Najnovije

ПРЕД ТРАНШЕЈОМ. РЕВОЛУЦИЈА И КУЛТУРА У ЈУГОСЛАВИЈИ 1944–1947. ГОДИНЕ (ГОРАН МИЛОРАДОВИЋ)

Током четрдесет и пет година социјалистичке Југославије јавно се могло говорити једино о злочинима снага поражених у Другом светском рату. Међутим, падом берлинског зида...

Комеморација у Камничкој Бистрици Црногорцима, Бокељима и Херцеговцима умореним маја и јуна 1945.

У суботу 12. јуна 2021. одржани су у долини Камничке Бистрице, близу Љубљане, литургија и помен за душе између 3.500 и 6.000 жртава који...

Parastos generalu Draži Mihailoviću u Beogradu

0
Beograd, 17. jul 2016. – Povodom 70 godina od streljanja generala Dragoljuba Draže Mihailovića, služen je parastos u beogradskoj crkvi Svetog Save na Vračaru. Poštovaoci armijskog generala Draže Mihailovića, načelnika štaba Vrhovne komande Jugoslovenske vojske u Otadžbini i ministra vojske, mornarice i vazduhoplovstva Kraljevine Jugoslavije, okupili su se danas u beogradskoj crkvi Svetog Save na Vračaru, da odaju poštu vođi prvog gerilskog antifašističkog pokreta u Evropi. Organizatori parastosa bili su Udruženje pripadnika Jugoslovenske vojske u Otadžbini 1941-1945, Republička asocijacija za negovanje tekovina Ravnogorskog pokreta i Udruženje Kraljevina Srbija – Gradski odbor Beograd. Parastos je služio episkop Arsenije, po blagoslovu patrijarha srpskog Irineja. - Neka je slava generalu Mihailoviću, svim njegovim oficirima i vojnicima, kao i svim rodoljubima koji su položili živote za slobodu i otadžbinu - rekao je tom prilikom episkop Arsenije. Prisutnima se obratio i dr Dušan Đukić, predsednik Udruženja pripadnika JVuO. Okupljene je pismom pozdravio Prestolonaslednik Aleksandar Karađorđević, kao i dr Oliver Antić, nekadašnji profesor Pravnog fakulteta u Beogradu, koji se trenutno nalazi na mestu ambasadora Srbije u Portugalu. Parastosu je prisustvovalo nekoliko uglednih javnih ličnosti, među kojima Biljana Plavšić, bivši predsednik Republike Srpske, narodni poslanik Aleksandar Čotrić (potpredsednik Srpskog pokreta obnove), kao i nekoliko profesora Univerziteta u Beogradu. Podsećamo, general Mihailović je bio vođa pokreta otpora u Drugom svetskom ratu, koji je odbio da prizna kapitulaciju i poveo borbu protiv okupatora. Višestruko je odlikovan od saveznika: francuski general Šarl de Gol mu je dodelio Ratni krst (1943), a američki predsednik Hari Truman ga je posthumno odlikovao Legijom za zagluge (1948). Na posleratnom procesu koji je bio politički motivisan, organizovanom od strane komunističkih vlasti, gde su sistematski kršena procesna i ljudska prava optuženih, general Mihailović je osuđen na smrt. Streljan je 17. jula 1946. godine, na nepoznatoj lokaciji. Viši sud u Beogradu je 14. maja 2015. godine, doneo odluku o rehabilitaciji generala Draže Mihailovića. Informativna služba Udruženja pripadnika Jugoslovenske vojske u Otadžbini 1941-1945

Srbija u Velikom ratu

0
Knjiga Mire Radojević i Ljubodraga Dimića o Prvom svetskom ratu, biće objavljena na engleskom, nemačkom i ruskom, a možda i na kineskom Kniga prestavlja naučna sinteza o ulozi i mestu Srbije i srpskog naroda u Prvom svetskom ratu. Napisali su je odabrani profesori istorije sa Filozofskog fakulteta u Beogradu – doc. dr Mira Radojević i akademik Ljubodrag Dimić. Recenzenti dela su takođe profesori univerziteta – akademik Mihailo Vojvodić i doc. dr Miloš Ković. S novim naučnim saznanjima, autori ove studije, sameravaju i dostignuća srpske i svetske istoriografije. To čine naučnim sredstvima, ali pišu čitkim i razumljivim stilom za širu čitalačku publiku. Knjiga koja se naučnim istinama suprotstavlja političkim revizijama istorije, naročito u ulozi Srbije u ovom razdoblju. http://www.knjizara.com/Srbija-u-Velikom-ratu-1914-1918-Mira-Radojevic-Ljubodrag-Dimic-141101 U Srpskoj književnoj zadruzi predstavljena je knjiga Mire Radojević i Ljubodraga Dimića „Srbija u Velikom ratu 1914–1918” (kratka istorija), koju su objavili SKZ i Beogradski forum za svet ravnopravnih. O knjizi su govorili episkop bački g. Irinej, Živadin Jovanović, Mihailo Vojvodić, Miloš Ković, Aleksandar Životić i autori, a odlomke iz dela kazivao je Srba Milin.

Ove stihove je Gavrilo Princip u zatvoru noktima urezao

0
Zatvor u Terezinu bio je mesto u kom je Princip tamnovao zbog atentata na Franca Ferdinanda. Tamo je Gavrilo napisao svoj jedini sačuvani literarni rad, koji je nosio političku poruku. Shvativši da mu nema izlaska iz tamnice, Gavrilo Princip je ove stihove, kako se prepričava, urezao sopstvenim noktima na limenoj činiji (manjerki). Neki kažu da je jedine sačuvane stihove ispisao kašikom, i to šifrovanim robijaškim slovima, kao poruku ostalim zatočenicima. Pesma je prvi put objavljena 17. marta 1919. godine, posle Prvog svetskog rata, u "Zvonu", pod naslovom "Sarajevski atentat 1914". Tromo se vreme vuče I ničeg novog nema, Danas sve ko juče Sutra se isto sprema. I mesto da smo u ratu Dok bojne trube ječe, Evo nas u kazamatu, Na nama lanci zveče. Svaki dan isti život Pogažen, zgnječen i strt. Ja nijesam idiot – Pa to je za mene smrt. Al' pravo je rekao pre Žerajić soko sivi: "Ko hoće da živi nek mre, Ko hoće da mre nek živi!" http://www.24sata.rs/vesti/aktuelno/vest/ovde-mozete-procitati-jednu-jedinu-pesmu-koju-je-napisao-gavrilo-princip/130243.

Srpko Medenica (1924 – 1951) ubijen prije 66 godina u akciji...

0
U kući Bjelovića u selu Lunići opština Priboj u večernjim satima 13. januara 1951.godine ubijen je Srpko Medenica*, poručnik JVuO, obavještajni oficir Višegradske brigade JVuO komandanta majora Dragiše Vasiljevića. U vrijeme akcije zarorobljavanja generala Mihailovića Medenica je bio zadužen za obavještajne poslove vezane za bezbjednost armijskog generala Dragoljuba Draže Mihailovića, komandanta JVuO. Akcija pripadnika UDB, okončana je ubistvom Srpka Medenice iz Višegrada i Ivana Šljukića iz prijepoljskog sela Babine. Treći član grupe Dušan Rađen iz sela Tukovi, mjesto Štrpci, opština Rudo u pucnjavi te večeri, teško je ranjen i pod okriljem mraka se uspio izvući iz kuće i privremeno skloniti u jednu planinsku kolibu iznad sela Lunići u predjelu Crnog Vrha, gdje su ga pripadnici milicije poslije par dana i pronašli mrtvog. ____________________________________________________________ *Srbobran Srpko Medenica rođen 15. maja 1924 u Višegradu, ubijen u selu Lunići opština Priboj 13. januara 1951.

Popularni članci

Na današnji dan: U Marselju ubijen kralj Aleksandar I Karađorđević

0
Na današnji dan 1934. godine Ubijen je kralj Aleksandar I Karađorđević - Kralj Ujedinitelj. Od 1921. do 1929. vladar Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, od 1929. do 1934. Jugoslavije. Atentat u Marselju, u kojem je ubijen i šef francuske diplomatije Luj Bartu, organizovali su hrvatski teroristi - ustaše, uz podršku Musolinijeve Italije. Dalja pozadina nije nikada rasvetljena, postoji nekoliko oprečnih teza. Pasoš pronađen kod ubice izdat na ime Petra Kelemana, bio je čehoslovački. Aleksandar se školovao u Švajcarskoj, Rusiji i na francuskoj vojnoj akademiji Sen-Sir. Postao je prestolonaslednik 1909. umesto starijeg brata Đorđa, a od 1914. kao regent vladao je Srbijom u ime bolesnog oca kralja Petra I. Bio je na čelu Vrhovne komande srpske vojske u pobedonosnim ratovima od 1912. do 1918. u kojima je ispoljio izuzetnu hrabrost. Postao je kralj Srba, Hrvata i Slovenaca 6. novembra 1921. nakon smrti kralja Petra I. http://www.nspm.rs/hronika/na-danasnji-dan-u-marselju-ubijen-kralj-aleksandar-i-karadjordjevic.html Iz memoara Petra II Karadjordjevica...

Komentari