Category: Vesti

Related categories

Izdavačka kuća Srpska reč iz Beograda objavila je sedmo izdanje istorijskog romana Čičina priča (ili) Stradanje srpsko, istoričara Predraga Ostojića. Za ovaj roman autor je 2008. godine dobio prestižnu nagradu "Dragiša Kašiković", koja se dodeljuje za izuzetne domete u umetničkoj i naučnoj oblasti, kao i širenju granica slobode stvaralaštva. Nagrada je ustanovljena 1994. godine, a dodeljuje je Izdavačka kuća "Srpska reč" i Asocijacija za negovanje tekovina Ravnogorskog pokreta u znak sećanja na tragično nastradalog novinara i publicistu, urednika čikaške "Slobode" Dragišu Kašikovića, koji je brutalno ubijen u redakciji pomenutog lista 19. juna 1977. Iako je od prvog izdanja ove knjige 2006. godine do danas prošlo 11 godina njen sadržaj i poruke i sada, možda čak i više nego pre, opominju generacije koje dolaze... Ne bez razloga priređivač ovog sedmog izdanja, književnik Aleksandar Čotrić u svom osvrtu na knjigu preporučuje "Čičinu priču" - "Za svaki srpski dom... i obaveznu lektiru u školama" "Ovu priču sam počeo pisati početkom aprila 2004. godine na osnovu kazivanja mog sagovornika, koji je insistirao da ga nigdje po imenu ne pomenem. Bio je to jedini uslov da bi mi ispričao svoju i našu „Čičinu priču“, koja kroz njegovo živo kazivanje , govori o stradanju jedne srpske porodice u minulom vijeku. Rođen 1923. godine u predjelu između Čajniča i Pljevalja na tromeđi tri Titove Republike, danas države: Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine, moj sagovornik, ratnik, robijaš i stradalnik onako iz duše ispričao je svima nama, jednu, za ove prostore, običnu životnu priču. Ona je obična, jer je srpski rod kroz svoju istoriju bio pun ovakvih ili sličnih priča. Moram priznati da njegovo kazivanje nisam ni želio ni htio da dorađujem ili ispravljam. Ja sam ga zabilježio onako kako ga je on ispričao, s tim što sam izvjesne događaje povezao i stavio u vremenski okvir, kako bi čitaoci pred sobom imali cjelokupnu sliku vremna i događaja u njemu." Eventualne greške u njegovom kazivanju nisam ispravljao! Priča je ostala za one koji dolaze," reči su Predraga Ostojića, autora ove izuzetne knjige, koji se posebno zahvalio portalu "Internet novine serbske" (http://www.srpskadijaspora.info/), koji je od prvog do evo i sedmog izdanja, "Čičinu priču" predstavio srpskoj dijaspori širom sveta. www,savremenaistorija.com
Kako je rehabilitovan komandant Gorske garde, koji od strane komunističkih sudova nikada nije presudjen kao ratni zločinac i izdajnik Imaju li sudovi pravo da paušalno ispisuju stranice naše tragične prošlosti? Apsurdnom odlukom VišI sud u Valjevu rehabilitovao je potpukovnika JVuO Nikolu Kalabića, iako je prethodno utvrdjeno da ne postoji pisana presuda kojom je on od strane posleratnih suda proglašen za ratnog zločinca i državnog neprijatelja. O tome da ne postoji nijedan pisani trag o presudi kojom je posle Drugog svetskog rata osuđen i za narodnog neprijatelja proglašen komandant Gorske garde Jugoslovenske vojske u otadžbini, potvrdio je u svom iskazu tokom postupka rehabilitacije istoričar Bojan Dimitrijević, što ipak nije bilo dovoljno Višem sudu u Valjevu da prekine postupak i rehabilituje osobu kojoj zvanično sud nikada nije ni presudio. Izgleda, da je u ovom postupku od svega bilo najvažnije poništenje rešenja Sreskog suda u Mionici , od 11. septembra 1946. godine, kojim je Kalabiću konfiskovana imovina , jer će na taj način, po rečima njegove unuke, porodica vratiti 1,3 ha zemljišta na Divčibaram, koje je pre Drugog svetskog rata bilo u njenom vlasništvu. Interesantno je da je Nikola Kalabić, prema priči svedoka iz “druge ruke”, Mijaila Danilovića iz Gornjeg Milanovca, proglašen mrtvim (19. januara 1946) od strane Osnovong suda u Valjevu, januara 2011. iako mnoštvo svedoka, memoarske I publicističke literature, pa I dokumentacija koju su u svojim monografijama I studijama, još 2009. godine izneli istoričari Bojan Dimitrijević, Kosta Nikolić i Predrag Ostojić govore da je komandant Gorske garde dao značajan doprinos u operaciji pripadnika OZNA prilikom zarobljavanja generala Mihailovića. U jednoj izjavi datoj “Večernjim Novostima” u vezi Nikole Kalabića, direktor muzeja na Ravnoj Gori, Vladan Radosavljević izjavio je da je Nikola Kalabić, bio prvi zaštićen svedok Titove službe državne bezbednosti. Iz ove izjave proističe da se odlukama valjevskih sudova “služba” I te kako odužila ovoj kontraverznoj istorijskoj ličnosti. Ovom presudom, iako još uvek nepravosnažnom, ozbiljno je obesmišljena institucija rehabilitacije, koju je poništenejm sudske presude od 15. jula 1946. godine s pravom zaslužio general Mihailović, ministar vojni I načelnik štaba JVuO za vreme Drugog svetskog rata. Po rečima istoričara Predraga Markovića, ostaje da sačekamo I vidimo da li će ova nepravosnažna presuda Višeg suda u Valjevu samo olakšati "pretvaranje" Alojzija Stepinca u sveca, ali i slavljenje mrtvih ustaša u Blajburgu. www.savremenaistorija.com
U Starom Brodu kod Višegrada danas je obilježeno 75 godina od ustaškog pokolja više od 6.000 Srba iz istočnog dijela BiH koji su pokušali da pređu rijeku Drinu i potraže spas u Srbiji. Tim povodom izaslanik vladike zahumsko-hercegovačkog i primorskog Grigorija arhimandrit Lazar služio je parastos ispred Spomen-obilježja, uz sasluženje sveštenstva Mitropolije dabrobosanske. Parastosu su prisustvovali potomci stradalih Srba, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, šef Kluba Srba u Vijeću naroda Srpske Pero Petrović, predsjednik Boračke organizacije Srpske Milomir Savčić, pomoćnik i savjetnik ministra rada i boračko-invalidske zaštite Duško Milunović i general Milan Torbica, načelnici opština Rogatica i Višegrad, te predstavnici brojnih opštinskih boračkih organizacija, te veliki broj građana. Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je u Starom Brodu kod Višegrada, gdje je danas obilježeno 75 godina od ustaškog pokolja više od 6.000 Srba iz istočnog dijela BiH, da je važno obilaziti ovakva mjesta kako bi istina o tome doprla i do mladih generacija. Prisutnima se prigodnom besjedom obratio istoričar Predrag Ostojić, koji je rekao da je teško riječima i slikom dočarati plač djece, jauke majki, bol djevojački, ponos i prkos ljudski pred užasom smrti.
Ove godine će u Višegradu i Starom Brodu na Drini biti obeleženo 75 godina od zločina ustaške soldateske nad srpskim civilima sa prostoru Sarajevsko-romanijske regije i Podrinja, koji su tražeći spas u prelasku Drine, uglavnom postradali u rejonu sela Miloševići i Stari Brod. Pripreme za pokloničko putovanje u Stari Brod, selo u kome je 20. jula 2008. otkriveno Spomen-obeležje u znak sećanja na stradanje srpskih civila u proleće ratne 1942. godine su završene. U utorak 21. marta u Višegradu će sa početkom u 19 časova u Gradskoj galeriji Doma kulture biti otvorena izložba „Stradanje srpskog naroda od Sarajeva do Starog Broda“ , a potom će biti predstavljeno treće, dopunjeno, izdanja knjige „Stari Brod - zaboravljeni zločin". U sredu, 22. marta u Starom Brodu, sa početkom u 9 časova biće održana liturgija, a u 12 časova pomen – parastos žrtvama ustaških zločinaca, koji za ovo zlodelo nikada u Titovoj Jugoslaviji nisu odgovarali.

Ostali tekstovi

Komentari