SUBNOR Srbije – Savez udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata
Pismo Predsedniku Srbije
Vratite spomenik Titu u Užicu!
Srbija mora da počne da brani svoje časno mesto u istoriji i doprinos ličnosti.
Ovo je u pismu Predsedniku Republike Tomislavu Nikoliću naglasio, u ime Republičkog odbora, predsednik SUBNOR-a prof.dr Miodrag Zečević.
Juče smo objavili saopštenje Republičke asocijacije za negovanje tekovina Ravnogorskog pokreta u vezi inicijative za vraćanje spomenika Josipa Broza - Tita na Trg u Užicu. Ova reakcija usledila je na osnovu inicijative Republičkog SUBNOR-a odnosno pisma koje je ova organizacija uputila predsedniku Republike gospodinu Tomislavu Nikoliću.
Redakcija www.savremenaistorija.com nije komentarisala ovu inicijativu, već je to prepustila javnosti. Možemo samo da kažemo da je i ovo deo Srbije u kojoj živimo, ne želeći da pišemo o stotinama uništenih i bačenih spomenika od strane "oslobodilaca" iz vremena Kraljevine Jugoslavije i Srbije i o onom poimeničnom spisku od 42000 žrtava komunističkog terora iz vremena kada je Broz uspostavljao svoj režim u Srbiji.
Pismo u celosti glasi:
САВА БАНКОВИЋ – У ПРЕДВОРЈУ ПАКЛА – пише др Срђан Цветковић
Истражујући репресију комунистичког режима читао сам многе затворске мемоаре. У једном тренутку Слободан Мавреновић, тадашњи председник Удружења жртава комунистичког режима, препоручио ми је и...
Dr Milo Lompar „Dok se srpski narod ne izleči od jugoslovenstva,...
Dok se srpski narod ne izleči od jugoslovenstva, ne može imati ni svoj nacionalni program. Ali ja znam da sve ovo što govorim ne vredi ništa. Biće mnogo Srba koji će ove moje ideje smatrati izdajničkim. U svakom Srbinu čuči Jugosloven i jedva čeka da ponovo pojuri u svoju staru propast.
Ovu misao Borislava Mihajlovića Mihiza je Milo Lompar, profesor na Filološkom fakultetu u Beogradu, iskoristio kao uvod u svoju najnoviju knjigu „Duh samoporicanja“. Ona predstavlja prilog kritici srpske kulturne politike i društva. Autor se, pored kulturoloških i socioloških manifesta, bavi nekadašnjom i aktuelnom političkom mišlju. I kao što prema Mihizu jugonostalgija „čuči“ u svakom od nas, tako i, prema autoru, u programu srpskih vlasti duh titoizma i titonostalgije ne jenjava.
U to naizgled neuzburkano i prividno srećno vreme titoističke Jugoslavije, koje sve više biva idealizovano u sećanjima nostalgičara“, Lompar ističe kako je svima, pa i našem sada već bivšem predsedniku Republike, bio san da bude svetioničar na Jadranu. „Ponekad žalimo što se bar nekim ljudima snovi ne ostvaruju.
Jednopartijski sistem misli i delanja, tako autentičan u vreme „stare Juge“, postao je javna tajna u današnjoj Srbiji. On se, između ostalog, promovisao parolom i filozofijom predsednika Republike iz 2008. godine kako „Evropa nema alternativu“. Jedina stvar koja „nema alternativu“, prema Lomparu je smrt, koju su Srbi, posredstvom politike i medija, izjednačili sa Evropom. Život i smrt, dakle, kao jedine „ideje“ koje nemaju alternativu, postavili smo u isti rang sa novim božanstvom – Evropom. Ovaj novonastali evropski mit, kako ističe pisac, razlikuje se od svih naših prethodnih mitova u jednoj ključnoj stvari – on je pozitivan!
Podsećanja: Borbe na Cigli i Crnom Vrhu 21. i 22. avgusta...
Poprište borbi 21 i 22 avgusta 1914.Panorama doline Uvca prema ušću Lima. Levo padine Crnog vrha. Snimak sa obronaka Cigle.
Ovih dana, ili tačnije 21. i 22. avgusta 1914. austrougarska vojska – jedinice 16. korpusa 6. armije generala Potjoreka u sveopštoj ofanzivi na Srbiju, koja je doživela krah kontraofanzivnom operacijom 2. srpske armije vojvode Stepe Stepanovića na padinama Cera (15-18 avgusta) zaustavljene su prilikom pokušaja prodora ka Užicu na prilazima Zlatiboru.
U žestokim dvodnevnim borbama na Cigli (iznad Štrbaca – opština Rudo) i Crnom Vrhu (iznad Priboja) višestruko slabija srpska vojska pod komandom pukovnika Milutina Stefanovića (Uglavnom Limski odred) sastava:
Peti kadrovski puk pod komandom p.pukovnika Milorada Mitrovića (2 bataljona sa 539 pušaka i 2 mitraljeza) na položaju Cigla;
Četvrti kadrovski puk – pod komandom p.pukovnika Jevrema Mihailovića (3 bataljona 1015 pušaka i 2 mitraljeza) na karauli Cigla;
Dopunski bataljon I poziva sa 295 pušaka na Crnom vrhu.
Dopunski bataljon II poziva sa 709 pušaka na Crnom vrhu.
6. i 7. granična četa sa po 122 puške.
Gornjački dobrovoljački odred (187 pušaka) pod komandom majora Velimira Vemića ujedno i komandanta odbrane položaja na Crnom Vrhu) i
1. bataljon 4. puka III poziva na Crnom vrhu.
3 brdska brzometna na Cigli i karauli Cigla i Crnom vrhu
zaustavila je snage šest austrougarskih brdskih brigada XVI korpusa, kojima je komandovao general Vencel Vurm sastava:
I, II, V i XIII brigada pod komandom generala Gabriela
VI i IV brigada pod komandom generala Trolmana
Direktan napad prema Crnom vrhu tog 21. i 22. avgusta izvršile su snage IV brdske brigade general –majora Konopickog iz grupe generala Trolmana i prema karauli Cigla i Oštrelju I brdska brigada pukovnika Novaka iz grupe generala Gabriela, koja je prethodno u kasnim večernjim satima 19. avgusta ušla u Rudo.
Ove snage su imale i veliku podršku artiljerije, a posebno ubitačna artiljerijska vatra bila je sa brda Goleš.
I pored žestokog otpora srpskih snaga i velikih gubitaka, koje su pretrpeli prilikom nastupanja austrougarske snage na terenu su naredbom više komande zaustavljene na dostignutim pozicijama i tokom noći 22/23. avgust otpočele odstupanje prema Drini.
Meštani Uvca (Knjeginja, Plema, Uvac) i Rače pribojske, koji su bili svedoci ovih događaja dugo su prepričavali kako se plavila (boja uniformi) dolina reke Uvac od austrougarskih vojnika u povlačenju.
Prema Operacijskim dnevnicima jedinica koje su direktno učestvovale u žestokim borbama 21. i 22. avgusta na Cigli, Oštrlju i Crnom Vrhu. Limski odred Užičke vojske imao je 109 mrtvih oficira, podoficira i vojnika, 321. ranjenog i 232 nestala u koje su uračunati i ranjeni koji nisu izvučeni sa položaja . . . Austrougarski gubici nisu poznati, ali je veliki broj poginulih vojnika sahranjen u mesnim grobljima pored Uvca.
U borbama na Cigli među poginulim bio je i major Vasilije Luković, komandant III bataljona 4. kadrovskog puka. Na Crnom vrhu ranjen je komandant Gornjačkog četničkog odreda major Velimir Vemić.
Popularni članci
Parastos generalu Mihailoviću 17 jula “maloj” crkvi Sv. Save na Vračaru
U organizaciji Republičke asocijacije za negovanje tekovina Ravnogorskog pokreta i Udruženja pripadnika Jugoslovenske vojske u Otadžbini 1941-1945, a povodom šezdesetsedme godišnjice od zločinačkog ubistva armijskog generala Dragoljuba Draže Mihailovića, vojnog ministra u Vladi Kraljevine Jugoslavije, načelnika štaba Vrhovne komande, pomoćnika Vrhovnog komandanta kralja Petra II i komandanta Jugoslovenske vojske u Otadžbini u Drugom svetskom ratu prošloga veka, u Beogradu će se 17. jula ove godine, s početkom u 12 časova, u Maloj crkvi Hrama Svetoga Save na Vračaru, služiti parastos.
Parastos će služiti sveštenstvo Srpske pravoslavne crkve kome će, osim predstavika organizatora, i njihovih članova udruženja, prisustvovati i mnogobrojni poštovaoci lika i dela generala Mihailovića, a ispred organizatora prisutnima će se obratiti predsednik Udruženja Jugoslovenske vojske u Otdžbini 1941-45. doktor Dušan Đukić.
Beograd, 15. jula 2013.
INFORMATIVA SLUŽBA
Udruženja JVuO 1941-45.
Komentari