Najnovije

Осврт историчара Момира Нинковића на књигу “Рудо у Великом рату (1914-1918)”, историчара Предрага Остојића

РУДО И РУЂАНИ У ПРВОМ СВЕТСКОМ РАТУ Историчар Момир Нинковић објавио је приказ књиге "Рудо у Великом рату (1914-1918), Предрага Остојића, у Годишњаку за истраживање...

Прва пролетерска бригада у Рудом

У Рудом је 21. децембра 1941. године формирана Прва пролетерска бригада, јединица коју је Тито формирао на дан рођења Јосипа Висарионовича Стаљина. Приликом уласка...

Поводом смрти Борислава Боре Станковића

Текст који објављујемо поводом смрти Борислава Боре Станковића дугогодишњег генералног секретара ФИБА и члана Међународног олимпијског комитета настао је као коментар на вест о...

Posleratna istoriografija pod lupom – Razgovor s povodom: Predrag Ostojić, istoričar

Piše: Dragana Bokan - Evropska perspektiva koja važi za sve zemlje Zapadnog Balkana utvrđena je u Lisabonskom sporazumu, tako da se taj model neće menjati....

Čuvar srpskog vojničkog groblja u Solunu bez naslednika – Čika Đorđe...

0
Povijenih leđa u izbledeloj vojničkoj uniformi, sa šajkačom na glavi i srdačnim osmehom uz vojničko držanje Đorđe Mihailović, najstariji čuvar vojničkog groblja u Solunu, dočekuje novu grupu turista koji su došli da vide čuveno groblje srpskih ratnika. Mihailović, koga svi oslovljavaju sa čika Đorđe, u 85. godini života sa velikim žarom i ponosom nabraja imena junaka čije kosti počivaju pod čempresima na Zejtinliku. Za “Večernje novosti” priča o svom životu koji je posvetio čuvanju uspomene na srpske ratnike. Teško mu, kaže, pada što nema naslednika koji će nastaviti porodičnu tradiciju. - Od 1960. čuvam srpsko vojničkog groblje na Zejtinliku u Solunu, pre mene taj posao su radili moj deda Savo Mihailović, koji je najpre bio borac, zatim i otac Đuro, ali eto meni se nije dalo da imam sina, imam ćerku, ali se i dalje nadam unuku – priča čika Đorđe. On je rođen na groblju, oženio se Grkinjom koja je sa njim upravo na groblju svila porodično gnezdo. Već godinama mu pomaže i u poslovima oko održavanja groblja.

DRAŽA – SMRT DUŽA OD ŽIVOTA (9) – Sovjeti biraju Tita

1
Pero Simić | 28. jun 2012 AGENT MOSKVE Malo je poznat podatak da je ban Hrvatske banovine Ivan Šubašić, koji je od sredine 1944. zastupao interese kralja Petra u pregovorima sa Titom, bio klasični sovjetski agent. Još 1942. u SAD ga je za moskovskog obaveštajca zavrbovao šef sovjetske rezidenture Vasilij Zarubin, koji je Šubašiću dodelio agenturno ime Seres. Pored Šubašića, Zarubin je tada za sovjetsku tajnu službu pridobio i jednog od najvažnijih članova kraljevske jugoslovenske vlade Savu Kosanovića, čije je konspirativno ime bilo Kolo.

OD BEOGRADA DO ČIKAGA: Lik Draže Mihailovića na freskama!

0
U beogradskoj crkvi na freskopisu su, pored četničkog komandanta, naslikani Tesla, Pupin, Mokranjac, Karađorđe, a freska s likom Draže Mihailovića nalazi se i u jednom manastiru u Čikagu U voždovačkoj Crkvi Svetog Kralja Jovana Vladimira, desno od vrata, nalazi se freskopisana kompozicija naslovljena kao “Nebeska Srbija”. Freska iz manastira "Nova Gračanica" kod Čikaga Ona prikazuje patrijarhe, arhijereje, sveštenike i monahe kako stoje oko časnog prestola na molitvi. Na suprotnom zidu oko Hrama Svetog Save okupljeni su vladari i znameniti Srbi. U prvom redu, po sredini kompozicije, nalazi se mala Milica Rakić, poginula na noši tokom bombardovanja NATO pakta. U četvrtom redu je Nikola Tesla, a između Mokranjca i Mihajla Pupina u trećem redu nalazi se četnički đeneral Draža Mihailović!

Na današnji dan – Vojni puč i demonstracije u Beogradu...

0
Vojni puč 27. marta 1941. je izvela grupa visokih oficira Jugoslovenske vojske na čelu sa brigadnim generalom Vojnog Vazduhoplovstva Borivojem Mirkovićem zbacivši s vlasti tročlano kraljevsko namesništvo, kneza Pavla Karađorđevića, dr Radenka Stankovića, dr Ivu Perovića, Vladu Dragiše Cvetkovića i Vlatka Mačeka, koja je dva dana ranije, 25. marta 1941. potpisala protokol u Beču o pristupanju Kraljevine Jugoslavije Trojnom paktu. Vojni zaverenici su predali vlast maloletnom kralju Petru II Karađorđeviću i osnovali Vladu na čijem čelu se našao komandant Vojnog Vazduhoplovstva general Dušan Simović, a kao potpredsednik Vlade akademik Slobodan Jovanović. Vojni zaverenici su bili podstaknuti na puč od pojedinih domaćih antinacističkih političkih opozicionih krugova, kao i na vojna i politička obećanja Velike Britanije, koja se tada nalazila u ratu sa Nemačkom. Pošto su Britanci došli do zaključka da se od kneza Pavla „ništa više ne može očekivati“, britanska Vlada izdala je nalog da se „preduzmu mere za promenu Vlade u Beogradu, čak i putem državnog udara“. Glavni posao oko podsticanja „državnog udara“ imala je da obavi Služba za specijalne operacije — SOE, koja je od leta 1940. stvarala svoje uporište uglavnom u moravskoj Srbiji. Igrajući na savezništvo sa Srbima iz Prvog svetskog rata i na novac, agenti SOE vezali su za sebe jedan veći broj viđenijih ljudi u nacionalnim udruženjima i u Zemljoradničkoj i Samostalnoj demokratskoj stranci.

Popularni članci

Парастос армијском генералу Драгољубу Дражи Михаиловићу одржан у цркви Св. Николе...

0
Под слоганом "Још нас има" у понедељак 17. јула, на дан када је од стране комуниста погубљен генерал краљеве војске Драгољуб Дража Михајловић, у организацији НВО „Српски Соко“ у Цркви светог Николе на Жлијебима код Херцег Новог одслужен је парастос. Присутним вјерницима, поштоваоцима лика и дјела ђенерала Драже, обратио се надлежни парох, свештеник Александар Папић који је у бесједи истакао да смо ми Срби добили и духовно и материјално богатство од Немањића и за то су се сви честити Срби борили па и Дража. “ Кроз нашу историју су златним словима исписана њихова имена, она и данас живе и ми немамо права да та имена заборавимо. Њихова жртва не смије бити узалудна у односу на оне који су ту жртву нељудски хтјели да потру. Ми немамо право да се одрекнемо наслеђа које нисмо сами стицали већ смо га наслиједили од часних и светих предака. За то се проливала крв, за крст часни и веру православну. Ми, православни Срби, имамо њихов пример и пример образа Христовог који морамо да следимо да би се и наша имена исписала како у историји тако и у вјечности“ истакао је отац Александар. Небојша Рашо, историчар и публициста

Kapitulacija Nemačke

Komentari