Najnovije

Hronologija događaja u aprilu 1941. godine

Neposredno poslije događaja 25. marta 1941. godine, kada je Kraljevina Jugoslavija istupila iz Trojnog pakta, Njemačka je odlučila da izvrši oružani napad na Kraljevinu...

Годишњица смрти попа Радојице Перишића (1909-1945)

На данашњи дан, 04.априла 1945.год. у борби против усташа у селу Сеферовци (Лијевче поље, општина Градишка) погинуо је војвода поп РАДОЈИЦА ПЕРИШИЋ Рођен је у...

На данашњи дан прије 77 година заробљен је армијски генерал Драгољуб Дража Михаиловић – командант ЈВуО

На данашњи дан 13. марта 1946. године, прије 77. годину заробљен је армијски генерал Драгољуб Дража Михаиловић (1893-1946), начелник штаба Врховне команде и министар...

Dosad rehabilitovano 2.000 nevino osuđenih Pretpostavlja se da je u Srbiji...

0
/ "Danas.rs" August 26, 2012 / Srbija još nema Zakon o otvaranju dosijea tajnih službi: Goli otok Beograd - Na osnovu sudskih odluka po Zakonu o rehabilitaciji u našoj zemlji od 2006. do danas doneseno je oko 2.000 rešenja o rehabilitaciji, iako je, prema nezvaničnim podacima, u Srbiji bilo oko 50.000 političkih osuđenika i kažnjenika u periodu od 1945. do 1985. godine. Na listi rehabilitovanih nalazi se i nekoliko poznatih političara, intelektualaca i umetnika, kao što su dr Slobodan Jovanović, glumica Žanka Stokić, advokati Veljko Guberina i Slobodan Subotić, pisci Dragoslav Mihailović i Borislav Pekić, komunista Andrija Heberg, a krajem prošle godine rehabilitovan je i knez Pavle Karađorđević. Međutim, i pored podnetih zahteva nisu rehabilitovani general Dragoljub Draža Mihailović, poznati disident Milovan Đilas i predsednik vlade u vreme okupacije Srbije od nacističke Nemačke Milan Nedić.

Draža nije zarobljen u akciji pod šifrom „Bogdanka javlja Pobedi“ kako...

0
Predrag Ostojić Redakcija: Pisali ste o zarobljavanju generala Mihailovića a vaša knjiga je doživela 4 izdanja. Da li Vam je poznato da je šifra operacije zarobljavanja Mihailovića bila “Bogdanka javlja Pobedi” kako to navodi publicista Pero Simić u svojoj tek objavljenoj knjizi “Draža Mihailović – Na krstu sudbine” Predrag Ostojić: U svojoj novoj knjizi „Draža Mihailović – Na krstu sudbine“ publicista Pero Simić, opisujući završnu operaciju zarobljavanja generala Mihailovića u Trećem delu knjige u odeljku pod naslovom „Šifra za hvatanje generala Mihailovića: Bogdanka javlja Pobedi“, napravio je kardinalnu grešku, koja se njemu kao iskusnom i „proverenom“ publicisti ne bi smela dogoditi. Naime, on je od imena osoba, koje su sticajem okolnosti našle u vrtlogu završne operacije zarobljavanja generala Mihailovića, koje se pominju i u nekoliko depeša Aleksandra Rankovića , a koje su bile veza između „Mihailovićevih ljudi“ na terenu i njihovog punkta u Beogradu, sastavio šifru „Bogdanka javlja Pobedi“

Je l’ Sarajevo gde je nekad bilo?

0
Oslobodilačka 1918. u Sarajevu više nije oslobodilačka, dobri adeti i običaji su zaboravljeni, nema bratstva između naroda, utihnula sevdalinka. Da li postoje prohodni mostovi za dolazeće generacije, pokazaće vreme. Sarajevo, 6. novembar 1918. Sunčevi zraci stidljivo su tog jutra padali po masi naroda koji se okupljao čekajući vojsku s istoka koja će joj doneti slobodu. Pobedničkom armijom koja je dolazila na poziv Narodnog vijeća – predstavničkog tela južnoslovenskih naroda Bosne i Hercegovine, komandovao je vojvoda Stepa Stepanović, junak sa Jedrena, Cera i Dobrog Polja. Stari vojvoda očekivao je borbe već na Drini. Strepeći, vojnici su se brzo približavali gradu u kom su posle ubistva prestolonaslednika tuđina na Vidovdan 1914. izbile prve varnice svetskog požara. U srcima okupljenih bila je bura. Doček srpskih oslobodilaca u Sarajevu bio je trijumfalan i potresan. Gradonačelnik Aristotel Petrović je vojvodi i njegovim vojnicima uzbuđeno poželeo dobrodošlicu i izrazio zahvalnost za sve njihove napore. Mara Ljubibratić, koja mu je podarila lovorov venac, prisećala se nezaboravnih momenata:

Na današnji dan 13.marta 1946. pre 71. godinu zarobljen je armijski...

0
Na danasnji dan 13. marta 1946. godine, pre sedamdest i jednu godinu zarobljen je armijski general Dragoljub Draža Mihailović, načelnik štaba Vrhovne komande i ministar vojni Vlade Kraljevine Jugoslavije od januara 1942 do druge polovine maja 1944. Operacijom zarobljavanja sa najvišeg vrha, tadašnjeg komunističkog režima, rukovodio je lično, u odsustvu Josipa Broza, Aleksandar Ranković savezni ministar unutrasnjih poslova FNRJ. Operacija zarobljavanja izvedena u periodu od 6-13. marta 1946. godine. Prilikom zarobljavanja Ili bolje rečeno kidnapovanja generala Mihailovića u praskozorje 13. marta ubijeni su njegovi lični pratioci Nikola Majstorović i Blagoje Kovač, kao i komandant Višegradske brigade JVuO major Dragiša Vasiljević. Sa mesta događaja to jutro uspeo je pobeći pripadnik JVuO, Lazar Gajić, brat od strica Budimira Gajića, čoveka koji je lično generalu Mihailoviću izrazio sumnju u "grupu četnika" koja se nesmetano tih dana kretala terenom i koja je nepuna dva meseca, “uz pomoć Nikole Kalabića” pokušavala uspostaviti vezu sa komandantom JVuO”. "Grupu za hvatanje Mihailovića" predvodili su visoki oficiri Ozne potpukovnik Svetolik Lazarević i major Dragoljub Vasović, uz logističku podršku pukovnika Jova Kapičića, koji je pod šifrom "Marjan" iz rejona Višegrada, zajedno sa majorom Vladanom Bojanićem I odabranom grupom, vršio koordinaciju akcije sa saveznim ministrom Aleksandrom Rankovićem u Beogradu. Po okončanju akcije, to jutro, vršeći pretres na licu mjesta, pripadnici milicije su odneli kasu Vrhovne komande u kojoj je bilo 45 zlatnika I zobnicu sa dve kožne torbe sa dokumentima I ličnim stvarima generala Mihailovića, koje su ležale pored tela Nikole Majstorovića. _________________________________________________________________ Kosta Nikolić i Bojan Dimitrijević, Zarobljavanje i strijeljanje generala Dragoljuba Draže Mihailovića 1946., časopis Istorija XX veka, broj 2/2009, str. 11. “Prema istraživanju u dokumentaciji BIA, obavljenom 26. maja 2009, ustanovili smo da je verodostojna verzija prema kojoj je general Mihailović zarobljen od strane grupe OZN-e za Srbiju uz „pomoć“ Nikole Kalabića.”

Popularni članci

Ravnogorski kalendar za 2017. godinu

0
U petak 27. januara 2017. godine u Beogradu u prostorijama SPO (Knez Mihailova broj 48) predstavljen je novi „Ravnogorski kalendar“ za 2017. godinu, kojeg tradicionalno priređuju Asocijacija za negovanje tekovina Ravnogorskog pokreta i Udruženje pripadnika JVuO 1941-1945. Promociji kalendara prisustvovao je veliki broj potomaka i poštovaoca Ravnogorskog pokreta“, a s obzirom da je tog dana proslavljan i Sv. Sav, u sali se osećala prava praznična atmosfera. Prisutne su pozdravili: u ime Asocijacije predsednik Aleksandar Ćotrić , u ime Udruženja predsednik prim. dr Dušan Đukić i u ime priređivača kalendara Ljuba Radojlović, sekretar Udruženja, Miloš Pavković, član predsedništva Udrženja „Kraljevina Srbija“. i istoričar Predrag Ostojić. U muzičkom delu programa nastupio je poznati beogradski muzičar Aleksandar Filipović Alfi, koji je ravnogorskim pesmama razgalio posetioce, ove izuzetne večeri. „Retki su primeri da se u ovakom broju okupimo i da se preko Mihailovićevih bliskih saradnika predstavljenih na fotgrafijama ovog kalendara podsetimo na sudbinu generala Mihailovića, za koju je, u to smo uvereni, vezana i sudbina srpskog naroda tokom XX veka, pa evo i početkom ovog milenijuma.“ reči su narodnog poslanika Aleksandra Čotrića, koji se u svom pozdravnom govoru osvrnuo na lik i delo generala Mihailovića, navodeći da se i danas bez obzira na njegovu rehabilitaciju i dalje forsiraju i na TV programima prikazuju već više puta prikazani „partizanski filmovi bajkovitog sadržaja“ koji veličaju lik i delo Josipa Broza, jednog od glavnih krivaca za srpsku golgotu, koja traje evo već više od 70 godina. Predsednik „Udruženja pripadnika JVuO 1941 – 1945“ dr Dušan Đukić je pozdravljajući prisutne dodao da će Udruženje, nastaviti da dostojanstveno obeležava značajne datume iz Ravnogorske istorije i da će dati značajan doprinos u borbi za istinu o pokretu generala Mihailovića, sa kojeg , na žalost, još uvek nije skinuta komunistčka anatema.

JEDAN DOKUMENT IZ 1942.

Komentari