne činjenica o smrti, sud je doneo rešenje kojim je on i zvanično proglašen mrtvim, rekla je portparol suda Gordana Vuković.
To rešenje je bilo neophodno, jer bez dokaza o smrti, Viši sud u Beogradu ne može da odluči o zahtevu za rehabilitaciju Mihailovića, odnosno da poništi presudu od 15. jula 1946. godine, kojom je Mihailović osuđen na smrt streljanjem, pošto nema zvaničnih podataka o tome gde je i kad pogubljen i sahranjen.
Kada to rešenje postane pravosnažno činjenica smrti će biti upisana i u matičnu knjigu umrlih.
Proces za rehabilitaciju Mihailovića pred Višim sudom u Beogradu nastavlja se 8. oktobra.
http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/aktuelno.290.html:399933-Draza-Mihailovic-i-zvanicno-mrtav
Nova knjiga: Saveznički odstrel đenerala, autora Novice Stevanovića
Nova knjiga iz oblasti istorije ratne veštine Drugog svetskog rata 20. veka:
Specijalna operacija protiv Kraljevine Jugoslavije 1942-1944
-“SAVEZNIČKI ODSTREL ĐENERALA“
Operacije nužne odbrane Jugoslovenska kraljevske vojske
Svojevrsnom analizom istorije ratne veštine Drugog svetskog rata u nekadašnjoj Kraljevini Jugoslaviji, u periodu 1942-1944. godine, i oslanjajući se na arhivsku građu (dokumenti komandovanja VK VJ) koja se nalaze u državnom Vojnom arhivu, autor dokazuje:
• Da su Saveznici, u okviru Čerčilove “Velike strategije obmane” protiv nemačke Vrhovne komande, vodili i posebnu vrstu operacije protiv Kraljevine Jugoslavije (specijalna, sa štabom u britanskom odseku u Kairu Direkcije za specijalne operacije), čiji je krajnji cilj bio da se kroz fizičku likvidaciju eliminiše njena vojska, koja je bila nepremostiva prepreka Titovoj partijskoj armiji (partizani) za osvajanje vlasti, i raznim manipulacijama usmerenim prema Kralju, Vladi, generalu Mihailoviću i naroda, koje je autor dokumentovao, na legalan način uspostavi komunistički režim posle završetka rata;
REAGOVANJA: Radovan Bogojević, “Život i sećanje“
Knjiga Radovana Bogojevića Život i sećanja (predratni, ratni i posleratni dani) koju je objavila Kulturna zajednice Krajine, a svoje prvo predstavljanje imala u Rudom, mestu u kome je autor proveo pet meseci tokom ratnih dešavanja na prostoru Bosne i Hercegovine 1992-1995 izazvala je burne reakcije ljudi, koji su bili svedoci ili direktni učesnici događaja koje autor opisuje.
Portal savremena istorija (www.savremnaistorija.com) već je objavio tekst o pomenutoj promociji, kao i delove analize sadržaja knjige, napominjući da ova vrsta literature, pisana isključivo subjektivno može, svojom kontradiktornošću, samo dodatno otežati spoznaju istine o događajima koji su obeležili poslednju dekadu XX veka.
Na današnji dan 1941.godine Kraljevina Jugoslavija pristupila Trojnom paktu
Pod naslovom "Prećutana istorija o pristupanju Trojnom paktu" dnevni list "Politika" prenosi interesantne detalje sa promocije knjige "Istina o 27. martu", autora Miodraga Jankovića, istoričara i Veljka Lalića, novinara "Večernjih novosti", koja je juče predstavljena u Međunarodnom pres centru u Beogradu.
Predstavljanju ove knjige prisustvovala je i princeza Jelisaveta Karadjordjević, kćerka Kneza Pavla Karadjordjevića, koji je 27. marta kao član tročlanog namesništva opozvan od strane pučista, koji su obarajući Vladu Dragiše Cvetkovića i Namesništvo "postavili" maloljetnog Kralja Petra na presto Kraljevine Jugoslavije
Popularni članci
Hercegnovski pomorci u savezničkim konvojima 1941-1945.
Nebojša Rašo
„Bokelju je od pamtiveka morska pučina ravno polje. Tu on ore, tu kopa, tu sije, tuna blago grđe, ama sve krvavijem znojem i grdnom pogibijom“.
Tomo Krsto.v Popović
Boka je iznijedrila veliki broj vrsnih pomoraca čuvenih i mnogo dalje od rodne grude. Tako su i u Drugom svjetskom ratu mnogi bokeljski pomorci dali svoj doprinos savezničkoj pobjedi nad silama osovine. Nakon Aprilskog rata Jugoslovenska vlada je rekvirirala sve brodove koji su se našli u slobodnim i neutralnim lukama a posadu mobilisala. Oni su nastavili da plove pod jugoslovenskom ili engleskom zastavom.
Koristeći iskustva iz Prvog svjetskog rata Saveznici su organizovali plovidbu trgovačkih brodova u konvojima. Sami brodovi naoružavani su protivpodmorničkim i protivavionskim naoružanjem. U početku rata veliki broj brodova nastradao je od magnetnih mina ali je kasnije inovativnom metodom onemogućeno njihovo dejstvo. Komandni most bio je ojačan armiranim betonom. Plovilo se u radio tišini i noću bez svjetala. Brži konvoji plovili su bez pratnje a sporiji sa pratnjom. Na čelu konvoja nalazio se komodor, kapetan sa iskustvom koji je snosio odgovornost za funkcionisanje konvoja po pravilima. Svi kapetani morali su se strogo držati naredbi komodora i držati se svoje pozicije u konvoju. Od Novljana dužnost komodora vršili su kapetani Milivoj Bukorović i Đorđe Ivanković iz Herceg Novog.
Komentari