Уручена награда “Драгиша Кашиковић”
Награда "Драгиша Кашиковић" Издавачке куће "Српска реч" уручена је 19. јуна у просторијама Удружења књижевника Србије, по 24. пут добитницима у областима (наука, новинарство и афористика), којима се бавио стваралац чије име признање носи. Једна од добитница је и уредница интернет портала Александра Ребић из САД.
Овогодишњи лауреати су:
- проф. др Зоран Драгишић, редовни професор Факултета за безбедност у Београду - за научну делатност, унапређење система безбедности у Србији и допринос европским интеграцијама наше земље;
- уредница интернет портала Александра Ребић из САД - за информисање америчке јавности и српске дијаспоре о догађајима у Србији и региону и едукацију о улози српског народа у историјским догађајима;
- Аркадиј Давидович из Русије - за више од двадесет објављених књига афоризама и преко седамдесет хиљада написаних мисли, од којих су многе преведене на тридесетак страних језика, укључујући и српски у књизи изабраних афоризама „Аркаде духа"
- Раде Ђерговић - за педесет година рада на пољу хумора и сатире, током којих је објавио десетак књига и постао један од најредовнијих и најпродуктивнијих сарадника великог броја радио станица, новина и часописа у Србији региону, укључујући и медије намењене најмлађима.
Miro Miketic, Kroz pakao i natrag, Knjiga III, deo petnaesti –...
Partizanski oficir, utegnut u englesku uniformu sa uskim pantalonama, bluze sa stotinu džepova, rukavima do šaka okićenih petokrakama i nekim poprečnim crvenim štraftama, pritegnut crvenim opasačem – pojavi se iznenada. Pištolj za pasom, na glavi titovka sa petokrakom. Usijane čizme, od njih sunce odskače. Pope se na jednu klupu, poziva nas da se okupimo i da slušamo. Narod poslušno prilazi. Čekamo na njegov govor.
Pogleda okolo, nasloni desnu ruku na pištolj, vjerovatno da nam pokaže ko je vlast i ko ovdje komanduje. „Narode, za nekoliko sati da ste svi spremni za daleki put. O putu neću da vam mnogo govorim, samo znam jedno: da vam neće biti ništa teži nego onaj koji ste prošli dovde. Taj put koji ste prošli bio je uzaludan i nepotreban. Zašto ste ga prošli, to vi znate, nijesmo vas mi tjerali. Taj put je bila vaša volja i sila onih koji su vas gonili na tom putu...
Ovaj put će biti nešto drugačiji, ko izdrži i preživi, ovaj put će vas voditi vašim mjestima, ko ne preživi, neka se priključi onima koji neće stići. Koji prežive i stignu u svoja mjesta, biće saslušavani od narodne vlasti. Ko nema krivice, i to dokaže, biće pušten na slobodu, ko je kriv, biće suđen, a visina kazne zavisi od učinjenih nedjela protivu partije, naroda i države. Oni koji su ostali u logoru, biće suđeni. Stigli su sudije, tužioci, branioci i sve će biti po zasluzi, jer naši sudovi su pravični.
Komandovanje generala Mihailovića
Autor teksta je generalštabni pukovnik Novica Stevanović, koji je objavio više naslova iz oblasti veštine komandovanja armijskog generala Dragoljuba Mihailovića. Za knjigu "Poslednji srpski đeneral - Veština ratovanja", dobitnik je nagrade "Dragiša Kašiković", koja se dodeljuje za izuzetan doprinos u slobodi misli izražavanja i stvaralaštva.
Knjigom "Ravnogorska prva pobeda" autor je delom rekonstruisao prvu savezničku protiv osovinsko- logističku operaciju na tlu Srbije čije je težište bilo 1942. godine, kojom je komandovao general Mihailović, zbog čega je dobio javna priznanja i pohvale od strane 7 savezničkih generala, a od strane generala De Gola - Ratni krst sa palmom.
Pukovnik Stevanović trenutno završava novu knjigu na temu "Operacije nužne odbrane", u kojoj obrađuje savezničke specijalne operacije za likvidaciju JVuO i uvođenje komunizma na prostore Jugoslavije.
Objavljivanje ove knjige već je pobudilo interesovanje s obzirom da se radi o tajnoj savezničkoj operaciji.
9. maj – Uz Dan pobede nad fašizmom Ispovest veteranke Crvene...
U Berlinu je 16 minuta posle ponoći potpisana bezuslovna kapitulacija nemačkih oružanih snaga. U ime Nemačke akt je potpisao feldmaršal Vilhelm Kajtel, u ime Sovjetskog Saveza maršal Georgij Žukov, a u ime zapadnih saveznika britanski vazduhoplovni general Artur Teder. Time je formalno završen Drugi svetski rat u Evropi.
Veteranka Crvene armije Nadežda Vdovina u 89. godini se i dalje seća rata i Beograda u čijem je oslobađanju učestvovala i toplog odnosa Jugoslovena prema njoj.
Danas se oporavlja od izliva krvi u mozak, ali sećanja na Beograd i ratne dane su i dalje živa.
Kada je 1942 rat zakucao i na vrata Voronježa, Nadežda Vdovina još nije bila punoletna. Slagavši za godine prijavila se u dobrovoljce.
Popularni članci
NOVA KNJIGA Branko M. Jevtić i Branko Bogdanović, Jurišni bataljoni vojske...
Iz recenzije mr Dragana Krsmanovića
Milionske armije koje su stupile na ratnu scenu početkom 19. veka nisu doprinele da ratovi postanu kraći i efikasniji. Umesto željene brze pobede kontinente je prekrila, kao paučina, mreža rovova u kojima su u višegodišnjim ratovima krvarili narodi.
Prvi svetski rat i ratovi koji su mu neposredno prethodili, pokazali su da prosta masa ne može sama doneti odlučujuću premoć potrebnu za pobedu. Pokazalo se da logistika, snabdevanje i tehnika imaju veći značaj nego što se to mislilo ali i da jezičak na tasu ratne sreće mogu preokrenuti malobrojne ali dobro obučene i opremljene jedinice. Njihova smela dejstva otvarala su put za proboje i nastupanja glomaznih pešadijskih ili motorizovanih jedinica otklanjajući prepreke za brza nastupanja blagovremenim posedanjem komunikacijskih čvorova „po dubini“ . Slične jedinice su koristeći slobodan prostor u neprijateljskoj pozadini postizale nesrazmerno veće efekte od klasičnih formacija, artiljerije i nasumičnog bombardovanja rušeći ugled tradicionalnih armija na način kako su to Buri učinili sa Britanskom imperijom.
Komentari