Najnovije

KO SU BILI SRBI 1914. – MILOŠ KOVIĆ

Srbija je bila mnogo zavisnija od Austro-Ugarske nego danas od EU, ali 1914. se odupirala naređenjima koja su dolazila iz Beča. U vremenu u kome je zaista važno obeležiti stogodišnjicu početka Prvog svetskog rata mi od naše države dobijamo prilično zbunjene signale. Ukoliko se dogodi ono što se dogodilo sa Njegošem, to neće biti dobro, a šteta bi ovoga puta mogla da bude i veća, kaže Miloš Ković, istoričar, urednik knjige Srbi 1903-1914 u tri toma, čiji je prvi tom sa podnaslovom Intelektualna istorija predviđen da se pojavi na jesen ove godine.

OTKRIVAMO: OZNA ubila 56.000 Jugoslovena između 1944. i 1953. godine!

Među ubijenima su bili sveštenici, đaci, čuveni glumci, književnici, profesori univerziteta, domaćice, radnici... Princip je bio da se među one za koje se znalo da su izdajnici upiše neko sa zvučnim nemačkim prezimenom i pregršt imena nevinih građana, kojih su Udbaši želeli da se reše. Spiskovi likvidiranih su javno objavljivani na stubovima po gradu. Nimalo slučajno, po želji autora izložbe “U ime naroda! Politička represija u Srbiji 1944-53” istoričara dr Srđana Cvetkovića podaci o tome koliko je ljudi i na koji način likvidirala tajna policija u drugoj polovini 40-ih godina prošlog veka javnosti su obelodanjeni u nekadašnjoj zgradi Ozne, Agitpropa, CK KPJ u kojoj je danasIstorijski muzej Srbije

NAUČNO O NENAUČNOM – Status Vojske Kraljevine Jugoslavije u Drugom svetskom ratu

generalštabni pukovnik Živomir R. Podovac Jugoslovenska vojska Kraljevine Jugoslavije u Drugom svetskom (velikom) ratu, NIJE Vojska Ravnogorskog, niti „četničkog pokreta“, kako se ne naučno piše. Evo zašto. Vojske i paravojske na tlu Kraljevine Jugoslavije u Drugom velikom ratu U istoriji ratova, vojska nekog ideološkog pokreta je uvek u statusu - paravojske (nelegalne). One nisu imale utemeljenje u ustavnom i zakonodavnom pravu domicilne (svoje) države. Dakle, pored političkog delovanja, pokreti, bilo da su reakcionarni ili revolucionarni, nastojali su da osnuju i svoje oružane (vojne) formacije. Cilj osnivanja je da i nasilna sredstva upotrebe u ostvarivanju svojih ideoloških ciljeva. Ti ciljevi su, u stvari, ciljevi ideologije pokreta. Ideologija je strategija nastupanja pokreta. U istoriji, najčešći, cilj nastupanja je rušenje državne vlasti, društveno-političkog sistema, radi dovođenja neke interesne (ideološke) grupe na vlast, sa ili bez promene političko-društvenog sistema. Državna vlast svake države je ustanovljena ustavom ili dekretom - suverena. Suveren u demokratskim državama je - narod. U rojalističkim to je nasledni suveren - car, kralj, knez.. Savremeni sistem je poznat kao parlamentarna monarhija. U uredjenim državama položaj Vojske je određen Ustavom, kao najvišim pravnim aktom svake demokratske države. Iz njega, potom, proističu svi ostali zakonski akti o svim sastavnim činiocima u strukturi državnog sistema. Tako i o Vojsci. Zato su sve druge oružane formacije (snage), na teritoriji suverene države, dokle seže njena međunarodno priznata (suverena) i integralna teritorija - nezakonske i nelegalne. Nemaju - legitimnost. Ne samo u domicilnom (domaćem) nego i u međunarodnom pravnom poretku (sistemu). Samo Vojska postavljena na osnovama Ustava i Zakona o Vojsci, ima - državni legitimitet. Ona je jedino - legalna.

Drvar: Vrhunac propagandne promocije partizanskog maršala

U okviru Savezničke specijalne operacije i zamene amrijskog generala Mihailovića partizanskim maršalom Titom na vojnopolitičkoj sceni, britanski premijer V. Čerčil naređivao je (1.4.1944) svom ministru spoljnih poslova A. Idnu: “Sastavićete Kralju (jugoslovenski, Petar II) dobru deklaraciju, nateraćete ga da razreši dužnosti Purića (predsednik Vlade) i prekine svaku vezu sa Mihailovićem (vojni ministar, načelnik štaba VK i pomoćnik Vrhovnog komandanta); zatim ćete ga prisiliti da obrazuje vladu za nuždu na koju Tito neće popreko gledati. Tako nam bar ostaje mršava nada da ćemo kroz nastupajućih 5-6 nedelja izgraditi most između njih dvojice...” (Drugi svetski rat, t. 5, s. 456) pa će tako, kao “šlag na tortu”, uslediti nemačka Operacija “Konjički skok” (“Reselsprung”, 25.5-6.6.1944).

DRAŽA – SMRT DUŽA OD ŽIVOTA (6) Defile pete kolone

0
Pero Simić | 25. jun 2012. TRAGIČAN BILANS BILANS preuranjenog ustanka četnika i partizana bio je sumoran: dok nisu ugušili ustanak u Srbiji, do 5. decembra 1941. Nemci su imali 203 poginula i 378 ranjenih. Ipak, gubici ustanika bili su 17 puta veći - ubijena su 3.562 borca, a gubici civilnog srpskog stanovništva bili su 55 puta veći od nemačkih i iznosili su 11.522. ljudi.

Живомир Р. Подовац, генералштабни пуковник СВЕТСКИ СЛАВАН СРПСКИ ОФИЦИРСКИ БОЈ У...

0
Најкрвавији бој зараћених страна на Балканском ратишту у Првом светском рату 21.септембар 1914, Мачков камен, положај, разговор телефоном мајор Туцаковић - потпоручник Васиљевић СИНЕ ПОТПОРУЧНИЧЕ ГЛЕДА ТЕ ЦЕЛА СРБИЈА Васиљевић: 'Господине мајоре, више од две трећине људства ми је изгинуло. Формално се гушам са Аустријанцима. Не могу да издржим. Дозволите ми да се повучем 400 ме¬та¬ра јужније.' Туцаковић: 'Не дозвољавам! Одсудно браните положај!' Васиљевић: 'Гос¬по¬дине мајоре, шварцлозе ме је пресекао кроз обе ноге. Тешко крварим. Дозволите да одем до превијалишта.' Туцаковић: 'Не дозвољавам! Искрварите!' Васиљевић: 'Гос¬по¬ди¬не мајоре, поступио сам по вашем наређењу. Одсудно браним положај. Издржаћу.' Ту¬цаковић: 'Сине потпоручниче, кунем те Господом Богом, издржи још два сата, це¬ла Србија гледа у твоја леђа, твој командант Туцаковић.' Редакција www.savremenaistorija се захваљује господину Подовцу на уступљеном тексту

Oslobađanje koncetracionog logora Dahau – 29.april 1945.

2
Dahau je bio nacistički koncentracioni logor, i prvi logor otvoren u Nemačkoj (1933.) na mestu napuštene fabrike municije, kod srednjeovekovnog grada Dahaua, oko 16 km severoistočno od Minhena. Dahau je služio kao prototip i model za ostale nacističke koncentracione logore. Preko 200.000 zatvorenika bilo smešteno u Dahau (25.613 zatvorenika je umrlo u glavnom logoru, a još oko 10.000 u okolnim logorima uglavnom od posledica torture, bolesti, neuhranjenosti i samoubistava) Početkom 1945.godine od posledica epidemije tifusa stradao je veliki broj zatvorenika. U ovom logoru, između ostalih, bili su zatočeni Patrijarh Srpski Gavrilo Dožić i Vladika Nikolaj Velimirović, koji je svoje misli u logorskom zatočeništvu beležio pretočaću ih u kasnije objavljenu knjigu pod naslovom «Kroz tamnički prozor». Dramski umetnik Stevo Žigon proveo je dve godine u ovom logoru, pre nego što je oslobođen od strane saveznika 29. aprila 1945. Prenosimo deo dnevničkih beleški zatočenika ovog logora ( R 64923), koji je imao sreću da preživi i svedoči.

Popularni članci

Živojin Mišić: Kako je srpski đeneral ušao u istoriju

0
Mnogo skromnije nego što bi trebalo, u Srbiji je obeležen 3. decembar, dan kada je 1914. godine otpočela kontraofanziva srpske vojske u sklopu čuvene Kolubarske bitke. Ona se u svim vojnim školama u svetu izučava kao jedinstven primer genijalne vojne strategije đenerala Živojina Mišića, komandanta Prve armije Vojske Kraljevine Srbije. U danima kada je svet očekivao potpuni slom Prve armije srpske vojske koja se suprotstavila daleko nadmoćnijoj austrougarskoj soldateski pod komandom Oskara Poćoreka, Prva armija je nakon samo tri-četiri dana odmora i reorganizacije krenula u neočekivanu kontraofanzivu i do nogu potukla armiju crno-žute monarhije. Odluku da 28. novembra 1914. godine privremeno povuče delove Prve armije sa linije fronta na Suvoboru, gde je trpela velike gubitke, ali i odluku da već 3. decembra krene u kontranapad, đeneral Živojin Mišić doneo je u zgradi Okružnog načelstva u Gornjem Milanovcu, odakle je komandovao ratnim operacijama na ovom delu fronta.

Komentari