GRIGORIJE BOŽOVIĆ (1890 – 1945) SAMO JE JEDNA OD DESETINE HILJADA ŽRTAVA KOMUNISTIČKOG TERORA

0

 

grigorije-bozzovich

Grigorije Božović spada u red značajnijih srpskih međuratnih pisaca. Objavio je četrnaest knjiga, od kojih osam zbirki pripovedaka. Preostale čine putopisi, kraći zapisi o ljudima i krajevima, naknadno sabrani iz Politike, čiji je bio i stalni saradnik. Njegov književni opus obuhvata 180 pripovedaka i oko 440 putopisa od kojih su mnogi objavljeni i u „Politici“ u vreme kada je radio i kao reporter ovog dnevnog lista.  Početak njegovog rada obeležen je zbirkom Iz Stare Srbije (1908), a kraj Pripovetkama (1940), u izdanju Srpske književne zadruge. 1935. godine izdao je zbirku pripovedaka Teška iskušenja a 1939. godine zbirku pripovedaka Pod zakonom – te dve zbirke, uz onu iz 1940, sadrže najvrednije Božovićeve pripovetke. Božovićeve pripovetke su tematski usredsređene na Staru Srbiju (najviše na Kosovo i Metohiju, jednim delom na Makedoniju, pre svega na Bitolj u kojem je službovao). Najznačajnije su: Čudni podvižnik, Mučnih dana, Tivaidska napast, Kad se carstva mijenjaju, Zlate iz Slatine, Njen sud i Oklopnik bez straha i mane.

Iako se i danas vode polemike oko uloge Grigorija Božovića u događajima tokom Drugog svetskog rata, sud je nedvosmisleno tokom procesa rehabilitacije ustanovio da je Božović bio ličnost koja je nastojala da na prostorima sukoba zbliži pripadnike različitih verskih zajednica i različite narode, Srbe, Muslimane, Albance, pa i Bugare. Između ostalog u obrazloženju rehabilitacije se navodi da je bio angažovan i u nacionalnom radu, a da je iskustvo života u multinacionalnoj sredini, na Kosovu i Metohiji, pretočio u književna dela koja imaju neprocenjivu vrednost za proučavanje složenih multietničkih događanja na prostorima Stare i Južne Srbije.

redakcija www.savremenaistorija.com