Dosad rehabilitovano 2.000 nevino osuđenih Pretpostavlja se da je u Srbiji...
/ "Danas.rs" August 26, 2012 /
Srbija još nema Zakon o otvaranju dosijea tajnih službi: Goli otok
Beograd - Na osnovu sudskih odluka po Zakonu o rehabilitaciji u našoj zemlji od 2006. do danas doneseno je oko 2.000 rešenja o rehabilitaciji, iako je, prema nezvaničnim podacima, u Srbiji bilo oko 50.000 političkih osuđenika i kažnjenika u periodu od 1945. do 1985. godine.
Na listi rehabilitovanih nalazi se i nekoliko poznatih političara, intelektualaca i umetnika, kao što su dr Slobodan Jovanović, glumica Žanka Stokić, advokati Veljko Guberina i Slobodan Subotić, pisci Dragoslav Mihailović i Borislav Pekić, komunista Andrija Heberg, a krajem prošle godine rehabilitovan je i knez Pavle Karađorđević. Međutim, i pored podnetih zahteva nisu rehabilitovani general Dragoljub Draža Mihailović, poznati disident Milovan Đilas i predsednik vlade u vreme okupacije Srbije od nacističke Nemačke Milan Nedić.
Predrag Ostojić, Crnogorska Sandžačka vojska na Gornjodrinskom frontu (1914-1915)
Nova knjiga istoričara Predraga Ostojića "Crnogorska Sandžačka vojska na Gornjodrinskom frontu (1914-1915)" otkriva nove činjenice o događajima koji su se desili pre više od 100 godina i koji su obeležili, ne samo vreme ratno, vreme stradanja, već i vreme kada se, čašću i obrazom, kada su delom ispisivane najslavnije stranice naše istorije.
Recezenti ove knjige prof.dr Mira Radojević i docent dr Aleksandar Životić ocenili su ovu knjigu veoma visokom ocenom i preporučili je kako stručnoj tako i široj čitalačoj publici, svima onima, koji nisu imali priliku da bolje upoznaju vreme i događaje koji su tema ove knjige.
Knjiga govori o ulozi crnogorske Sandžačke vojske serdara Janka Vukotića u ratnim operacijama na Gornjodrinskom frontu u jednoj ofanzivnoj i dve defanzivne faze, kada je dovoljno dugo branjen pravac prodora austrougarskih snaga od Drine prema Priboju, Prijepolju i Sjenici i njihov pokušaj presecanja odstupnice i uništenja srpske vojske u odstupanju.
Interesantno je da se autor, kako su to primetili i recezenti, nije upuštao u zakulisne radnje, koje su više puta tokom ratnih operacija pretile da poremete odnose "među braćom", već je njegov predmet interesovanja bio isključivo front, ratnik i ratnici, koji su nadčovečanskim naporom branili svaki pedalj, svaku stopu svoje otadžbine i slobode. Punih petnaest meseci crnogorska Sandžačka vojska odolevala je višestruko brojnijem i tehnički opremljenijem protivniku i kako su primetili savremenici "odužila se srpstvu vo vijeki vjekov amin"
Bez sumnje, ova knjiga naći će svoje mesto u ravetljavanju događaja u vremenu, koje je bilo prosto zaboravljeno, odnosno zabranjeno, jer kako drugačije protumačiti da bitka na Vihri kod Rudog i stradanje 110 regruta crnogorske Sandžačke vojske u jednom danu 2. decembra 1914. nije zalužilo spomen obeležje, a stradanje 7 partizana i desetak italijanskih vojnika u Drugom svetskom ratu na gotovo istom mestu bude obeleženo i slavljeno kao prva velika bitka Prve proleterske brigade.
Nesumnjivo, autor je ovom knjigom podigao jedan svojevrstan spomenik stradalim ratnicima i na taj način njihova imena upisao u knjigu nezaborava.
redakcija www.savremenaistorija.com
KRALjICA MARIJA (SELO DOL MAJ 1945 – BEOGRAD MAJ 2013)
Konačno je ispravljena 68 godina duga nepravda prema Karađorđevićima. Posmrtni ostaci kraljice Marije, kralja Petra II, kraljice Aleksandre i princa Andreja stigli su uz državne počasti u naš glavni grad. To je kod mnogih građana izazvalo iskreno poštovanje i zahvalnost, a anatema bačena na Karađorđeviće od strane revolucionarnog komunističkog režima, donekle ublažena, jer Karađorđevići nisu bili onakvi, kakve ih je posleratni režim prikazivao.
Ovom tekstom, između ostalog želim da istaknem izuzetan humanitaran rad pokojne kraljice Marije, kojem je bila posvećena, posebno u periodu posle ubistva kralja Aleksandra, njenog supruga, ne žaleći i lična sredstva za te namene.
Slučaj je hteо, da sam se na samom kraju Drugog svetskog rata, kao petnaestogodišnjak našao u zarobljeničkom partizanskom logoru u selu Dol kod Hrastnika u Sloveniji. Taj privremeni logor bio je smešten u mesnoj Osnovnoj školi, a u njemu je bilo oko 1500 zarobljenika ( vojnih obveznika, pripadnika JVuO i civila, izbeglica). Ulazeći tog 9. maja 1945. godine u objekat zapazio sam natpis na fasadi škole izveden u malteru, koji mi se duboko urezao u pamćenje. Pisalo je: Osnovna škola "Kraljice Marije".
Kako je taj kraj Slovenije bio pripojen nemačkom Trećem rajhu, posle okupacije Kraljevine Jugoslavije, zidovi u svim prostorijama škole bili su ispisani parolama u nemačkoj gotici. Pošto sam u školi (tada završena tri razreda niže gimnazije) učio nemački jezik ja sam uglavnom te parole čitao i razumeo.
Posle 10 dana boravka u logoru, gde nas je morila i glad i žeđ u grupi od stotinak osoba (stariji ljudi, ženske osobe i deca ispod 17 godina) pušten sam iz logora i upućen kući.
Na današnji dan umro je Moša (Samuila) Pijade (1890-1957)
Rođen je 4. januara 1890. godine u Beogradu. Posle završene osnovne škole i niže gimnazije, 1905. godine, pohađao je zanatsko-umetničku školu u Beogradu, a od 1906. do 1910. je studirao slikarstvo u Minhenu i Parizu. Pored ovoga, bavio se aktivno i novinarstvom. Svoje novinarske korake započeo je 1910. godine. Od 1911. do 1912. godine bio je sekretar Udruženja novinarskih saradnika, a od 1913. do 1915. nastavnik crtanja u Ohridu.
Popularni članci
Одржан парастос генералу Драгољубу Дражи Михаиловићу у Београду
САОПШТЕЊЕ ЗА ЈАВНОСТ
УДРУЖЕЊЕ ПРИПАДНИКА ЈУГОСЛОВЕНСКЕ ВОЈСКЕ У ОТАЏБИНИ
1941-1945. БЕОГРАД
Београд, 17. јул 2017. – Поводом 71. годишњице стрељања генерала Драгољуба Драже Михаиловића, служен је парастос у београдској цркви Светог Саве на Врачару.
Поштоваоци армијског генерала Драже Михаиловића, начелника штаба Врховне команде Југословенске војске у Отаџбини и министра војске, морнарице и ваздухопловства Краљевине Југославије, окупили су се данас у београдској цркви Светог Саве на Врачару, да одају пошту вођи првог герилског антифашистичког покрета у Европи.
Организатори парастоса били су Удружење припадника Југословенске војске у Отаџбини 1941-1945, Републичка асоцијација за неговање тековина Равногорског покрета и Удружење Краљевина Србија – Градски одбор Београд.
Парастос је служио отац Радивоје Панић, из Цркве Светог Саве.
Редакција порталаwww.savremenaistorija.com овом приликом се захваљује господину Милошу Павковићу на прослеђеном тексту саопштења и фото прилозима
Komentari